Učenici i mentori Srednje škole Ambroza Haračića, koja osim u matičnoj školi u Malom Lošinju djeluje i u područnom odjeljenje opće gimnazije u Cresu, ove su godine postigli odlične rezultate na do sada održanim županijskim natjecanjima, izvješćuje otočni prilog Novog lista za ožujak.
Kako ih je dobro krenulo, može se očekivati da će po završetku svih županijskih, biti još kandidata za državna natjecanja, ali i sadašnji rezultati zaslužuju veliki bravo učenicima i mentorima.
U novinarskom poslu, a naročito u posljednje vrijeme, nema mnogo povoda i razloga za ushićenja i oduševljenja uspjesima, pa je susret s učenicima i mentorima bio jedan od ugodnijih novinarskih zadataka. Ravnatelj najveće otočne srednje škole, koja u programu ima najveći broj usmjerenja, prof. Tomislav Gospodnetić, kada nas je izvjestio o velikom broju učenika koji su postigli odlične rezultate na natjecanjima, kazao je kako bi bilo lijepo i zbog učenika i njihovih mentora, ali i cijele otočne zajednice da se o tome izvijesti.
I mentori su s velikim oduševljenjem govorili o svojim učenicima, pa u vrijeme opće apatije gotovo nevjerojatno zvuči entuzijazam kojim profesori govore o svom poslu, koji uz to odrađuju i besplatno, budući svi mentori u sklopu priprema za natjecanja rade s učenicima izvan redovne satnice i u pravilu svakodnevno. Međutim, oni o novcu nisu govorili, njihova su se lica ozarila pri spomenu djece, učenja, motivacije, inspiracije, intelektualne radoznalosti, upornosti, a toga im s njihovim nadarenim i vrijednim učenicima ne nedostaje.
Učenici uživaju u uspjehu i izazovima, a njihovi mentori u poticanju najboljeg u njima, pa se u tom uzajamnom odnosu intelektualne kreacije maksimalno dopunjavaju i sudeći po njihovim komentarima u pravom smislu uživaju, svaki do kraja uživljen u svoj zadatak na putu osvajanja što boljih pozicija na natjecanjima znanja.
Apsolutna rekorderka natjecanja je Matea Vidulić, učenica drugog razreda gimnazije u Malom Lošinju, predložena je za državno natjecanje LiDraNo i to u dvije kategorije: za novinarski rad »Dio mene dio svemira«, intervju s roditeljima Luke Ritza, Suzanom i Renom, te u literalnom izrazu za rad »Muka po kamilici«. Mentorica joj je u tom dijelu bila profesorica hrvatskog jezika Sandra Maljić. Na državno natjecanje, nakon osvojenog prvog mjesta na županijskom, Matea ide i iz povijesti, točnije za samostalni istraživački rad s temom »Kako je počeo turizam na našem otoku«, koji je izradila s Leonom Fuček-Desanti, učenicom trećeg razreda gimnazije. Obje su članice grupe povjesničara koje vodi prof. Lidija Kosmos, koja je bila i mentorica u ovom zahtjevnom istraživačkom projektu. Prof. Kosmos kaže kako su Matea i Leona vrlo studiozno radile istraživanje i građu prikupljale iz različitih izvora, među ostalim u Državnom arhivu u Rijeci, kao i iz izvora u Beču, od kuda su dobile fotokopiju prvog turističkog vodiča o Lošinju koji je tiskan u Austriji 1888. godine. Prijevod s njemačkog potpisuje Matea Vidulić, a rad donosi mnoštvo zanimljivih i edukativnih podataka o turizmu na otoku u 19. stoljeću.
Haračić bi bio ponosan
– Rad s učenicima koji su motivirani i intelektualno radoznali velika je radost i dokaz da zarađivati plaću u prosvjeti nije uvijek mukotrpan posao, već i veliko nadahnuće, kaže prof. Kosmos. A nadahnuće je očito uzajamno, budući da oduševljenje učenjem i istraživanjem iskazuju i Matea i Leona, koja kaže kako je kroz ovaj rad mnogo naučila o otoku, a posebno je oduševilo što je proučavajući podatke došla do spoznaje kako su otočani bilo marljivi i spremni učiti nove sadržaje. Matea kaže kako je koristila svaki trenutak za vraćanje u 19. stoljeće:
– Rješavala sam, primjerice, kvadratne jednadžbe, a ispod klupe, uz njemačko-hrvatski rječnik čitala Haračićeva saznanja o povoljnoj klimi otoka. Popodneva su bila rezervirana za sumiranje podataka, pisanje eseja i stvaranje prezentacije uz neizostavne profesoričine arancine i čaj. U Rijeci smo, bez lažne skromnosti, briljirale. Skinule smo prašinu s povijesnog razvoja djelatnosti koja danas promiče ime našeg otoka diljem svijeta, a mi ovim radom nastavljamo promicati ime naše škole. Haračić bi zasigurno bio ponosan, kaže Matea.
A na Mateu je ponosna njena mentorica za natjecanje na smotri LiDraNo, prof. Sandra Maljić, koja kaže kako je Matea »dijete čudo«, čija energija, ambicija i kreativnost pokreće sve, a kod profesora dodatno pobuđuje ljubav za svoj poziv i posao koji radi. »Kameni biser svih boja i veličina Cres-Lošinj«, naziv je novinarskog rada maturantice Sanje Pavkov, koji je nakon uspjeha na županijskoj smotre LiDraNo predložen za državno natjecanje. Sanja kaže kako joj je to lijep osjećaj, a na državnom je bila i prije dvije godine. Radost zbog uspjeha malo je pomućena s obzirom na brojne obveze koje su se nakupile u završnom razredu srednjoškolskog obrazovanja, pa je sve u znaku državne mature, priprema za upis na fakultet, a Sanja bi željela studirati informatiku na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
Zasukali smo rukave
Sanji je mentorica profesorica hrvatskog jezika Zrinka Jensch:
– Pripreme za natjecanje brišu granice profesor – učenik, a odnos postaje više prijateljski, prerasta u druženje u kojem mi mentori usmjeravamo, a izvor onog najvrijednijeg je u učenicima, kaže prof. Jensch, koja je bila mentorica i Erni Jensch, koja je u kategoriji trećih razreda na županijskom natjecanju iz hrvatskog jezika osvojila treće mjesto. Na državno natjecanje iz talijanskog jezika ide učenica trećeg razreda gimnazije, Ines Hausknecht koja je na županijskom natjecanju osvojila drugo mjesto. Mentorica prof. Sunčana Dundov, kaže kako je to velik uspjeh, budući da je Ines ovo prva godina učenja, a u brojnoj konkurenciji su bili i učenici četvrtih razreda. Zasukali smo rukave i intenzivno se pripremali, a pojačano ćemo raditi i ovih dana, budući da su nam javili prije desetak dana da je Ines pozvana na državno natjecanje u travnju. Ne ostaje nam mnogo vremena, bit će ovo instant pripreme, ali ništa nije problem jer je rad s motiviranom djecom prava »profesorska delicija«, uz osmijeh je komentirala prof. Dundov. A zasluge za svoj uspjeh Ines dobrim dijelom pripisuje baš svojoj mentorici, a uz to, kaže, voli talijanski jer je melodičan i nekako joj lako ulazi u uho.
Odlične rezultate učenici drugih razreda postigli su i na županijskom natjecanju iz latinskog jezika, za koje ih je pripremao prof. Vlaho Stražičić. Sara Brandić osvojila je prvo, Nikolina Branković drugo, Filip Flego iz creske gimnazije treće i Bartol Komadina peto mjesto. I dok su Sara i Nikolina bile prilično šutljive i tek su rekle kako im je drago što su sudjelovale i odlično se plasirale, a pritom je test bio jako, jako težak, dečki su bili razgovorljiviji. Filip kaže kako mu je baš bio gušt ići na natjecanje iz latinskog jer je to jezik potpuno drukčiji od ostalih, što ga čini zanimljivim i posebnim. Bartol, inače uspješan lošinjski jedriličar, kaže kako mu je bilo izazov iskušati se u natjecanju iz latinskog, budući je to jezik koji ne možeš učiti kao ostale. Prof. Stražičić je zadovoljan što su ove godine učenici bili motivirani za sudjelovanje na natjecanju i kaže kako bi, s razine ministarstva, trebali činiti više na popularizaciji latinskog jezika, koji je do prije 150 godina bio ono što je engleski danas. Pri tome je i prof. Stražičić test na natjecanju ocijenio izuzetno teškim, što također ne ide u prilog ovom jeziku.
Poseban senzibilitet za jezik
Dafne Flego, maturantica u creskoj gimnaziji, bila je prva na županijskom natjecanju iz hrvatskog jezika i sada se uz pripreme za državnu maturu s mentoricom prof. Rozanom Perović intenzivno priprema za državno natjecanje, na kojem je već sudjelovala i prošle godine, a od prvog srednje sudjeluje na županijskim natjecanjima iz hrvatskog.
– Dafne ima nevjerojatan i posve poseban senzibilitet za materinji jezik. Njeni rezultati su kombinacija talenta i kontinuiranog rada. Voli istraživati, otkrivati, uporna je u potrazi za odgovorima kada naiđe na zapreku pa zajednički »kopamo« u pronalaženju rješenja jezičnih zagonetki. S njom je pravo zadovoljstvo raditi, to nije klasičan odnos učenik – profesor, budući da i ja uz nju učim i otkrivam novo, kaže prof. Rozana Perović. Dafne će na državno natjecanje u Opatiju dan nakon maturalne zabave, datumi se nisu baš najbolje poklopili jer tu je i državna matura, ali kaže Dafne da vjeruje kako će uz dobru organizaciju sve stići. Hrvatski je njen omiljeni predmet, planira ga i studirati, a tu je odluku donijela još u osnovnoj školi i ostala je pri tome, uz osmijeh nam kaže Dafne, djevojka koja očito zna što voli i smjelo kroči svojom stazom. Iako je na županijskom natjecanju iz povijesti test riješio s visokih 91 posto i osvojio drugo mjesto,
Dragan Medarić, učenik trećeg razreda gimanzije u Cresu, neće na državno natjecanje i to ga je jako ražalostilo, ali i njegovu mentoricu prof. Lidiju Kosmos. Dragan je već tri puta bio na državnim natjecanjima, u sedmom razredu iz povjesti, u osmom iz engleskog i u prvom srednje iz hrvatskog. – Ove sam godine izabrao povijest jer je ispit bio vezan uz razdoblje Napoleona i revolucije polovicom 19. stoljeća, što dobro znam. Dobro sam napisao i test, ali me zaustavilo pravilo po kojem na državni ide samo prvi na županijskom natjecanju. To mi je žao, jer mi je baš bilo stalo, kaže Dragan koji je također odluku o tome što će studirati donio još u osnovnoj školi, a ljubav za politologiju nije ga prošla.
Dobro znanje i sreća
Osim gimnazijalaca, ove su godine svoju školu proslavili i obrtnici – prodavači, a prva na međužupanijskom natjecanju u tehnici prodaje, Đenis Ćepulo, branit će boje škole na državnom natjecanju. Drugo mjesto na međužupanijskom natjecanju na kojem su sudjelovali učenici iz Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije, bila je Daria Giuricich, a četvrti Edi Margeta. Njihova mentora Patricija Tomich ne krije zadovoljstvo i ponos. Kaže kako će ovo sigurno biti velik poticaj učenicima za daljnje obrazovanje te da bi bilo poželjno da se i drugi učenici trogodišnjih škola što više uključuju na natjecanja jer to pridonosi podizanju rejtinga struke i samopouzdanja kod učenika. S time se slažu i njeni učenici od kojih doznajemo da se na natjecanju u tehnici prodaje simulira kupoprodaja, a ocjenjuju se elementi poput primanja kupca, prezentacije, savjetovanja, dodatne ponude, obračuna, naplate, pakiranja i drugo. S ovim učenicima nije zaključen put do županijskih pa i državnih natjecanja, budući da se iz nekoliko predmeta natjecanja tek trebaju održati, što povećava šanse da ovaj respektabilan popis otočnih uspješnih učenika budu dodatno proširen. Stoga svima koji će se još natjecati valja poželjeti dobro znanje, sreću i treme upravo toliko da ih dodatno motivira da u najvažnijem trenutku iz sebe izvuku maksimum, piše Ira Cupać Marković.
Komentari:
Uzvišeni ton u kojem se slavi punoća života. Da priupitamo učenike ili njihove nastavnike koja je ovo izražajna, stilska forma. Novinarska? Ne. Kako ih je dobro krenulo-navodi novinarka nekim čudanim oblikom pisanja. A onda slijedi dramatična najava radnje:
"U novinarskom poslu, a naročito u posljednje vrijeme, nema mnogo povoda i razloga za ushićenja i oduševljenja uspjesima, pa je susret s učenicima i mentorima bio jedan od ugodnijih novinarskih zadataka. Naglasak je na ushićenju i oduševljenju. Molim vas pomozite mi da shvatim što je dolje potpisana žena napisala. Ili je to predložak pa još nedostaju gusle?
no, ipak no... ni riječi o prirodnim znanostima, pa ni stvarnoj tehnici i obrtu
Očekujem komentar predavača tih predmeta
Osim toga, ova djeca su "izronila" zahvaljujući svojim individualnim kvalitetama i obiteljskom odgoju, a ne kao posljedica sistematskog rada mentora ni obrazovnog sustava. A onda su mentori "pokupili kajmak", organizirali odlazak na natjecanja i ravnatelj se s time hvali i zove novinarku da o tome izvjesti javnost.
Dakle, moje skromno mišljenje: sve pohvale djeci i roditeljima, i želja da nastave tako raditi i živjeti. Znanja, navike i vrijednosti koje će steći ostat će njihove i nitko im ih neće oduzeti. I omogućit će im kasniji uspješan rad i zadovoljan život. Jer, kako kaže pjesma "Sve se vraća, sve se plaća". Pa su tako neke rijetke osobe meðu nama cijenjene i poštovane isključivo zahvaljujući svojim individualnim karakteristikam a, a društvo i država nam je u rasulu jer se nitko od mjerodavnih ne ponaša u skladu s principima "pažnje dobrog gospodara".
P.S. A tko je ta Antonija Jurkin....
Trivijalizam zahvatio školstvo
Ali tekst novinarke to ne problematizira, ona se bavi laudama i lirikom. Pa se možemo zapitati ne samo što se zbiva sa školom, nego i što se zbiva s novinarstvom.