Mišljenje prof. dr. Gomerčića nije meritorno

Jutarnji list 16. prosinca 2006. donosi pismo Davorina Markovića, ravnatelja Državnog zavoda za zaštitu prirode kojim upozorava javnost na netočne informacije i neutemeljene tvrdnje prof. dr. Hrvoja Gomerčića da "nema znanstvene osnove za rezervat kod Lošinja".

  Zavod smatra mišljenje prof. dr. Gomerčića nemeritornim . . .

U izdanju dnevnih novina Jutarnji list od 10. prosinca 2006. objavljen je članak novinara Mladena Gerovca pod naslovom Dupini u mreži lokalnih interesa. U sklopu njega objavljen je i intervju s prof. dr. Hrvojem Gomerčićem s Veterinarskog fakulteta s podnaslovom Nema znanstvene osnove za rezervat kod Lošinja.

U članku smo uočili niz netočnih informacija i neutemeljenih tvrdnji na koje vam skrećemo pozornost, a u želji da se doista objektivno informira javnost.

Podsjećamo da je dio akvatorija Lošinja preloženog za zaštitu područje koje je najduže i najsustavnije istraživano u smislu populacije dobrog dupina, a u novije vrijeme i ostale morske faune i flore. Istraživanja su provodili nevladina udruga Plavi svijet - institut za istraživanje i zaštitu mora, Hrvatski prirodoslovni muzej i Prirodoslovni muzej u Rijeci. Pritom je potporu pružila kneževina Monako, koja predstavlja i tajništvo Sporazuma o zaštiti kitova u Crnom moru, Sredozemnom moru i susjednom Atlantskom području - ACCOBAMS u okviru Bonnske konvencije. Ističemo kako je Sporazum ACCOBAMS temeljni međunarodni ugogor s ciljem očuvanja kitova i dupina (Cetacea) na području Sredozemlja i Crnog mora, koji trenutno ima 20 država stranaka, među kojima i Republika Hrvatska.

Znanstveno vijeće ACCOBAMS-a, čiji su članovi vodeći europski i svjetski stručnjaci za dupine i kitove, također je prepoznalo vrijednost područja, te ga uvrstilo kao prioritetno područje za zaštitu dobrih dupina u Sredozemlju.

Državni zavod za zaštitu prirode, kao središnja stručna institucija za zaštitu prirode u Hrvatskoj i meritorna institucija za pitanje struke zaštite prirode na temelju raezulatata dosadašnjih istraživanja utvrdio je da je područje vrijedno za zaštitu i shodno tome predložilo zaštitu u kategoriji posebnog rezervata u moru. Ministarstvo kulture, tijelo državne uprave nadležno za zaštitu prirode, na temelju toga je donijelo rješenje o preventivnoj zaštiti. Zavod je također utvrdio da je s obzirom na vrijednost riječ o potencijalnom NATURA 2000 području. NATURA 2000 je ekološka mreža Europske unije koja obuhvaća područja važna za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova u tzv. povoljnom stanju očuvanosti.

Zavod smatra mišljenje prof. dr. Gomarčića nemeritornim jer nije moguće izvršiti kvalitetno praćenje dupina, tj. uočiti njihovu zastupljenost i rezidentnost na tom području samo promatranjem iz aviona u nekoliko navrata. Za to su potrebna sustavna istraživanja na nekom području.

Dupini se pojavljuju na cijelom Jadranu i nije isključeno da se na nekom drugom području pojavljuju učestalije, ali akvatorij Lošinja i Cresa je najduže i najsustavnije istraživan, pa je prema tome zasad jedino područje na Jadranu koje ima osnove za proglašenje zaštićenim.

Želja nam je da u Jadranu identificiramo sva područja značajna za hranjenje i razmnožavanje dupina i ustanovimo mrežu zaštićenih područja. To je, uostalom, i obveza RH kao članice sporazuma ACCBAMS. Pritom prijedlog za zaštitu moramo zasnivati na utemeljenim argumentima.

I na kraju, navod prof. dr. Gomarčića o tome da odgovore na zadanu temu mogu dati i druge institucije nije u potpunosti točan jer se problematikom dupina u Hrvatskoj bavi samo nekoliko znanstvenika.

Ravnatelj Zavoda Davorin Marković 

Povezano:

Država na zaštiti aktivna, županija i grad spavaju
Rezervat pao u zaborav
Novi projekt: lošinjski centar za istraživanje mora
Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
Plastika
Dan s dupinima
Aktivnost udruge Plavi svijet
Plavi svijet obilježio desetu godišnjicu rada
Nagrada za odgovorni turizam
Reagiranje "Plavog svijeta" na dezinformacije "Novog lista"
Zaštita mora adut razvoja
Kako pronaći ravnotežu?
Jedna pravila za vani, druga za "po doma"
Naši dobri dupini ostali su bez zaštite
Neznatna zaštita dupina
Za zemlju prijatelja dupina
Održivo gospodarenje ili lokalni interesi?
Političke konotacije su nekorektne
Tko u ovoj priči ne govori istinu?
Upitnik o stavovima o zaštiti mora
Kompromis je moguć
U potrazi za optimalnim rješenjem
Dobre dupine volimo žive, ali neki ih više vole mrtve
Prugasti dupin je još u luci
Vragolasti gost
Prugasti dupin u lošinjskom zaljevu
Stručnjak za dupine
Dvolična igra: Gradska vlast protiv rezervata za dupine
Dan dupina 2008.
Cinizam, bahatost ili autizam?
Ekološka svijest se gubi
Za trajno proglašenje rezervata kod Malog Lošinja
Uz Međunarodni dan zaštite okoliša
Kazna za uznemiravanje dupina
More umire
Lošinjski rezervat u ropotarnici Vladinih nerealiziranih projekata
Dupini kraj vučjeg brloga
Destinacijski management
Povjerenstvo osporava znanstvenike
Pojedinačni ili interesi budućih generacija?
Dupini između interesnih skupina
Obveze iz Konvencije o biološkoj raznolikosti
Bilješka sa sastanka u Ministarstvu
Edukacije i informacija nikad dovoljno
Neprihvatljiva najava ministarstva
Znanje, neznanje i većina
Područja od specijalnog interesa za zaštitu
Hrvatska bi kršila međunarodne obveze
Glas građana za netaknuto more i slobodne dupine
Drugim metodama protiv rezervata
Izumire li dobri dupin
Puntarski fuoj, studeni 2007.
Za trajno proglašenje rezervata
Više od 2.000 potpisa protiv rezervata
Politikantstvo, ksenofobija i manipulacija činjenicama
Suživot čovjeka i dupina
HNS za zaštitu labudova
HSP protiv rezervata za dupine
ZERP da, rezervat ne
ACCOBAMS i peticija
Reakcija na besmislene teze novinara
Zaštita dupina na čekanju
Selektivna reagiranja
WELCOME TO THE DOLPHIN FRIENDLY COUNTRY
"Male šape" za zaštitu životinja i biljaka
Dupini i u moru i na kopnu
Lažni plakati Eko Kvarnera na otocima
Predstavka u vezi zaštite mora
Plavi svijet ne pretendira na upravljanje zaštićenim područjem
Javnost i proglašenje rezervata
Pomoć bespomoćnoj policiji
Zemlja prijatelja dupina
Rezervat dupina nije zoološki vrt
Nasipavanje uništava infralitoralne zajednice
Hrvatska, zemlja prijatelja dupina
Put dupina
Prijatelji životinja pozdravljaju odluku Vodnjana
Dupinarija neće biti
Dupinarija u Vodnjanu neće biti
Lošiji dani za dupine?
  

Komentari (28)

Komentira eko-eko 16-12-2006 16:09,   uspjeh Ovo je super da se našao netko pametan i odgovoran da komentira ova događanja oko zaštićenog područja kada gradska vlast kojoj bi to trebalo biti u najvećem interesu ne shvaća vrijednost rezervata!   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Hakuna matata 16-12-2006 16:26,   ... Meni se dopala finoća kojom je ravnatelj Zavoda ustvari rekao da taj Gomerčić uopće nije stručnjak za dupine: "I na kraju, navod prof. dr. Gomarčića o tome da odgovore na zadanu temu mogu dati i druge institucije nije u potpunosti točan jer se problematikom dupina u Hrvatskoj bavi samo nekoliko znanstvenika." Lijep način da se kaže kako Gomerčić nije među njima   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira HZ 16-12-2006 18:33,   ... Ako pretražite stranicu http://bib.irb.hr/ s ključnom riječi "dupin", vidjet ćete da je prof. Gomerčić koautor skoro svih objavljenih radova o dupinu u Hrvatskoj!   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Hakuna matata 16-12-2006 18:54,   ... Njegovi radovi su tipa   "Elektronskomikroskopska i svjetlosnomikroskopska istraživanja masne jetre u dobrog dupina (Tursiops truncatus) iz Jadranskog mora", a on piše naručena mišljenja o njihovoj populaciji koju je utvrđivao s par preletanja avionom kako bi se sakrili od buke   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Artatore - Kandija - M.Lošinj 16-12-2006 22:51,   ... Ne mogu se oteti dojmu da HZ ima nekakve veze s irb (http://bib.irb.hr). U tom je slučaju razumljivo da stoji iza prof. Gomerčića i njegovim istraživanjima.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Artatore 16-12-2006 23:59,   ... Ti su najgori koji stoje iza glavnih aktera ,takvi samo nabacuju završni   premaz na sve.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Hakuna matata 17-12-2006 07:16,   ... Gomerčiću se vjerojatno ne može osporiti stručnost glede histologije i embriologije morskih sisavaca, ali on se po narudžbi upetljao u područje terenskih istraživanja o kretanju, navikama, ponašanju i populaciji dupina.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira gost 17-12-2006 10:15,   ... Stručnjak opće prakse koi radi pod sloganom "plati i nosi"   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira HZ 17-12-2006 12:51,   ... HZ ne stoji iza nikoga niti itko stoji iza te osobe. Samo sam vam dao adresu gdje možete naći podatke o nečijoj znanstvenoj bibliografiji. Pretpostavljam da se većina sudionika u ovim diskusijama inače ne služi tom vrstom pretraživanja.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Hakuna matata 17-12-2006 13:24,   ... Kako si mogao vidjeti, ja sam se poslužio.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira PlaviCvijet 17-12-2006 17:19,   ... Na stranicama: http://www.mzos.hr/svibor/3/ 03/289/rad_h.htm  moguce je dobiti dokaz da je gosp. Gomercic vec dulje povezan s HDZ-om jer je za njih radio jos 1995.    Tip rada: Pozvano predavanje  Naslov: Istraživanje dupina u Jadranskom moru   Ustanova: Gradski odbor HDZ-a Split  Godina: 1995    Koliko nam je znanost jadna i o kojoj se sebeljubljivoj ptici radi može se vijdeti iz njegove biografije u kojoj nabraja znanstvene titule cijele svoje obitelji i to na stranici:  http://www.vef.hr/dolphins/ suradnici/HGbiografija.htm   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira gost 17-12-2006 20:24,   ... He, he, "Oženjen je s dr. sc. Verom Gomerčić, rođenom Pehar, s kojom ima dvoje djece: kćerku mr. sc. Anu Galov i sina mr. sc. Tomislava." Reklo bi se da su djeca rođena kao mr. sc.     » Prijavite komentar Administratoru   Komentira još jedan gost 18-12-2006 20:06,   ... Pa da, izgleda da i HZ-u nedostaje slovo D u stedini - možda ?   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira HZ 18-12-2006 20:38,   ... Preporučam tzv. gostu da, umjesto da se služi plitkim dosjetkama, za lektiru pročita tekst na stranici http://www.volim-losinj.org/ razno/godwinov_zakon.html !   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira jedan gost od prije 18-12-2006 23:11,   ... Hmm, doista zanimljiva plitkost usporedbe - znaći ima elemenata istine?   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira gost 19-12-2006 07:19,   ... "Jedan gost od prije" je pokazao ne samo plitkost nego i nemoć pred argumentima HZ-a. Postupio je poput frustriranog djeteta koje plačući dobacuje jačem od sebe "Ivo - pivo" ili "Pero - sero". Ovo je djetinjasto, ono glupo, primitivno i budalasto.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira skoro HZ 19-12-2006 10:50,   ... Ovaj posljednji komentar definitivno u najboljem primjeru potvrđuje Godwinov zakon.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Babalu 19-12-2006 11:41,   ... U doba moga djetinjstva Godwinov zakon je u jednom kraju u unutrašnjosti djelovao pod imenom "logika babe Stane". Baba Stana je bila prodavačica na tržnici, i kad bi joj netko rekao da su jaja koja prodaje sitna, da je zelen uvela ili krumpir isklijao, baba Stana bi počela vikati "Gledaj sebe, kučko, kakva si! Napirlitala si se kao neka kurva! A mati ti se je... sa Švabama. Nisi ni ti bolja!"  Ovovremene babe Stane umeću D u inicijale, prigovaraju na prošlosti u vrijeme socijalizma, predbacuju nedostatak državotvornosti i domoljublja svakome tko ne govori u interesu njihova vlastitog biznisa.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira max-tv 19-12-2006 11:54,   ... ....... no, vratimo se dr.Gomerčiću (HZ i komentari koje je izazvao slijed događaja nisu valjda bitniji od same teme) ......   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Xman 19-12-2006 12:57,   ... Slažem se, no vratimo li se Gomerčiću pitanje je koliko je histolog i embriolog pozvan da sudi o staništima, migraciji i navikama dupina. Metoda za koju tvrdi da ju je primijenio savršeno odgovara onima koji su protiv rezervata kraj Lošinja iz čega valja zaključiti da je u funkciji naručene ekspertize, a ne znanosti. Gomerčić je za investitore u nerezinsku marinu ono što je "moj stomatolog" u TV reklamama za paste za zube: glumac koji glumi znanstvenika. Njegov zaključak da dupine ne treba štititi samo na Lošinj nego na cijelom Jadranu, a kako to nije moguće, ne treba ni na Lošinju flagrantan je primjer prostituiranja znanosti.    Ima li se tu što dodati?   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira HZ 19-12-2006 19:37,   ... U svakom slučaju elaborat o dupinima naručen od potencijalnog investitora nije dobra referenca! Koliko god vjerovali stručnosti i znanstvenom ugledu prof. Gomerčića, uvijek će u takvoj situaciji ostati tračak sumnje da su rezultati analize stanja naručeni i prilagođeni željama naručitelja (jer inače on ne bi njima veselo mahao). Jednako tako mogao bi g. Jureković naći stručnjaka koji bi nam objasnio da je marina u uvali Lozičina u Artatore super stvar i da nema opasnosti za okoliš i bioraznolikost! Nije dovoljno niti da protivnici izgradnje marine u Nerezinama tvrde da dupini stalno plivaju Lošinjskim kanalom (što se vidi sa svakog prozora u Zagazinama), niti da zagovornici objasne da nisu vidjeli više od 5-6 dupina tijekom nekoliko prelijetanja Kanala. Činjenice se moraju kvantificirati! Ja bih prvi volio znati da su dupini uvijek na raspolaganju za promatranje na nekom poznatom mjestu, no veliko je pitanje znaju li to i dupini! Tko će njima objasniti da je to njihov rezervat? Nikakve insinuacije već snaga argumenata, mjerenja i opažanja!  Ja sam vidio stada dupina i prema Susku i preko puta uvale Liski, no da li je to zaista njihovo stalno stanište? Očigledno nije! Lošinjski dupin vrti se u tom području, to je činjenica, a koje područje treba proglasiti rezervatom, to ne može biti samo želja već čvrsto argumentirana stvarnost! Tek će tada država pristati proglasiti zaštićeno područje. U protivnom se ugrožavaju ribari, a i oni bi tu mogli reći svoje! Ako neko može podastrti činjenice, to je jedini način da dupini dobiju svoje službeno stanište! U protivnom bit će samo prolaznici kao i ostali plovni objekti.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira hrzo 19-12-2006 23:04,   ... Opet HZ, ti njemu prst - a on ruku!   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira ?????? 20-12-2006 00:43,   ... Pa pustite covjeka da nam kao strucnjak (ako smo dobro razumijeli i sam je veliki strucnjak) objasni gdje bi on stavio rezervat za dupine a i nek objasni sto ima protiv gospodina D.Jurekovića?   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Xman 20-12-2006 07:23,   ... Upitniče, savjetujem ti da prestaneš praviti budalu od sebe ... Čovjek nije protiv drugog čovjeka ako je protiv nezakonitih radnji ili štete koju mu drugi čovjek nanosi.    Sinoć sam potpisao internet peticiju protiv dječje pornografije. Ja nisam protiv onih koji je šire, čak ni ne poznajem nikoga od njih. Ja sam protiv pornografije. Nisam protiv ljudi koji je šire i na tome zarađuju.    Onaj tko je pritiv nezakonite eksploatacije kamena nije protiv gospodina Jurekovića nego protiv nezakonite eksploatacije. Pametnome dosta, ali upitniku vjerojatno nije.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira hop-cup 20-12-2006 11:44,   Ups ?! I tada je dotični ljutito izjavio o prapočecima naseljavanja do tada uspavane uvale, tj. prvoj i inicijalnoj devastaciji Artatora, kako slijedi:  (čitaj pomno ima tu i dobrog i lošeg)    Komentira HZ on 2006-10-30 18:40:18  ------------------------------ ------------------------------ --------------------  Ne želim biti zloćest osim kada je to nužno!     Evo sada nekoliko konstruktivnih tonova; Želim podsjetiti one koji su zaboravili, a poučiti one koji ne znaju, da je naseljavanje uvale Artatore počelo 50-tih godina prošlog stoljeća. Prvi koji su uočili ljepotu zelene uvale bili su upravo zagrepčani Kepert, Lipovčak, Zorc, kasnije Pletikosa, itd. U to je vrijeme započeo i pokret obnove lošinjskog turizma koji je u ime Društva prijatelja Lošinja predvodio Branko Škorić. Društvo je imalo za ciljeve revitalizirati lošinjski život i turizam. Danas bi se to nazvalo potporom održivom razvoju. Nažalost, u to doba ideje očuvanja ekoloških vrijednosti nisu bile previše popularne, već su se prioriteti davali industrijalizaciji soc-realizma. Sve do početka 70-tih, kad je provedeno naseljavanje Artatora, uvedeno niz komunalija, itd. uvala je bila uspavana ljepotica koja je čekala svog princa da ju probudi. Nažalost u novije vrijeme prinčevi su dojahali na buldožerima i bagerima umjesto na bijelom konju pa je tako prva bila devastirana uvala Ružmarinka. Tamo je stogodišnja šuma hrasta crnike zamijenjena kamenim platoom! Bilo je tu i sudskih tužbi i osuda, no sve je to zaboravljeno! Štoviše, nastavilo se je s devastacijom sve dok prošle godine stvari nisu bile vraćene u prvobitno stanje.     Želim reći da je očuvanje vrijednosti Artatora jedna od najvažnijih misija i da dajem punu potporu udruzi Eko Kvarner Cres-Lošinj! Na pravom ste putu!   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira Xman 20-12-2006 11:58,   ... Naseljavanje Artatora Hop-cup naziva "inicijalnom devastacijom" kako bi opravdao i legalizirao sadašnju devastaciju. Hoće reći da sadašnji devastatori samo idu stopama onih prvih, pa im se nema što prigovoriti. Izgleda da i za pitanje uvale Artatore imamo doktora kakav je Gomerčić za dupine   Ho-cup je (namjerno) previdio da HZ govori o održivom razvoju jer se to ne uklapa u njegovu teoriju o opravdanoj devastaciji.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira hop-cup 20-12-2006 13:42,   ... Hop-cup je rekao da u tekstu ima dobrog i lošeg, nije komentirao članak i neće komentirati zaključak Xman-a, dapaće neće ni teoretizirati o održivom ili neodrživom razvoju - to prepuštam "stručnjacima" i ljudima iz struke.   » Prijavite komentar Administratoru   Komentira ??????? 23-12-2006 15:55,   ... Ako je netko kriv za devastaciju onda ste to vi zagrebčanci valjda se svetite na siromašnijima pošto su vas bogati u zagrebu prevladali.  Kažem vam idite zaustavite bandića i njegov beton pa onda nas učite pameti.   » Prijavite komentar Administratoru

Komentirajte članak   Ime   Upišite adresu asd • adacta.org (• = @)    Naslov Dostupni znakovi: 14000 Unesi znakove koje vidiš. Ako su nečitljivi, osvježi da se prikažu novi.