Komentari na ovoj stranici o temi Rujnica, mlađahnom direktoru Škvera i pozajmici vrlog direktora Lošinj parkinga te izostanak komentara o nekim drugim osobama i pojavama ukazuju na jedan zanimljiv fenomen Lošinja. Građani Malog Lošinja žive svoj život kao u filmskoj trilogiji Matrix. Žive u paralelnim životima.
Dvostruka mjerila
Jedan je život - nazovimo ga službeni - onaj u kome se mučimo i radimo svaki dan, uvjereni da smo suvlasnici / većinski vlasnici Jadranke d.d. ili Lošinjske plovidbe holdinga, te da nam je perspektiva kao "kapitalista" sjajna. Mužići, Šolići, Lekići i ostala elita su naši najbolji, najsposobniji kadrovi koji brinu o našim interesima i predstavljaju ono najbolje od nas.
S druge strane imamo i paralelni život koji živimo u virtualnom svijetu, na primje na ovoj stranici. U tom svijetu smo nezadovoljni, frustrirani, spomenuta elita je suprotno od onoga što o njima javno mislimo i kako ih percipiramo.
Oni su pijanci. Ljenčine, lopovi, pokvareni i misle samo na sebe, a Lošinj im je plijen, a ne opći interes za koji se bore jer su "domaći", naši. Ipak i među "elitom" na koju su u ovom paralelnom, virtualnom svijetu, uperene strelice kritike i koja je na tapetu postoji "elitina elita" koju se ne dira, već samo uzgredno i stidljivo spomene: to su ekipa iz "Jadranke" i sama "Jadranka". Vidljivo je da ono što, makar prema komentarima na ovoj stranici, nije dopušteno Mužićima, Benvinima i općenito Lošinjskoj plovidbi, dopušteno je ovome dvojcu iz "Jadranke" i samoj "Jadranci".
Devastacija Poljane ne može proći, a devastacija Čikata je o.k.. Mužić i Benvini su lijeni, pohlepni, lopovi, a ovi drugi nisu. Privatizacija LP nije u redu, a privatizacija "Jadranke" je svijetli primjer privatizacije u kojoj su mali dioničari većinski vlasnici. Zanimljivo je da su šolići, lekići kao i "Jadranka" d..d. neupitni i niti u primislima nikom, a kamoli Novom Listu, ne pada na pamet provjeriti što se krije iz blistave fasade savršene privatizacije.
Bajka o uzornoj privatizaciji
Taj fenomen održavanja bajke o uzornoj privatizaciji je pogotovo zanimljiv jer u vrijeme interneta sve je lako provjeriti. Tako je na stranici Državnog ureda za reviziju lako naći Nalaz revizije privatizacije Jadranke d.d. , a na stranicama Središnje depozitarne agencije spisak 10 najvećih dioničara te iste Jadranke d.d., a na stranici Sudskog registra trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj podaci o pravnom ustroju, temeljnom kapitalu, te članovima nadzornog odbora i uprave.
Zanimljivo je i upada u oči da je svoj opsežni nalaz ispisan na 23 stranice Revizija svela na jednu jedinu rečenicu:
6.2. Ocjena postupaka privatizacije: Postupci privatizacije su obavljeni u skladu sa zakonskim odredbama.
Unatoč tome nalazu neke pojedinosti iz izvješća o reviziji rađenoj krajem 2003. vrlo su zanimljive:
Tako se navodi: " ...Razvojnim programom za razdoblje od 1992. do 2001. planiran je razvoj ugostiteljstva i trgovine. Kod ugostiteljstva predviđena je rekonstrukcija hotela, izgradnja novih hotela i pratećih objekata u iznosu 209.911.000,- DEM. Predviđeno je ulaganje u obnovu smještajnih kapaciteta, te širenje asortimana usluga za zadovoljavanje potreba turista više kupovne moći."...
A zatim se ističe: "Investicijska ulaganja u pojedine objekte ostvarena su u većim iznosima od planiranih (apartmani Punta), a u pojedine objekte u manjim iznosima od planiranih razvojnim programom (na području Čikata hoteli Helios, Čikat, Alhambra i Bellevue). Dugotrajna imovina povećana je za 203.707.244,00 kn ulaganjem u opremu i objekte, čime su usluge podignute na višu razinu kvalitete. Društvo je od 1993. do obavljanja revizije (srpanj 2003.) uložilo u podizanju kvalitete smještajnih kapacitete 307.811.578,00 kn. Najznačajnije ulaganje ostvareno je izgradnjom 148 apartmana na lokaciji Punta u iznosu 58.606.035,00 kn."...
Očigledno je, dakle, da su novci utrošeni, a poznato je da je tek u 2008. godini podignuta razina usluge u hotelu Aurora. Prvi hotel s 4 zvjezdice. Što se pak tiče Punte, ulaganje se samo uz bujnu maštu može smatrati ulaganjem u podizanje kvalitete, jer su to apartmani građeni za tržište, te su kao takvi i prodani. Naravno, protivno planu i razvojnim programima. Ukratko - uloženo je u smanjivanje kapaciteta a ne u podizanje kvalitete. Ali valjda revizori bolje znaju ...
Zanimljiv je i dio Revizije na str.20: "... Razvojnim programom nije planirano smanjenje broja zaposlenih. Broj zaposlenika smanjen je s 942 u lipnju 1992. na 839 zaposlenika u vrijeme obavljanja revizije (srpanj 2003.)., uglavnom zbog sporazumnog raskida ugovora o radu ili odlaska u mirovinu." Danas je zaposleno 600 stalnih radnika.
Izravna pogodba
Na istoj stranici Revizije stoji i sljedeća zanimljivost:
"...U razdoblju od 1995. do 2003. prodano je 28 nekretnina Društva i to stambeni objekti na Unijama, Malom Lošinju i Velom Lošinju, restorani u Nerezinama, Susku i Malom Lošinju, poslovni prostori, Kaštel i stara pomorska škola Malom Lošinju. Nekretnine koje su prodane bile su uključene u vrijednost Poduzeća i prodane su u vrijednosti većoj od procijenjene vrijednosti prema elaboratu o procjeni. Prodaje su obavljene na temelju odluka uprave i nadzornog odbora izravnom pogodbom. Sredstva od prodaje uplaćena su na žiro račun Društva. U razdoblju od 1993. do 2002. ostvaren je prihod od prodaje stalne imovine u iznosu 49.316.403,00 kn."...
Izravnom je pogodbom Jadranka d.d. - dakle - stekla dio od 49 milijuna kuna, a Mali Lošinj je dobio onu ružnu i opasnu razvalinu na glavnom gradskom trgu koju gradska uprava sada pokušava sakriti od očiju turista.
Financijski inženjering
Zanimljivo je i na str. 11. i 12. gdje se tek "usput" spominje, već zaboravljena "Lošinjanka d.d."
"... Društvo Lošinjanka d.d. je osnovano 1992. radi obavljanja trgovačke djelatnosti za potrebe Društva. Dopunom djelatnosti u registar Trgovačkog suda u Rijeci upisane su poslovne usluge financijskog inženjeringa. Navedeno društvo imalo je značajni trgovački promet s Društvom, posebno u pogledu robnih kredita koje je odobravalo Društvo. U poslovnim knjigama društva Lošinjanka d.d. na dan 31. prosinca 1999. nepodmirene obveze prema Društvu za isporučenu robu i primljene pozajmice iznosile su 55.500.000,00 kn."...
Dakle Lošinjanka d.d. koja je de facto bila vlasnik Jadranke d.d., bila je toliko dužna svom vlasniku kojega je sama trebala otkupiti - otplatiti. Kako je dug vraćen, piše dalje u nastavku Reviziji na str. 12.:
... "Nakon dogovora između Društva i društva Lošinjanka d.d. 31. prosinca 1999. obveze su reprogramirane. Odobrena je pozajmica na pet godina uz 7,0% kamatu godišnje i s počekom tri godine. Ugovorena je otplata u jednakim polugodišnjim obrocima. Prvi obrok dospijeva u 2004. U kolovozu 2002. postignuta je nagodba s Društvom o djelomičnom podmirenju obveza u iznosu 7.735.000,00 kn. Obveza je podmirena u dionicama Društva (7.000 dionica).
U pisanom obrazloženju zakonskog predstavnika društva Lošinjanka d.d., navodi se kako će se za povrat duga Društvu upotrijebiti buduća dobit Društva, a na temelju prava upravljanja dionicama koja proizlaze iz ugovora o prijenosu prava upravljanja dionicama u Društvu. U tijeku revizije pretvorbe i privatizacije Društvo je za razdoblje od 2003. do 2007. sastavilo procjenu poslovanja kojom je predviđeno u narednom razdoblju ostvarenje dobiti.
Torbarenje
U razdoblju od konca 1996. do konca 2002. društvo Lošinjanka d.d. je otkupljivalo otplaćene dionice od dioničara. Od 471 dioničara kupljeno je 5.000 dionica Društva nominalne vrijednosti 5.000.000 DEM. Odnosi se na 2 099 dionica bez popusta i 2 901 dionica s popustom. Dionice su najvećim dijelom kupovane po cijeni 875,00 kn po dionici...
Dakle Lošinjanka d.d. ima velike dugove, ali istovremeno otkupljuju po smiješnim cijenama dionice Jadranke d.d. od malih dioničara. Pomalo zbunjujući zaključak: Lošinjanka uzima novac od Jadranke d.d. da bi kupila od malih dioničara po niskim cijenama dionice tvrtke koja joj posuđuje novac. Pomalo Edipovsko, nastrano ponašanje. Ali valjda revizori znaju bolje...
Nakon toga se u Reviziji gubi trag misteriozne tvrtke Lošinjanka d.d.
Rrevizore očito nije zanimala sudbina velikog paketa dionica tvrtke čiju privatizaciju kontroliraju a koja ima posebne veze s društvom. Nije im bilo zanimljivo ili nisu uspjeli uočiti ni da je direktor Lošinjanke d.d. Jedan od direktora u Jadranci d.d. gdje prima plaću, niti da su poslovne prostorije Lošinjnke u stvari prostorije Jadranke d.d.
Moguće je da su to mogli utvrditi samo forenzičari. Ipak, i malo informatički pismeni i znatiželjni umovi su mogli naći podatke na internetu da je Lošinjanka d.d. prvo postala d.o.o. a onda je pripojena društvu. Ali valjda revizori znaju bolje, pa misle da to nije bitno...
Ima tu još mnogo zanimljivosti (na primjer,.veze društva s Nord Adriaticom iz Italije, itd. itd...) Posebno bi bio zanimljivo pogledati svijetli primjer privatizacije Jadranke kroz prizmu vlasnika odnosno imena dioničara, odnosno vlasnika sadašnjih vlasnika društava koja su vlasnici dionica Jadranke d.d. Došlo bi se do zanimljivih spoznaja.
Uzgred, ista ta Lošinjanka d.d. je likvidirana odmah - u brzini i tišini - nakon što je "sastavila procjenu poslovanja kojom je predviđeno u narednom razdoblju ostvarenje dobiti." i prije nogo je dospio prvi obrok kredita na naplatu. Kako je vraćen ostatak duga cca 48.000.000 kn (55.000.000 - 7.735.000)? Reviziju to ne zanima. Ali valjda revizori znaju bolje, pa su postupak privatizacije ocijenili kao obavljen u skladu sa zakonskim odredbama, kako bi bio nesmetano dovršen prema Rojsovom načelu "Tko je jamio, jamio je".
NEO
Komentari:
Prvih deset vlasnika Jadranke d. d.
1. JADRANKA ESOP D.O.O.24,99 %
2. RIVE D.O.O. 14,10 %
3. ŽEČA D.O.O. 7,92 %
4. PBZ D.D./THE BANK OF NEW YORK AS CUSTODIAN 6,65 %
5. JADRANKA D.D. 6,61 %
6. RADNIK D.D. 3,55 %
7. HPB D.D./KD INVESTMENTS - VICTORIA FOND 3,24 %
8. HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU 2,56 %
9. RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB 2,35 %
10. BOJOPLAST D.D. 1,89 %
Ukupno: 73,85 %
Kad zbrojiš prva tri vlasnika i petog po redu, tj. samu Jadranku dobjaš 53,62 % vlasništva a to je većina koja može šta hoće sa cijelom tvrtkom. A vidi tko upravlja s tri prva (su)vlasnika, a onda tko gazduje samom Jadrankom:
1. JADRANKA - ESOP društvo s ograničenom odgovornošću za savjetovanje u svezi s poslovanjem i upravljanjem
Sjedište: Mali Lošinj, Dražica 1
Temeljni kapital: 27,816,300.00 kuna
Nadzorni odbor
Anita Knežević, zamjenik predsjednika nadzornog odbora
Alojz Dragičević, član nadzornog odbora
Snježana Kučić – Krstaš, predsjednik nadzornog odbora
Članovi uprave - likvidatori
Mira Večerin, član uprave, Ovlaštenje - zastupa samostalno i pojedinačno
Damir Mlacović, predsjednik uprave, Ovlaštenje - zastupa samostalno i pojedinačno
2. RIVE društvo s ograničenom odgovornošću za ekonomski konzalting
Sjedište: Mali Lošinj, Malin 11
Temeljni kapital: 20,000.00 kuna
Članovi društva – osnivači: Borut Leban, putovnica: 033426 X, Italy
Funkcija- jedini osnivač d. o. o.
Članovi uprave - likvidatori
Borut Leban, putovnica: 033426 X, Italy, direktor
Darin Lekić, direktor
3. ŽEČA društvo s ograničenom odgovornošću za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu
Temeljni kapital: 18,000.00 kuna
Članovi društva – osnivači: Ðulio Delise, jedini osnivač d. o. o., direktor
------------------------------------------------------------------------------------
JADRANKA dioničko društvo, hoteli i trgovina, Sjedište Mali Lošinj, Dražica 1
Temeljni kapital 332,484,000.00 kuna
Nadzorni odbor
Tatjana Braškić, zamjenik predsjednika nadzornog odbora
Neven Ivandić, predsjednik nadzornog odbora
Dražen Grubišić – Čabo, član nadzornog odbora
Željko Kovačić, član nadzornog odbora
Sanja Trajkov, član nadzornog odbora
Članovi uprave - likvidatori
Sanjin Šolić, član uprave, zastupa samostalno i pojedinačno
Darin Lekić, predsjednik uprave, zastupa samostalno i pojedinačno
--------------------------------------------------------------------------------------
Uživaj! Dao si dionice u "dobre" ruke. Znaju oni kako će s njima. Ti ne bi znao
I na kraju. Što bi sa tim dugom Lošinjanke d.d. od stotinjak milijuna Jadranci d.d. Gdje nestade taj dug zajedno s Lošinjankom? Možda znaju ova dvojica?
4. PBZ D.D./THE BANK OF NEW YORK AS CUSTODIAN 6,65 %
9. RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB 2,35 %
To je oko 9 % Jadranke na tzv. skrbnickim racunima, sto znaci da samo skrbnik tj banka zna ko ga je otvorio. Pa sad ja vas pitam sta mislite ko se skriva iza tih racuna?
diplomirao je na specijalističko m studiju iz «Ekonomije meðunarodne trgovine» na Sveučilištu u Veroni
u Italiji. 1961. godine zaposlio se u Banca Agricola di Gorizia, kao šef meðunarodnog odjela, a od 1983.
do 1994. godine obnašao je dužnost generalnog direktora. Nakon spajanja Banca Agricola sa Banca
Popolare di Cividale primljen je u Ljubljansku banku na mjesto direktora filijale u Milanu. Istovremeno,
više godina bio je direktor društva Nord Adriatica d.o.o., Goriza. Iako je umirovljen, obavlja posao
savjetnika.
Adresa: Vicolo Tronco, 9/a, Gorizia, Italija
...dakle kadar iz uvoza!!! Vjerojatno voli Lošinj!
10. Što je skrbnički račun?
Skrbnički račun je račun na kojem skrbnička banka vodi vlasničke pozicije vrijednosnih papira za račun treće osobe, na temelju ugovora o skrbništvu.
Skrbnički računi mogu biti na ime, pod zaporkom i zbirni.
Identitet vlasnika vrijednosnih papira ubilježenih na skrbničkom računu pod zaporkom ili zbirnom skrbničkom računu poznat je samo skrbničkoj banci. Vrijednosni papiri ubilježeni na skrbničkom računu nikada nisu u vlasništvu skrbničke banke.
Pa sad ti znaj tko su stvarni vlasnici Jadranke
Na temelju društvenog ugovora o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću,
Društvo je tijekom 1998. osnovalo društvo s ograničenom odgovornošću Porat d.o.o., Mali Lošinj (MBS 040063699) u kojem je imalo 51,0%poslovnih udjela. Temeljni kapital je iznosio 9.300,00 kn. Tijekom 1998. povećan je temeljni kapital na 18.000,00 kn.
tek da spomenem da je Porat d.o.o. poduzeće Stipe Gpleša, poznatog ubojice zalutalih labudova. Ima još:
Društvo je tijekom 1999. prema društvenim ugovorima osnovalo društva u kojima je
imalo 51,0% poslovnih udjela i to: Marilena d.o.o., Mali Lošinj (MBS 040142510), Barbika
d.o.o., Mali Lošinj (MBS 040143432), Color Verus d.o.o., Mali Lošinj (MBS 040142472),
Feroelektro d.o.o., Mali Lošinj (MBS 040146046) i Konfin d.o.o., Mali Lošinj (MBS
040144013). Temeljni kapital u svakom pojedinom vlasnički povezanom društvu iznosio je 20.000,00 kn. Novoosnovana društva bave se kupnjom i prodajom robe, te posredovanjemu trgovini. Prema obrazloženju predsjednika uprave Društva razlog osnivanja je zapošljavanje djelatnika Poduzeća i ostvarivanje prihoda od najma poslovnog prostora. Ima još:
Prema rješenju Ministarstva gospodarstva broj UP/I-331-04/93- 08/67 od 28. veljače
1994. u registar poduzeća u inozemstvu upisano je poduzeće Nord Adriatica, sa sjedištem u Mossi-Gorizzia, Italija. Djelatnost je obavljanje usluga veleprodaje. U navedenom poduzeću Društvo ima 35,0% poslovnih udjela.
Na temelju akta o ustupanju Lošinjska plovidba-turiza m d.d., Mali Lošinj je u veljači
2001. ustupila Društvu svoje poslovne udjele u društvu Zračno pristanište Mali Lošinj d.o.o., Mali Lošinj (MBS 040147356). Prema navedenomaktu Društvo ima 26,5%poslovnih udjela u društvu Zračno pristanište Mali Lošinj d.o.o., Mali Lošinj. Djelatnost je prihvat manjih zrakoplova. Temeljni kapital iznosi 34.527.700,00 kn.
Na temelju društvenog ugovora o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću,
Društvo je u siječnju 2002. osnovalo društvo U.N.I.G.R.O.S.S . d.o.o., Pazin (MBS
040170397) u kojem ima 12,5% poslovnih udjela. Temeljni kapital je iznosio 20.000,00 kn. Odlukom članova društva od 23. siječnja 2003. temeljni kapital je povećan je na 32.000,00 kn.
Ali najzanimljivije je ovo:
Na temelju izjave o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću, Društvo je u
srpnju 2002. osnovalo društvo Jadranka Esop d.o.o., Mali Lošinj (MBS 040174541) u kojem ima 47,3% poslovnih udjela. Navedena izjava o osnivanju je izmijenjena i dopunjena društvenim ugovorom 16. rujna 2002. Društvo Jadranka Esop d.o.o., Mali Lošinj je osnovano radi provedbe programa zaposleničkog dioničarstva (ESOP) sa svrhom kupnje dionica Društva, davanjem na otkup zaposlenicima Društva i zaposlenicima povezanih društava, te poduzimanje drugih radnji radi provedbe navedenog programa. Temeljni kapital iznosi 27.816.300,00 kn.
E pa tako je to. Znam tko u ovoj priči nije lud, ali znam tko je jako, jako zbunjen. I tko su postali superbogataši.
Ðulio Delise je osnivač i jedini vlasnik ŽEČA d.o.o. ŽEČA d.o.o. je treći po veličini dioničar Jadranke-7,92%. Djelatnost ŽEČE je ista kao i Jadranke kompovi.
Sigurno joj na vratima pise ''PROUD TO BE CROAT''
...Da sam ja toliko ''spasio'' vec bi odavno odpedalirao na sigurno a nebi bio u tzv ''eliti'
ok da ih je kupila po kunu ispod stola nebi morala puno investirati..
ako je taj podatak od 6M tocan ispada ovako
6 000 000 /1495 (zadnja cijena) = 4013 kuna 38 lipa
Tko bi reko kako dobra investicija
pod Izvješća i kliknuti na (JDRA-fin2008-1 H-NotREV-K-HR.x ls), a onda na Tablica_A
Kako kaže NEO sve je na Internetu
Vratite, svi vi koji ovdje raspravljate film unazad pa doðite do devedesetih godina prošlog stoljeća te ćete vidjeti kako su prošla skoro sva poduzeća u hrvatskoj, biti će vam jasno da je jadranka jedina koja je uspjela ostati živa i ne samo to nego njeni radnici su uvjek svaki mjesec imali plaće i nitko nije bio zapostavljen.
U to vrijeme nisi mogao dobiti kredit nisi mogao prebijenu paru u gotovini vidjeti ali jadranka na čelu sa pokojnim Vladom i sadašnjim timom nalazila je načine kako ostati živ i platiti svaki mjesec plaću.
Da li možda netko od vas zna koliko je poptrebno novca da se isplati plaća za sedamsto radnika ako ne znate pa izračunom ćete dobiti da je samo za neto potrebno oko dva milijuna kuna te kad to pomnožite sa godinom dana dobit ćete iznos dvadesetčetri milijuna samo za neto. Pa to pomnožite sa osanaest godina dobit ćete četiristo trideset i dva milijuna kuna samo za neto plaće u zadnjih osamnaest godina otkad jadranka nije državna firma.
E kad na sve ovo dodate i davanja, brojka se strašno penje na troduplo pa vas ja pitam pogotovo vas radnike mislite li da ste sve to zaradili prodavajući pomes i špagete i da ste sve to zaradili na pospremanju kreveta?
niste pogotovu održavanje i slično, mislim da svatko od nas tko ima kuću ili stan može znati koliko je potrebno da bi se odražavalo.
Zato se gospodo nešto i moralo prodati zato se dragi poštenjaci nešto i moralo kredita uzeti i zato se kao i u cijelom svijetu mora i morat će se dopustiti i stranom kapitalu da učestvuje u našem poslovanju, jer inače ćemo biti izbačeni iz svjetske utakmice na tržištu kapitala i moći ćemo samo gledati potonuće ako vam to nije jasno pogledajte zemlje koje nisu htjele suraðivati meðusobno gdje su sad i kako im je (naravno da pri tom ne možete uzeti u obzir zemlje poput švicarske i slč. jer oni nikad nisu imali ni ratove ni probleme kao mi)
mi smo mala zemlje i ne možemo nikako opstati sami moramo naučiti plivati sa morskim psima kao ribe piloti i živjeti u njihovoj sjeni ili ćemo biti pojedeni. tko ovo ne može prihvatiti taj je u najmanju ruku glup.
Dragi moji poštenjaci pogotovu ti autore ove teme vjerojatno pričaš da bi pričao a nikad nisi probao sam osnovati kompaniju te probati zube svjetskog i državnog sustava zato ti opet govorim : JADAN SI:
ps
Namjerno sam uzeo nik otočanin jer mi je pun kufer likova koji bi da govore u ime svih.
Dragi moji ja uistinu ne mogu shvatiti da ljudi grizu ruku koja ih hrani, pa zar to ne rade pobješnjeli psi. Poznam podosta konobara i radnika iz jadranke i naravno nisu svi isti ali mnogi vooze aute kakve direktori mogu samo sanjati a da ne kažem kuće koje imaju po zagazinama dok većina rukovodećek kadra živi u stanovima te vozi prosječno jeftine aute glupo bi bilo bilo koga imenovati ali znamo uistinu kako stoje stvari i nije mi jasno kako nisu te iste "jadne radnike" već jednom najurili.
Opet vas pozivam da razmislite o tome što ovdje tvrdite jer i sam autor je naveo tko je vlasnik jadranke pa vas pitam gdje je ostatak i pitam one koji su prodali svoje dionice zašto su to učinili, i pitam još jedno zašto ste devedesete pristali na takovu pretvorbu i svi prihvatili rizik razvoja te danas imate plaću u prosjeku četristo do petsto eura a onda ste imali oko stopedeset maraka, Zašto ne napadnete hdz koji vam ruši standard zato jer nije na meðudržavnom nivou zaštitio hrvatsko poduzetništvo pa sad Jadranka mora lomiti led da bi opstala isto tako kako ga je lomila i devedesetih.
zašto ne postavite pitanje hrvatskoj vladi gdje nestaje standard hrvatskog čovjeka kad on radi više nego ikad.
Mislim da napadate krive ljude ljude koji uistinu troše svoj život na bolje ali vi ne znate to jer od jala i gramzivosti ne vidite dalje ispred nosa.
I poruka za papana koji koristi moj nic ja ne govorim u ime nikog nego u moje ime a ti osnuj kompaniju pa budi konkurentan ili barem obrt pa ćeš vidjet tko uistinu koči posao ove zemlje. tad češ shvatiti da nije jadranka ta koja uništava nego pokušava izgraditi i održati Lošinj.
Tražite reviziju vladavine Hdz-a u zadnje četri godine na lošinju pa ćete vidjeti da su sve što se moglo prodati.
Nisam znao da mi je žena tako jaka i nisam znao da radi u jadranci očito mislite na nekog drugog ali nema veze jedino u ovoj priči je jasno da autor ove teme je očito netko tko je sa jadrankom zaratio i sad ovdje obmanjuje javnost te smišlja kako podlo podmetnuti nekom tko mu je do jučer davao jesti. JADNO
A to da je neko nekome davao jesti baš ne drži vodu. Šta bi jeli ti tvoji "dobročinitelji " milosrdni vlasnici i uprava da nema radnika da rintaju za njih za male plaće. Ne bi imali teške menaðerske ugovore nego bi tanko srali. Pa ti sad reci ko koga hrani.
Prihodi Jadranke d.d. za samo u zadnje tri godine iznose, prema službenim a ne obavještajnim, podacima 860.000.000 kuna. U čemu je sposobnost "tima"? Budući otočan ne zalužuje trud za točnom brojkom, procjena je da je u tih "osamnaest dugih godina" sirote firme koja je ostala sama na tržištu, uprihodovala cca 3,5 milijardi kuna (3.500.000.000, 00 kuna). Nisu se baš pretrgli u plaćanju radnika. A kako ni dobiti nisu isplaćivali... gdje su novci...Možda na skrbničkom računu, ili kod Lebana.
p.s. Ali da tim ima dobrog knjigovoðu-ima
Budući se profesor javio na ovu temu (na takav način se može braniti sve i svakoga) očito želi obraniti privatizaciju Jadranke na način da, kao i otočanin, ne koristi argumente i protuargumente, nego samo fraze i floskule te da diskvalificira one koji pokušavaju malo misliti svojom glavom.
Ali vratimo se na konkretno. "Ne poznamo činjenice...", profesore znamo ih. Nalaz revizije je prepun činjenica. Zakonski zastupnik se nije uopće očitovao na nalaz, što će reći da ga u potpunosti prihvaća, odnosno da je sve što stoji u nalazu činjnično utemeljeno.. Cijela rasprava se temelji na tom nalazu Revizije.Dakle znamo činjenice. Profesor još podvaljuje, kad za moguće kršenje zakona pri privatizaciji Jadranke, optužuje HDZ i hrvatske zakone. Dakle, za činjenje upravo onoga što zakoni,koje je valjda usvojio hdz (a ne Sabor RH) ne dozvoljavaju, nisi krivi oni koji to čine nego hdz i sami zakoni. Profesore ne ide to tako.
Logika vam nije jača strane. Ali, moguće ste profesor zemljopisa pa vam je oprošteno.
Krajnji zaključak profesorove teze je, da za moguće (samo smo propitkivali) nepravilnosti u privatizaciji Jadranke nije kriv Šolić i tim nego Franjo Tuðman i hdz, a moguće i Franjo Kuharić.
Za otimačinu gradskog terena na Kalvariji je kriv HDZ, kler i svi drugi samo ne Dragan Balija i Sanjim Šolić. Profesore zastranili ste.
kapital radi prijenosa u kapitalnu dobit za 55.414.000,00 kn i iznosi 332.484.000,00 kn.
Kapitalna dobit formirana je u ranijim godinama kao razlika izmeðu troška stjecanja vlastitih
dionica i vrijednosti ugovorene prodajom."... Može li tko objasniti o čemu se tu radi...
Jadranka je za kupnju vlastitih dionica platila manju cijenu nego što se obvezala ugovorom. Manju za 55 mil. Ne znam samo zašto su prodavaoci pristali na taj popust
Zamislite kako je knjigovoði koji je izgubio skoro 9.000.000 kuna. Zamislite da ste toliko izgubili. Ne biste to mogli podnijeti. Zato uživajte u svom siromaštvu.
od tajkuna, da jee sve stekao poštenim obiteljskim radom i da je htjeo mogao je ostati u Jadranci i imati dobra primanja i dosta dionica.Meni se ćini da su mu onni nešto malo dali da im nesmeta i on se odmah upecao. Kad Labud zbroji što je dobio udajom i ovo poštenim radom vidi se kako je sposoban.Zna on i kad je nareðivao brisanje kaseta zbog ušteda da zaštiti prijatelje. ............... ............... ............... ............... dosta ,ima još
U zemljama u kojima se raznorazne bune slave već stoljećima i koje su dio mentaliteta došao je red da svjetlo dana ugleda i njezina nova podvrsta - ona malih dioničara zbog raspodjele dividendi. Iako njihova buna nije ništa novo u Hrvatskoj, jer treba se sjetiti raznih tužbi malih dioničara protiv sumnjivih privatizacija koje su velikom većinom završile u smeću ili na dnu sudskih ladica gdje su dočekale zastaru, pobuna zbog podjele dividendi ipak je novijeg datuma.
Mali dioničari Hrvatske i njoj susjednih zemalja otvorili su široku frontu protiv uprava koje ili žele zadržati dobit ili je podijeliti meðu sobom ostavljajući male dioničare praznih ruku. A to im se nimalo ne sviða. Dioničari slovenske Nove kreditne banke Maribor, hrvatske Transadrije, bh Fabrike za pocinčavanje iz Srebrenice u otprilike su isto vrijeme ustali protiv uprava tvrtki u kojima imaju manjinske udjele. Barikade izmeðu njih i uprava već su podignute i sve su češće optužbe za malverzaciju i nezakonito poslovanje. Iz istih uprava ne ostaju dužni na paljbu te izjavljuju kako bi eventualno ispunjavanje zahtjeva malih dioničara dovelo do bankrota poduzeća uz optužbu da je jedini cilj takvih dioničara likvidacija tvrtki. Ista ta ugrožena likvidnost nije smetala Upravi srebreničke tvornice da si podijeli 730.000 maraka ili da Uprava NKBM-a poveća sebi nagrade. Manjinski dioničari Transadrije sumnjaju u podatke o poslovanju tvrtke i najavljuju revizije, a dividenda koju traže trebala bi biti najviša u povijesti Zagrebačke burze. Zajedničko upravljanje tvrtki od strane svih dioničara pokazalo se kao teorijom koja se razbila na postavkama koje diktira stvarnost. Baš kao što u stvarnosti ima malo uporišta osnovno demokratsko načelo da graðani preko izbora upravljaju državom. Pobuna, jedna od osnovnih pojmova filozofije i književnosti postala je tako i dio kapitalističkog svijeta. Malim dioničarima se čini da ne odlučuju ni o čemu, a njihovo nezadovoljstvo lako bi se moglo upotrijebiti kao materijal za sociopsihološko stanje nacija, u kojoj se većini čini da su se pogubili u nečemu što se naziva tranzicijski proces u kojemu ih se malo što pita. Mali dioničari svih zemalja ujedinite se, moglo bi uskoro pisati na njihovoj zastavi, bez ikakakve veze s povijesnim kontekstom u kojem je nastala. Jer male dioničare u skladu sa sustavom u kojem se bore i žive zanima ista stvar koja zanima sve vlasnike u kapitalističkom svijetu poduzeća - dobit. U svijetu profita u kojemu se očekuje nemoguće, a to je stalni rast dobiti, nema mjesta solidarnosti, a dobrobit tvrtki tek je fraza. Uzmi novac i bježi (p)ostao je tako glavni moto svih protagonista u vječnoj utrci za profitom.
Šolić,Lekić,Mužić...pa to su sve banda!!!
a nova banda ce da budu ovi Šipci!
Oni se samo šire...i neka se šire kada u ovoj nasoj drzavi prodalla bi se i vlastita kcer za pare...makar i Šiptaru!
Takoðer se mora primjetiti i još jedna podvojenost oko Jadranke. Jadranka je ključna za razvoj Lošinja i od presudne je važnosti za Grad. Taj isti Grad je servisira kroz prostone planove,i na druge načine, kako to u Jadranci požele, a bez bilo kakve komunikacije ta ista Jadranka donosi strateške odluke o promjeni vlasništva u tajnosti i uskom krugu ljudi, Tko uopće zna što je dogovoreno s EBRD-eom i što će se desiti kad oni odu iz vlasništva. Tko dolazi onda? Mislimo da bi to pitanje trebalo postaviti gospodi iz Jadranke.Ako će nam vlasnikom Jadranke postati nekav bogati Rus, Aremnac, Turčin bilo bi pošteno to reći. Pa neka u skladu s tim činjenicam prilikom strateških odluka Grad to ima na umu.
p.s. Gradonačelnik Hvara, Pjerino Bebić kaže "Ne čude me loše vijesti iz Orca". Hoće li naš graonačelnik imati pravo za četri godine to isto reći. Ako sad to ne postavi kao problem, neće imati na to pravo, nego će naprotiv snositi i dio odgovornosti.
Evo šta piše Poslovni dnevnik:
Predstavnici Europske banke za obnovu i razvitak i hotelske tvrtke Jadranka hoteli iz Malog Lošinja potpisali su jučer u prostorijama Zagrebačke burze ugovor o kapitalnom ulaganju. Time će EBRD financijski sudjelovati u projektu obnove i modernizacije hotela i vila u vlasništvu Jadranke. Na temelju tog ulaganja EBRD će steći oko 30 posto vlasničkog udjela. Ukupna vrijednost tog projekta je 80 milijuna eura, a EBRD će ga financirati sa 24,4 milijuna eura, dok će se ostatak financirati kreditima. Jadranka hoteli su do sada bili u stopostotnom vlasništvu Jadranke d.d. Tvrtka Jadranka hoteli upravlja portfeljom od 10 hotela i vila na otoku Mali Lošinj.
Otkup dionica
Od ukupnog iznosa ulaganja EBRD će za 3,2 milijuna eura otkupiti dio postojećih dionica Jadranke, a ta će sredstva biti utrošena na namirenje dugovanja tvrtke, dok će 20,8 milijuna eura biti uloženo u dionice koje će biti izdane u sklopu dokapitalizacij e tvrtke.
Hotel Helios trebao bi biti srušen te bi umjesto njega trebao biti izgraðen novi hotel. Peter Reineger, predsjednik EBRD-a, kazao je da EBRD preuzima ovim ulaganjem rizik uspjeha, ali da ima povjerenja u grupu Jadranka te da je cilj podignuti standard svakog hotela u sklopu grupe.
Predsjednik Uprave Jadranke Darin Lekić kazao je da su se dogovorili s EBRD-om o načinu upravljanja te da je cilj podići standard hotela na četiri zvjezdice u sljedećih pet godina. "S ulaskom EBRD-a u vlasničku strukturu dobivamo podršku u razvijanju standarada i ljudskih potencijala. Osim toga ovim ulaganjem i sam grad Mali Lošinj dobiva velik potencijal razvoja", dodao je Lekić.
Potporu projektu stoga je dao i malološinjski gradonačelnik Gari Capelli koji je naglasio da su razvojni projekti Jadranke sukladni planovima Grada. Pri tome je naglasio potrebu za gradnjom infrastrukture, a kao jedan od važnijih projekata naveo je projekt produžetka piste na Malom Lošinju, koji bi povećao kvalitetu kako turističke ponude, tako i gostiju. Pri tome je najavio da bi jedan od partnera u tom poslu mogao biti i EBRD.
Drugo ulaganje u nekretnine
Capelli je kazao da je predstavnike EBRD-a zanimala podrška lokalne vlasti, a posebno pitanja vezana za zaštitu okoliša. Reiniger je kazao da je ovo 84. projekt EBRD-a u Hrvatskoj te da su ti projekti ukupne vrijednosti 1,8 milijardi eura, što je najviše u regiji. Ti projekti uglavnom su financirani zajmovima. Budući da je kod Jadranke riječ o kapitalnom ulaganju, Charlotte Ruhe, predstavnica EBRD-a u Hrvatskoj, kazala je da je ovo drugo ulaganje u nekretnine, ali da nije jedino kapitano ulaganje.
Ali neka zana Turčin nismo svi glupi ima nas i paranoika.
Probajmo biti trezveniji pa reći da se u Hrvatski turizam nije u zadnjih dvadeset godina uložilo ništa i sad je frka i mora se hitno poduzimati korake da bi se stiglo u utakmici na kojoj je protivnik debelo u prednosti ispred nas.
Ako stvr propadne onda neće ni rus ni turčin kupit propalu stvar a ako krene onda će naravno jadranka opet imati snage da povrati svoju imovinu ili banka neće htjeti prodati.
A da nema ovih ulaganja pitate li se bi li isto tako mogao netko kupiti pa ima dionica na trižštu mogli su i do sad kupit pa nisu što mislite zašto svi bi se trebali zapitati vjerojatno jer ne vrijedimo niš.
Nakon ovih ulaganja će jadranka nešto i vrijedit pa će se naravno pojavljivat i kupci samo nemojte zaboraviti ti ljudi koji doðu sa svojim novcem i kupe nešto a to ne mogu zakačiti za auto i odvuć će se itekako truditi da održe svoj ulog i htjeti će da profit raste zato se ja ne bojim stranih ulagača više se bojim vlasti koja ne zna prtiti zakonima te iste ulagače da donesu još više novca na naše tržište.
Jadranka i njeno poslovanje me nimalo ne zanimaju, ali kad vidim da netko argumentaciju temelji na pljuvanju po "komunističkim glupostima" dobivam osip po cijelom tijelu, jer odmah znam odakle vjetar puše i hvatam se za džep u strahu da me se namjerava pokrasti. Samo da napomenem da se većina hrvatskog gospodarstva nalazi u rukama bivših komunista koji su, jeli tako, raskrstili s "komunističkim glupostima" a nama sada prodaju antikomunističk a muda pod kapitalističke bubrege.
A ti dragi goste kad pitaš "mali dioničari su uložili što: svoj rad i što mogu izgubiti ono što i nikad nisu imali" ja tebe pitam a što su uložili veliki dioničari Jadranke, njih par direktora? Jesu li i oni uložili svoj rad? Jeli i oni ne mogu izgubiti ono što nikada nisu imali? A ako ipak imaju (a bogami imaju)otkud im to?
Veliki bi bili oni koji imaju većinskih paket a to su upravo mali dioničari.
E pa ja ne znam jesi li ti budala ili misliš da sam budala ja, pa da mi možeš prodavati muda pod bubrege. Na tvoju žalost, ta prodaja ne prolazi dokle god su mi dostupni podaci o vlasništvu i znam računati. A iz tih podataka se običnim zbrajanjem jasno vidi da većinski paket od preko 51 % dionica drže:
1. JADRANKA ESOP D.O.O.24,99 %
2. RIVE D.O.O. 14,10 %
3. ŽEČA D.O.O. 7,92 %
4. PBZ D.D./THE BANK OF NEW YORK AS CUSTODIAN 6,65 %
5. JADRANKA D.D. 6,61 %
Istina, JADRANKA ESOP D.O.O. ima 24,99 %, što bi mogle biti dionice malih dioničara, no to nije dovoljno da bi tvoja tvrdnja kako većinskih paket drže upravo mali dioničari bila istinita. 25 % dionica nije većinski paket. A kako nije istinita, ta tvoja tvrdnja je glupa i bezobrazna laž.
Većinski paket je onaj s kojim imaš dovoljno glasova na Skupštini da možeš birati upravu i nadzorni odbor tvrtke te odlučivati o raspodjeli njene dobiti. A kao što znamo, mali dioničari su u tome zadnja rupa na svirali.
Sve skupa to ipak ima veze s komunistima, jer oni su zamislili i proveli privatizaciju Jadranke. Isto kao što su u komunizmu radnici bili "na papiru" vlasnici poduzeća, a o svemu su odlučivali direktori i partijski komitet, tako su i sada na papiru vlasnici mali dioničari. A da li oni odlučuju? Malo sutra! Isto kao i "jučer", tj. za vrijeme komunizma odlučuju drugi. Preporučam ti da naučiš matematiku, pa se javi
1. Kaže pametni gost:..." EBRD ulazi u vlasničku strukturu te kao vlasnik preuzima rizik da će mu investicija propasti kao i svima ostalima, jedina razlika je da EBRD ulaže vlastita sredstva,a mali dioničari su uložili što: svoj rad i što mogu izgubiti ono što i nikad nisu imali"... EBRD ulazi samo privremeno u vlasništvo (5 god.), i da se oni bave turizmom i da od toga žive, onda bi tek mogli reći da prihvaćaju rizik. Da toga rizika nema pokazuje i ugovor koji kaže da će za svoja 24 mil. eura kapitala dobiti 32 mil eura kroz pravo prvokupa nakon 5 godina. Oni žive od ubiranja kamata a ne od punjenja hotela. Dakle oni su svojim ulaskom tek omogućili Jadranci da može krenuti u investicije da mogu u bankama uzimati investicijske kredite. U svakoj investiciji, investitor mora imati barem 20% vlastitog kapitala. Kako Jadranka toga nema, uleće EBRD i daje joj taj kapital kroz dokapitalizacij u. EBRD izlazi za, dakle, 4 godine, s garantiranom izlazom cijenom, i to prije negoli će se završiti investicija Jadranke odnosno, kad se krediti budu trebali vraćati EBRD-a više tu neće biti. Pa kako to EBRD snosi bilo kakav rizik. Usput je pametni gost i popljuvao radnike, koji nikad nisu ništa imali. Zanimljivo je da je ova Jadranka koju je ovaj "tim"
tako bajkovito i uzorno privatizirao, izgraðena do 1990. godine i vidi vraga bez ikakvog EBRD-a. Ili je i to dijelo "tima".
2.Kaže pametni gost:..."Probaj mo biti trezveniji pa reći da se u Hrvatski turizam nije u zadnjih dvadeset godina uložilo ništa i sad je frka i mora se hitno poduzimati korake da bi se stiglo u utakmici na kojoj je protivnik debelo u prednosti ispred nas. Ono što se odnosi na Jadranku gost pripisuje hrvatskom turizmu. Da je barem jedan put prošao trajekom na kopno, gost bi se jako iznenadio kad bi vidio koliko se u hrvatskom turizmu investiralo. U Istri već i ne postoje hotel s tri zvjedice. Da li je ikad bio u Opatiji, Zadru, Splitu, možda Dubrovniku gdje su uglavnom hoteli s 5 zvjezdica. Ulaganja u hrvatski turizam se mjere u spomenutom periodu u milijardama eura. Jadranka je prije privatizacije u bivšoj državi bila 5 turistička kuća. Danas je ona u hrvatskim okvirima manje značajna. Meðu hotelskim tvrtkama je 15. po prihodu. Pola od njih su registrirane nakon 1996. godine.
3.Kaže pametni gost:..."A da nema ovih ulaganja pitate li se bi li isto tako mogao netko kupiti pa ima dionica na trižštu mogli su i do sad kupit pa nisu što mislite zašto svi bi se trebali zapitati vjerojatno jer ne vrijedimo niš". Što se moglo kupiti na tržištu.? Koliko dionica se tržilo? Bilo bi zanimljivo, da pametni gost onda objasni cijenu od gotovo 3000 kuna, dakle skoro tri puta veću cijenu od nominale donedavno, dakle kad je Jadranka bila bez ulaganja kad je po pametnome gostu "vjerojatno vrijedila niš". Bilo bi zanimljivo riješiti i taj paradoks. Kad ne vrijedi dionica je skupa, kad vrijedi dionica onda je jeftina. Baš me zanima pametni odgovor, pametnoga gosta.
Koliko je poznato jadrankini imaju maksimalno barem su imali dok nisu počeli prodavati i zaradivati na nečemu što su na poklon dobili, a nemojte zaboraviti da su jadranku gradili svi graðani tadašnje Jugoslavije pa opet pitam prodaše nešto što nikad nisu sami zaradili a tako će i iz rizika investiranja izići ako ne bude dobro.
A što se tiče graðenja u istri vjerojatno zna kako je u istri zato jer je tamo i sam gradio, meðutim ovdje ne može više pa ga sad to boli.
A što se tiče Odlazaka na kopno da on je više sa kopna i pitamo se pa zašto se tamo ne preseli.
Jer da ima imalo veze sa otokom znao bi da je to specifično mjesto za život i da se na otoku svi sustavi odvijaju sporije i da je otok mjesto na kojem nema zarade kao na kopnu.
istra da ona je nešto ispred Lošinja ali upravo zato jer je cijela prodana i to rastrgana meðu raznim strancima pa ono što se na ovoj temi tvrdi da će se dogoditi Jadranci se već odavno dogodilo u 90% Istre.
Goste, tko ste to vi (množina u "pitamo se"). Jeste li vi "tim". Probaj te se malo uloviti u koštac s činjenicama, a ne stvar svoditi na osobnu razinu. Možda je to prevelik problem?
Pitanje za kraj dalmošu. Ako bi netko ušao u banku preko noći, odnio 50 mil eura, saznamo da su osobe x odjednom jako bogate, i povedemo raspravu o tome na ovoj stranici. Da li bi smo mi bili ljubomorni, nesposobni, frustrirani ili samo normalni ljudi koju mogu i smiju svojom glavom razmišljati. Uostalom na ovim stranicam se ne sudi niti kažnjava. Samo slobodno raspravlja. Možda bi nam trebalo i to ukinuti.
Ispada da se vlastitio poslovanje Lošinjake svodilo na to da prima kredite od društva čiji je vlasnika te da tim novcem otplaćuje dionice istog društva. A dug bi se zatvorio tim istim dionicama. A onda je to isto društvo netragom nestalo... Takoðer bi bilo zanimljivo objašnjenje ovlaštenih revizora, zašto ih to nije zanimalo. Moguće će ih netko to i pitati?
Zanimljivosti ima još jako puno, ipak sad samo još jedna. Zašto revizori nisu htjeli provjeriti i drugo društvo koje je imalo značajniji promet sa društvom- s Nord Adriaticom čiji je Jadranka bila 35% vlasnik. A taj promet je bio ako ne i veći onda sigurno "kriminalniji".
Moguće se u tom odnosu krije i razlog, opet citiram Reviziju:..."u razdoblju od 1993. do 1995., 1998., 1999. i 2002. iskazan gubitak u ukupnom iznosu 119.967.120,00 kn."
Poduzeće i društvo Istarska banka d.d. zaključili su 23. lipnja 1992. ugovor o pretvaranju potraživanja u udjel. U ugovoru je navedeno da je društvo Istarska banka d.d., Pula odobrilo Poduzeću šest kredita od kojih je pet bilo kratkoročnih, a jedan je bio dugoročan, u ukupnom iznosu 10.742.000,- DEM. Kreditna sredstva bila su odobrena za pripremu turističke sezone s rokom otplate do 30. lipnja 1993. i za stambenu izgradnju s rokom otplate do 5. ožujka 2000.
Prema ugovoru o pretvaranju potraživanja u udjel, obveze Poduzeća prema Istarskoj banci iznose 10.742.000,- DEM, a prema financijskim izvještajima ukupne obveze (dugoročne i kratkoročne) Poduzeća na dan procjene iznose 9.102.490,- DEM.
A pazi sad ovo:
Iz dokumentacije Društva nije razvidno koliko se od ukupnog iznosa obveza iskazanih u poslovnim knjigama, odnosi na obveze prema društvu Istarska banka d.d. Pula.
A onda ovo:
U dokumentaciji Društva i Fonda nema ugovora o kreditu na temelju kojih je zaključen ugovor o pretvaranju potraživanja u udjel kao ni druge dokumentacije iz koje bi bili vidljivi iznosi i uvjeti kredita te razdoblje korištenja.
I tako vuk pojede tovara:
Agencija je na temelju podataka iz elaborata te ugovora s bankom od 23. lipnja 1992. prihvatila pretvaranje potraživanja društva Istarska banka d.d.,Pula udjel u navedenom iznosu.
I na kraju, revizija konstatira da je ta sumnjiva pretvorba sumnjivog dugovanja uredno zaštićena bankarskom tajnom:
U postupku revizije pretvorbe i privatizacije zatražena je dokumentacija društva Nova banka d.d. Pula (pravnog slijednika društva Istarska banka d.d. Pula) u vezi pretvaranja potraživanja banke u dionički udjel u Društvu. Društvo Nova banka d.d. Pula nije dostavilo traženu dokumentaciju uz obrazloženje da predstavlja bankarsku tajnu.
Nagradno pitanje:
Tko je vlasnik tog tajnog računa?
Ovi novopeceni bogatasi (lopovi) njihova firma ide na bubanj ako ne i u propast, ali njima kapital odnosno dionice ostaju. A sta se dogaða sa svetim trojstvom, oni plivaju polako i sigurno prodaju tuðe a svoje dionice i dalje otimacinom oploðuju itd. Kako stvari stoje, Uskok je na potezu, ali vjerojatno sada ima druga posla, a i Vas iz dvije firme odnosno "tajkun grupe" ima podosta.Veljko mozes komentirati i drugove iz Jadranke, a ne spasavati drugove iz Holdinga LP.
Odgovor administratora:
• Veljko nije jedini čije se poruke brišu, a one koje su mu obrisane nemaju nikakve veze s temom uz koju ih šalje.
• Administrator smatra da izvješća o njegovom kretanju nisu od interesa za posjetitelje ovog sajta, pa mu savjetuje da za tu svrhu otvori vlastitu stranicu.
"Procjena vrijednosti obveza
Knjigovodstvena vrijednost dugoročnih obveza iznosi 2.028.127,- DEM, a procijenjene su u iznosu 2.662.672,- DEM. Knjigovodstvena vrijednost kratkoročnih obveza iznosi 4.126.127,- DEM, a procijenjena 4.586.567,- DEM jer je knjigovodstvena vrijednost obveza prema dobavljačima povećana za kamate. Prema knjigovodstveno j vrijednosti procijenjene su kratkoročne financijske obveze u iznosu 2.657.255,- DEM, druge kratkoročne obveze u iznosu 234.855,- DEM i pasivna vremenska razgraničenja u iznosu 56.127,- DEM."
Nakon toga u reviziji stoji i ovaj pasus:
"Pretvaranje potraživanja u udjel
Poduzeće i društvo Istarska banka d.d. zaključili su 23. lipnja 1992. ugovor o pretvaranju potraživanja u udjel. U ugovoru je navedeno da je društvo Istarska banka d.d., Pula odobrilo Poduzeću šest kredita od kojih je pet bilo kratkoročnih, a jedan je bio dugoročan, u ukupnom iznosu 10.742.000,- DEM. Kreditna sredstva bila su odobrena za pripremu turističke sezone s rokom otplate do 30. lipnja 1993. i za stambenu izgradnju s rokom otplate do 5. ožujka 2000. "
Nešto mi tu ne štima. Priznali su puno veće obveze Istarskoj banci nego su ih uopće imali u evidenciji. Možda su ugovori o kreditima s Istarskom bankom bili kod knjigovoðe doma. A možda zbog toga knjigovoða ima te dionice?...
"U dokumentaciji Društva i Fonda nema ugovora o kreditu na temelju kojih je zaključen ugovor o pretvaranju potraživanja u udjel kao ni druge dokumentacije iz koje bi bili vidljivi iznosi i uvjeti kredita te razdoblje korištenja. "
Normalnom čovjeku je to neshvatljivo.
Vidljivo je da ono što, makar prema komentarima na ovoj stranici, nije dopušteno Mužićima, Benvinima i općenito Lošinjskoj plovidbi, dopušteno je ovome dvojcu iz "Jadranke" i samoj "Jadranci".
Devastacija Poljane ne može proći, a devastacija Čikata je o.k.. Mužić i Benvini su lijeni, pohlepni, lopovi, a ovi drugi nisu. Privatizacija LP nije u redu, a privatizacija "Jadranke" je svijetli primjer privatizacije u kojoj su mali dioničari većinski vlasnici. Zanimljivo je da su šolići, lekići kao i "Jadranka" d..d. neupitni i niti u primislima nikom, a kamoli Novom Listu, ne pada na pamet provjeriti što se krije iz blistave fasade savršene privatizacije.