Nekoliko puta sam putem radija "Jadranka" gradskoj upravi postavljao pitanja o uzurpaciji dvorišta bivše lučke kapetanije u vlasništvu Grada. Odgovori pročitani na radiju bili su obično izmotavanje, te podstiču i opravdavaju različita nagađanja o motivima za izbjegavanje odgovora. Ni odgovori na ponovljena pitanja nisu bili mnogo informativniji
U emisiji radija "Jadranka" 17. svibnja objavljen je "odgovor" gradske uprave koji nema veze s pitanjima koja sam postavio.
1. Na pitanje da li je gradska uprava dozvolila bespravnom korisniku dvorišta bivše lučke kapetanije u vlasništvu Grada Malog Lošinja da sruši i ukloni ukrasnu metalnu ogradu s ulične strane dvorišta uslijedio je odgovor da je Grad u postupku rješavanja imovinsko pravnih odnosa na navedenoj čestici.
Dobio sam odgovor na pitanje koje uopće nisam postavio, a pitanje je li Grad izdao takvu dozvolu ili nije ostalo je bez odgovora.
2. Na pitanje kojim pravnim aktom gradska uprava dopušta dotičnome višegodišnje nesmetano korištenje gradske imovine za ugostiteljsku terasu s pečenjarom na otvorenom bez uvjeta, dozvole, ugovora o najmu i plaćanja najamnine odgovor je glasio da rad ugostiteljskih terasa nije isključivo u nadležnosti Grada pa da se mogu obratiti i nadležnim inspekcijama.
I opet sam dobio odgovor na pitanje koje uopće nisam postavio, a ostao bez odgovora na jednostavno pitanje je li gradska uprava dopustila korištenje toga prostora na način kako se koristi, tj. za ugostiteljsku terasu s pečenjarom na otvorenom bez uvjeta, dozvole i plaćanja najamnine.Gradska uprava je naprosto prešutjela odgovor na pitanje koje se nameće: A što je Grad poduzeo u okviru svoje nadležnosti?
Naime, unatoč postojanju gradskih službi i inspekcija taj se prostor i nadalje koristi kao ugostiteljska terasa, dim iz pečenjare pozdravlja goste na ulazu u grad, a na ulazu u dvorište je ovih dana postavljena velika tabla s nazivom objekta i dobrodošlicom gostima na nekoliko jezika.
Budući da ne vjerujem da itko može biti tako drzak da to čini bez formalne ili prešutne dozvole Grada i nadležnih inspekcija, ponavljam pitanja:
• 1. je li Grad izdao dozvolu za uklanjanje ograde ili nije,
• 2. kojim pravnim aktom je Grad dopustio korištenje tog prostora na opisani način, tj. za ugostiteljsku terasu s pečenjarom na otvorenom i bez plaćanja najamnine za korištenje gradske površine.
Ponovljena pitanja upućena su gradskoj upravi, a odgovor će biti pročitan na radiju "Jadranka"u utorak 21. lipnja, ako se uprava udostoji odgovora. Eventualno daljnje izbjegavanje odgovora opravdat će traženje odgovora od - kako se to običava reći - institucija pravne države.
Snimak "odgovora" gradske uprave
Snimak odgovora gradske uprave na ponovljena pitanja
1. "Grad nije izdao dozvolu za uklanjanje ograde na navedenoj nekretnini", kaže se u odgovoru, ali ne kaže se je li Grad nešto poduzeo protiv počinitelja devastacije gradske imovine i narušavanja izgleda objekta. Činjenica da ne samo da ograda nije vraćena, već je na ulazu u dvorište postavljena i tabla ugostiteljskog objektukazuje da gradsku upravu jednostavno nije briga.
2. Grad nije dopustio korištenje dvorišta na navedeni način, a u tijeku je "rješavanje imovinsko pravnih odnosa na navedenoj parceli", kaže se u odgovoru, ali ni riječi o tome je li ili nije Grad išta poduzeo u okviru svojih nadležnosti na sprječavanju kršenja odredbi o komunalnom redu istoga Grada.
Svatko ima pravo na zdrav život.
Država osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.
Komentari:
Bitno je i koga prijaviti ,tj. tko je za što nadležan ,državni inspektorat,san itarna i gradska uprava, tko nije proveo potrebne mjere.
Link Text (goo.gl/VeqxR)
Naši inspektori su doktori za kojekakve inspektorice i ravnateljice u gradu. Tko im je kriv što se prodaju za male novce, parfeme i zlato.
Naši su naši pravi oni kada oderu oderu i to moraš stalno davati a ne jednokratno pa gotovo. Oni ne primaju zlato niti parfeme
a niti wiski , keš lova i samo keš lova.
Pravo na pristup informacijama je opće ljudsko pravo. Spada u treću generaciju ljudskih prava čiji se razvoj može pratiti posljednjih 30 – 40 godina. Vezano je uz ideju da je nužni sastavak demokracije mogućnost uvida u rad organa državne vlasti – javnost ima pravo znati!
Graðanima Republike Hrvatske pravo na pristup informacijama osigurava Zakon o pravu na pristup informacijama koji je stupio je na snagu 6. studenoga 2003. godine (objavljen je u Narodnim novinama br. 172. od 29. listopada 2003.).
Što to konkretno znači?
Pravo na pristup informacijama je pravo fizičke i pravne osobe da traži i dobije
informacija, kao i obveza tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji, odnosno da objavljuje informacije kada za to i ne postoji poseban zahtjev, već takvo objavljivanje predstavlja njihovu obvezu odreðenu zakonom ili drugim općim propisom.
Ostvarivanje prava na pristup informacijama se temelji na slijedećim načelima:
pretpostavka javnosti:
Sve informacije koje posjeduju, raspolažu ili nadziru tijela javne vlasti moraju biti dostupne zainteresiranim ovlaštenicima toga prava, tj. fizičke i pravne osobe imaju pravo saznati da li organ javne vlasti raspolaže, posjeduje ili nadzire traženu informaciju.
potpunost i točnost informacije:
Informacije koje tijela javne vlasti daju, objavljuju, moraju biti potpune i točne.
jednakost:
Pravo na pristup informacijama pripada svim ovlaštenicima toga prava na jednak način i pod jednakim uvjetima. Tijelo javne vlasti ne smije stavljati niti jednog ovlaštenika toga prava u povoljniji položaj.
načelo raspolaganja informacijom:
Ovlaštenik prava na informaciju ima pravo dobivenu informaciju javno iznositi.
Kako ostvariti pravo na informaciju?
Tko ?
Informaciju može tražiti fizička i pravna osoba.
Od koga?
Zakon omogućuje pristup informacijama koje posjeduju, raspolažu ili nadziru tijela javne vlasti: državno tijelo, tijelo jedinice samouprave (lokalne i područne), pravna osoba s javnim ovlastima i druga osoba na koju je prenesena javna ovlast.
Što?
Informacija je: podatak, fotografija, crtež, film, izvješće, akt, tablica, grafikon, nacrt.
Tijela javne vlasti obvezna su omogućiti pristup informacijama i to na slijedeće načine:
- redovitim objavljivanjem odreðenih informacija, jednom mjesečno, na primjeren i dostupan način (npr. brošure, letke, Internet, bilteni);
- neposrednim davanjem informacije;
- uvidom u dokumente koji sadrže traženu informaciju;
- dostavljanjem kopije dokumenta.
Kako se podnosi zahtjev?
Fizička ili pravna osoba može podnijeti pismeni ili usmeni zahtjev nadležnom tijelu
javne vlasti.
Usmeni zahtjev uzima se na zapisnik, a o zahtjevu podnesenom putem telefona ili drugog telekomunikacij skog ureðaja sastavlja se službena zabilješka.
Pismeni zahtjev mora sadržavati naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi; podatke o traženoj informaciji; ime, prezime, adresa podnositelja zahtjeva, ili ime i sjedište pravne osobe podnositelje zahtjeva
Podnositelj zahtjeva ne mora navesti razloge traženja informacije.
Podnositelj u zahtjevu može predložiti način na koji će tijelo javne vlasti učiniti informaciju dostupnom.
Rokovi
Tijelo javne vlasti dužno je dati traženu informaciju osobi koja je uložila zahtjev u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. Ako je zahtjev nerazumljiv ili nepotpun, tijelo javne vlasti može pozvati podnositelja zahtjeva da zahtjev dopuni u roku od 3 dana, a ako podnositelj to ne učini u označenom roku tijelo će zahtjev odbaciti rješenjem. Ako tijelo javne vlasti ne posjeduje, ne raspolaže ili ne nadzire traženu informaciju, a zna koje tijelo ima informaciju, ustupit će zahtjev tome tijelu, i to bez odgode, a najkasnije u roku od 8 dana od zaprimanja zahtjeva, te će o tome izvijestiti podnositelja zahtjeva.
Rok se može produžiti do 30 dana ukoliko se informacija mora tražiti izvan sjedišta tijela javne vlasti, ili se jednim zahtjevom traži veći broj različitih informacija. O produženju roka tijelo javne vlasti mora izvijestiti podnositelja zahtjeva najkasnije u roku od 8 dana.
Kada ne? Izuzeci !
Tijela javne vlasti mogu uskratiti pristup informaciji ako u roku od 60 dana ponovno tražite istu informaciju!
Inače pravo na pristup informacijama može biti uskraćen samo u izuzetnim slučajevima koja su točno propisana zakonima!
· ako je informacija zakonom ili na osnovi kriterija utvrðenih zakonom proglašena: državnom, vojnom, službenom, profesionalnom ili poslovnom tajnom, ili je osobni podatak zaštićen zakonom.
· ako postoji osnovana sumnja da bi njezino objavljivanje:
- onemogućilo sprečavanje i otkrivanje kaznenih djela ili radi progona
počinitelja kaznenih djela;
- onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano voðenje sudskog, upravnog
ili drugog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne;
- onemogućilo rad tijela koji vrši upravni nadzor ili nadzor zakonitosti;
- izazvalo ozbiljnu štetu za život, zdravlje, sigurnost ljudi ili za okoliš;
- onemogućilo provoðenje gospodarske ili monetarne politike;
- ugrozilo pravo intelektualnog vlasništva, osim u slučaju izričitog pisanog pristanka autora ili vlasnika;
Ako postoje razlozi za izuzeće od davanja informacija tijelo javne vlasti mora donijeti posebno rješenje. Takoðer, posebnim rješenjem obrazlaže ne davanje informacija u slučajevima kada neraspolaže ili nema saznanja gdje se informacija nalazi te ako je istom ovlašteniku već omogućen pristup traženoj informaciji u prethodnih 60 dana.
Protiv rješenja javne vlasti kojim se odbija ili odbacuje zahtjev podnositelj zahtjeva
ima pravo uložiti žalba čelniku nadležnog tijela javne vlasti u roku od 8 dana od dana dostavljanja rješenja. Drugostupanjsko tijelo mora odlučiti o žalbi najkasnije u roku od 15 dana o dana podnošenja žalbe. Protiv odluke drugostupanjsko g tijela, kao i protiv konačnog prvostupanjskog rješenja, kojim se odbija zahtjev, moguće je pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom RH. Postupak po tužbi je hitan.
Zakon o pravu na pristup informacijama je već neposredno nakon donošenja pretrpio kritike – treba ga poboljšati. Ali treba i koristiti to pravo! Jeste li pokušali? Jeste li bili uporni?