Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Otočni sabor ne traži milostinju

Korisnička ocjena:  / 1
LošeNajbolje 

otocni-saborO djelovanju Otočnog sabora - udruge za razvitak hrvatskih otoka u otočnom prilogu Novog lista za ožujak piše Ira Cupać Marković.

 

Otočni sabor – udruga za razvitak hrvatskih otoka – cilj ima okupljanje i povezivanje svih otočana i prijatelja mora i otoka kako bi svojim zajedničkim djelovanjem ubrzali njihov razvitak, izjednačili uvjete života na otoku i kopnu, sudjelovali u promicanju interesa za razvoj otoka, štitili otočnu prirodu i kulturnu baštinu, razvijali ekološku svijest otočana, sprečavali ugrožavanje otoka, pomagali legalnoj vlasti primjenom tolerantnog dijaloga, djelujući »ni pri ni protiv vlasti«. Za svoj znak, udruga ima savijen jarbol s jedrima iznad uzburkanog mora. Otočni sabor osnovan je 2001. godine i do 2007. godine uspješno ga je vodio mr. Zlatko Sorić.
Nakon njegove smrti aktivnosti udruge su zamrle, da bi se u proteklih godinu dana Otočni sabor ponovo aktivirao, a za njegova predsjednika, u veljači prošle godine, izabran je Denis Barić. Njegovim preuzimanjem kormila Otočni sabor je intenzivirao aktivnosti, glas otočana se više čuje, a želja je da to bude još više i još glasnije u nastojanjima da se kronični problemi otoka i njegovih stanovnika konkretnije rješavaju. A do sada, unatoč Programu nacionalnog razvitka otoka, unatoč Zakonu o otocima i deklarativno uvijek isticanoj javnoj podršci otocima sa svih društvenih razina, otoci godinama muku muče s istim problemima: depopulacijom, slabim gospodarskim rastom, prometnim vezama, vodoopskrbom, nedostatnom zdravstvenom uslugom, ali i mnogim drugim koje zahtijevaju manje složene procedure rješavanja i manje financijskih sredstava, ali isto tako, zbog neučinkovitosti i nebrige, ostaju neriješeni.
Stoga aktivisti Otočnog sabora imaju pune ruke posla i u posljednjih godinu dana mnoga su pitanja otvorili, na mnoge probleme ukazali, među ostalim vezano za smanjenje državnih proračunskih sredstava za otoke, probleme s nestašicom vode u turističkoj sezoni. Ukazuju na neiskorištene vojne objekte na otocima koje godinama zjape prazni, predlažu da dio državne administracije koji je vezan za more i otoke preseli svoje sjedište iz Zagreba u neki grad na moru. Ukazuju na pogubnost cijene trajekata za otočni turizam jer trajektna karta za vozilo i četveročlanu obitelj u sezoni do pojedinih otoka stoji koliko i dva-tri dana smještaja na kopnu. Traže da vlasnici kuća na otoku, a koje su njihova djedovina, budu oslobođeni poreza na nekretnine. Podsjećaju na neiskorištene potencijale obnovljivih izvora energije i ogroman resurs koji u tom segmentu otoci imaju, ukazuju na važnost da u komisijama za dodjelu koncesija bude i predstavnik otočnog naselja na čijem se području koncesija dodjeljuje, ističu da otočani moraju imati najveći značaj i ulogu kod upravljanja i raspolaganja pomorskim dobrom jer je to najvažniji otočni resurs, postavljaju pitanje jesmo li spremni za privlačenje sredstava iz EU fondova, imamo li projekte, znamo li ih sastaviti, pozivaju da se po tom pitanju glave skupe i svi koji mogu i znaju pridonesu tome da u konačnici od Europskih fondova dobijemo više sredstava nego što na ime članstva u Europskoj uniji moramo dati.

Ne žele milostinju

U svojim nastojanjima Otočni sabor ne traži milostinju, ne traži da otočanima nešto bude darovano, niti da ih se privilegira u odnosu na ostale stanovnike Hrvatske, već se traži jednakost mogućnosti da se život na otocima razvija kao na kopnu jer je to jedini način da otočni život, rođenjem ili odabirom, ne bude prepreka prilikama i težnjama koje ima suvremeni čovjek.
Predsjednik Otočnog sabora, Denis Barić, kaže kako su otočani vjerojatno i dosadni stanovnicima kopna sa svojim zahtjevima, mnogi misle i da otočani pretjeruju jer imaju predodžbu o otocima ljeti, kada je slika otočnih mjesta i života u njima sasvim drugačija od ostatka godine.

– Možda je u pojedinim sredinama na kopnu po nekim pitanjima još i teže nego na otocima, ali mi smo se odlučili otočna prava zagovarati i tražiti njihova rješenja, zato je Otočni sabor i osnovan. U našoj butigi nema politike. Okupljamo ljude posve različitih političkih opredjeljenja i pripadnosti. U radu udruge nema politike, ali očekujemo da naši članovi preko političkih stanaka ili nekog drugog tijela koje može pomoći rješavanju otočnih pitanja, tome pridonesu. Mi svoj rad ne baziramo na kritiziranju, već ukazujemo na probleme i nudimo rješenja, smatramo da je to ispravan, proaktivan pristup. Pritom prijedloge ne sastavljamo površno, nego po principu »daj dite materi«, sastavljaju ga i definiraju oni koji pojedinu problematiku najbolje poznaju i kojima je to vezano uz struku i slično. Svima nam mora biti jasno da je situacija u državi teška, nedostaje novca, ali to ne smije biti izgovor za nečinjenje. Osim toga, ne daju uvijek velika ulaganja i velike rezultate. Svjedoci smo da je unatrag nekoliko godina velik novac uložen u izgradnju riva i u beton na otocima, ali to nije uvijek i svugdje dalo željene rezultate, jer takva ulaganja nisu pratila ulaganja u ljude, u gospodarstvo, nisu uvažavane specifičnosti određenih sredina. Istovremeno imate situaciju da pored višemilijunskog ulaganja u rivu, imate žedan otok bez vode, gdje vlasnik privatnog smještaja mora plaćati kubik vode po 80 kuna.

Bez povjerenstva

Takve se stvari događaju jer nema nužnog dijaloga, a takve bi se situacije mogle izbjeći kada bi se provodilo ono što je zakonom definirano. Na primjer, iako je temeljem Zakona o otocima još u ožujku 2003. godine donesen Pravilnik o sastavu i zadaćama Povjerenstva za otoke, ono nikada nije saživjelo, a vjerujem da bi se radom takvog povjerenstva mnogo toga moglo kvalitetnije riješiti. Pravilnikom je određeno da bi u povjerenstvu trebali biti predstavnik ministarstva, predstojnik državne uprave, otočni gradonačelnici i načelnici te pomoćnik predstojnika ureda državne uprave nadležan za poslove gospodarstva, a trebali bi se sastajati jednom mjesečno i na sjednicama raspravljati o svim aspektima otočnog života. Naime, pravilnik definira da to povjerenstvo sudjeluje u izradi i provedbi nekoliko državnih programa, među ostalim onog o prometnom povezivanju, osuvremenjivanju otočnih poljskih, šumskih i protupožarnih putova i zaštite od požara, o vodoopskrbi, odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, opskrbi otoka energijom, programa otočnih telekomunikacija, razvoja poštanske službe, zdravstvene zaštite i razvoja telemedicine na otocima, programa predškolskog odgoja i osnovnog i srednjoškolskog, kao i visokoškolskog obrazovanja, znanstvenih istraživanja i razvoja tehnologije na otocima, programa kulturnog razvoja i proučavanja, zaštite i očuvanja otočne kulturne baštine, državnog programa zaštite prirode i okoliša, socijalne skrbi i državnog programa vezano za uređenja katastra i zemljišnih knjiga. Međutim, unatoč tome što je zakon to propisao, povjerenstvo nikada nije zaživjelo.
Često smo svjedoci da je podrška otocima samo deklarativna. Unatoč našim traženjima koje smo uputili Vladi i Saboru, nismo uspjeli dobiti termin, jedino nas je predsjednik Ivo Josipović lani primio te smo ga upoznali s nekim od problema, a za neke se i zauzeo oko rješavanja. Vladi smo predložili da održi jednu tematsku sjednicu o otocima, ali nema odgovora, kaže Denis Barić i pojašnjava kako Otočni sabor sada intenzivno radi na prijedlozima izmjena Zakona o otocima:

Prijedlozi izmjena

– Ministarstvo regionalnog razvoja i EU integracija u sklopu kojeg sada djeluje Uprava za otoke najavilo je izmjene Zakona o otocima. Po pitanju tih izmjena otočani se moraju aktivno uključiti i ne dozvoliti da o otočnoj sudbini odlučuju drugi. Stoga smo organizirali javne rasprave na temelju kojih ćemo napraviti naše prijedloge za izmjene Zakona o otocima, zaključuje Barić.
Inače, na web stranici Otočnog sabora već su navedeni neki potencijalni prijedlozi izmjena, pa se tako među ostalim predlaže da olakšice koje mogu ostvariti pravne osobe na otoku, ubuduće mogu i pravne osobe koje nemaju sjedište na otocima, ali imaju radne jedinice i djelatnost obavljaju na otoku. Među ostalim, to bi se odnosilo na oslobađanje plaćanja mostarine, pravo na potporu male vrijednosti za očuvanje radnih mjesta na otocima, cijenu metra kubičnog vode i drugo. Predlaže se da vlasnici vozila registriranih na otocima, bilo da su to sami otočani ili tvrtke čije je sjedište na otoku, također uživaju popust i to sustavom vinjeta za vozila, kao i da otočani koji imaju prijavu prebivališta na kopnu, a vikendom ili povremeno odlaze na otoke, koriste tarifu 50 posto niže cijene prijevoza od cijene za ostale putnike. Kao dokaz za pravo na povlaštenu tarifu predlaže se potvrda koja dokazuje da je korisnik povlastice obveznik poreza na nekretninu koja se nalazi na otoku. U izmjene se predlaže uvrstiti i članak po kojem bi otočani koji imaju prijavu prebivališta na kopnu, a vikendom – povremeno dolaze na otoke, imaju pravo troškove za prijevoz na otok u toku kalendarske godine prijaviti u poreznu olakšicu.
Hoće li prijedlog izmjena Zakona o otocima biti samo popis želja ili će zakonodavac imati sluha i uvažiti posebnosti otočnih sredina, ostaje za vidjeti.

Zakon o otocima mora biti iznad zakona o lovu

U organizaciji kvarnerske podružnice Otočnog sabora na cresko-lošinjskom otočju, povodom najavljenih izmjena Zakona o otocima, održane su dvije javne tribine, a njihove zaključke sumirao je dr.sc. Julijano Sokolić, predsjednik kvarnerskog ogranka:
– U zadnjih desetak godina, prema popisu stanovništva, smanjio se broj otočana. a povećala se i prosječna starost. Znači da svi poticaji i rješenja, a još više ono što nije realizirano, ne popravljaju bitno stanje i valja se dobro zamisliti kako dalje. Jasno, nije samo Zakon o otocima taj koji utječe na popravljanje ili pogoršavanje stanja, već ima i pregršt drugih normativnih akata koji utječu na svakidašnji život otočana, a koji su isto bili predmet rasprava. U prvom redu se to odnosi na lokalne zajednice, koje mogu efikasnije djelovati ukoliko za to postoji dobra volja, jer nekad se radi i o malim stvarima koji život znače, a stvaraju određeno raspoloženje među otočanima.
S obzirom na razvrstavanje otoka po skupinama, predlaže se da se i nerazvijeni dijelovi pojedinih većih otoka uvrste u prvu skupinu otoka kako bi se potaklo njihov razvoj i opstoj stanovništva. To se primjerice odnosi na cresku Tramuntanu, veliko područje otoka s manje od stotinu žitelja, te na Gerbin, zapadni dio otoka s manje od 80 žitelja i slično. U ovom trenutku ti dijelovi otoka ne ostvaruju istovjetna prava s onim otocima slične razvijenosti, a samo zato što je administrativno sjedište razvijeno, pa nemamo ravnomjerni razvitak čitavog otoka. Treba poticati brodske veze na način da omogućavaju dnevne migracije s otoka kako bi se živjelo na otoku, a radilo na kopnu. Povesti valja brigu o boljem usklađivanju voznih redova na način da se, kad voze katamaran i trajekt ili dva trajekta, s jednog pristaništa, u slučaju popunjenja ili prekida linije, može stići na vrijeme do drugog pristaništa. U prijevozu morem putnika i vozila potrebno je ujednačiti cijenu po milji za sve otoke, jer su trenutno u tome znatne razlike. Potrebno je uvesti vinjete za otočane i u putničkom prometu, kako bi imali isključivo pravo rezervacije dan prije na brzobrodskim linijama, jer u sezoni često nema mjesta za otočane koji, primjerice, putuju liječniku i imaju zakazan termin. Traži se i bolja organizacija prodaje brodskih karata kako se ne bi moralo gubiti svoje mjesto u redu za ukrcaj zbog kupnje istih, primjer su Merga i Valbiske u sezoni. Ukidanjem malog ribolova ulaskom u EU otočani će izgubiti jednu od beneficija koje su imali, postavlja se pitanje postoji li mogućnost iznalaženja alternativnih rješenja. Izlov alohtone divljači nije riješen, pa je potrebno donijeti jasne mjere i obveze i Zakon o otocima mora biti u ovom predmetu iznad Zakona o lovu. Zbog nekontroliranog porasta alohtone divljači, uništava se tradicijsko ovčarstvo i smanjuje se broj obitelji koje se još time bave. Pojavljuju se divlje napuštene i namnožene tzv. domaće životinje kao npr. koze, koje prave velike štete, a nije za to još nađeno odgovarajuće rješenje.
Potrebno je iznači način da se prizvođačima Hrvatskog otočnog proizvoda (HOP) pomogne u implementaciji HACCAP sustava upravljanja kvalitetom, te da se razriješe dvojbe oko oporezivanja. Ukoliko nije moguće izbjeći HACCAP za malu otočnu proizvodnju, bilo bi dobro da lokalna zajednica sufinancira ili subvencionira implementaciju. Potrebno je iznaći nove metode promocije, zatim zaštite te poticanja, kreditiranja proizvođača HOP-a. U socijalnom i zdravstvenom zbrinjavanju otočana treba uvažavati otočne specifičnosti bilo kroz drugčije standarde ili kroz posebne programe. Posebnosti se očituju kako u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, primjerice u broju koji nije adekvatan površini koja se pokriva, i to ne samo obiteljskih liječnika, već i pedijatara i ginekologa, te bi trebao biti veći, zatim u kvotama i limitima za kućnu njegu jer je teško ostvariva na slabije naseljenim dijelovima otoka ili na manjim otocima. Zato je potrebno uvesti manji optimalni broj pacijenata za liječnike na otocima. Potrebno je naći model državnog programa posjeta specijalista otocima, kako bi se ostvarile uštede, sada mnogi otočani putuju u kliničke centre, umjesto da jedan specijalist posjeti povremeno otok.
Navedeni prijedlozi samo su dio potreba i želja otočana u traženje ravnopravnijeg i kvalitetnijeg življenja na ovom prostoru »od osobitog nacionalnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja za Republiku Hrvatsku«.
(Ira Cupać Marković)

Komentari: 

05 # Otočani kao IndijanciLošin janka 2013-03-12 17:56
Otočani kao Indijanci - izumiru. Čak i Lošinj, koji se smatra "razvijenim otokom", gubi stanovništvo. Veli se pretvorio u "grad duhova" u kojem veliki dio stambenog prostora zjapi prazan veći dio godine (vikendice, polusrušena odmarališta, kuće iseljenika...), Mali Lošinj se još nekako drži, a Nerezine nikako da "krenu" i ponovo postanu glavno središte sjevernog dijela Lošinja kao što je to bile prije Drugog svjetskog rata. Osim teritorjalno neravnomjernog razvoja, još je gori nesrazmjer između razvoja pojedinih otočkih djelatnosti. Egzistencija otočana ovisi o uspješnosti kratke ljetne kupališne sezone, kada otoke preplave turisti i viknedaši i sve dolazi do granice pucanja - od infrastrukture do živaca stalnog stanovništva. Ribarstvo, poljoprivreda, mali obrti, sve je to u drugom planu - slabo ili nikako razvijeno. Ako bi se netko i želio baviti npr. poljoprivredom, čak i da pobijedi u borbi s raznom divljači koja već desetljećima pustoši ovim prostorima, čak i da dođe do te famozne markice "otočkog proizvoda", gdje će i kako plasirati taj svoj proizvod? U Diskontu, Komzumu ili Lidlu? Na tržnici koje u Malom Lošinju više nema? Ne mogu ni zamisliti kako će to izgledati kada već ovu jesen ne budemo smjeli loviti ribe za svoje kućne potrebe. Ići ćemo u Rijeku ili Zagreb po svježu ribu jer je na našoj ribarnici rijetko i malo ima, ili ćemo jesti samo zamrznutu i konzerviranu kraj tolikog mora? Otoačni su poslovično "pitomi ljudi", koji se rijetko bune, a još rjeđe dižu pobune. Zato smo ostali bez trajektnih linija za Pulu i Zadar (i bez kvalitetnog voća i povrća), zato ne možemo rezervirati kartu za katamaran pa ostanemo na rivi jer su turisti i vikendaši bili brži, zato sami iz svog gradskog budžeta plaćamo dolazak specijalista na otok (iako plaćamo jednako zdravstveno osiguranje kao i oni na kopnu) i još puno toga trpimo, uglavnom šutke.
U Europi jedino Grčka i mi imamo ovoliko otoka. Naseljeni otoci su izuzetak a ne pravilo, a "manjina" su uvijek i svugdje štiti. Zato mi je jako drago čuti da se Otočni sabor "probudio", makar i pred sam ulazak u EU. Još nije (pre)kasno za "umrežavanje" svih naših otoka po pitanju važnih projekata koji su pred nama, a koji bi život na otoku mogli učiniti čak i boljim no onaj na kopnu. Naravno, ako nas država bude uvažavala i pratila u tome... a to je već neka druga priča. Možda da se krene s lobiranjem kod onih političara koji su došli s otoka :-)
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
01 # devastiranjeKiko 2013-03-12 20:19
Nažalost si ovim osvrtom na situaciju u lošinju potpuno u pravu.Dodao bih da smo bez redovne i tradicionalne brodske linije za Pulu i Zadar ostali u vrijeme dok je naš sadašnji gradonačelnik sjedio i primao plaću kao član upravnog odbora Jadrolinije i gradonačelnik Malog Lošinja. Tržnicu koja je također stoljećima postojala je progutala gradnja stanova u svrhu brze zarade u aranžmanu našeg gradonačelnika. Za zdravstvo se gradonačelnik pobrinuo ustupanjem bolničkog parkirališta iznad bolnice za daljnju apartmanizaciju .
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
3 0 # počistimo pred svojim pragomkmet 2013-03-12 20:36
Umjesto lobiranja, bilo bi dobro napraviti objektivnu a ne srcedrapateljnu analizu.
- poljoprivreda - broj ljudi koji znaju i žele obrađivati zemlju ili imati ovce (ne brkati s krivolovom) možete nabrojati na prste jedne ruke. Za to definitivno nije krivac van otoka, više mi se čini da je do odgoja i lokalnih uzora.
- porezi - lijepo je živjeti u gradu u kojem je prirez 0% ali to ima za posljedicu da je lokalni budžet za toliko prazniji, pa tada nije fer kukati kako nije dobar prijevoz ili bilo koji drugi javni servis koji se financira iz lokalnog budžeta
- turizam - donosi upravo proporcionalno koliko u njega ulažete. I što je najvažnije niste gostoljubivi, čak se ni ne trudite sakriti koliko Vas furešti nerviraju, bilo da se prije vas ukrcaju na katamaran, bilo da vam stvaraju gužvu ili buku pod prozorom....
- urbanizam - a s tim ste skroz na Vi. U socijalizmu se otok bolje štitio od ružnih građevina, a danas pod krinkom zaštite niču nakaradna zdanja koja trajno kvare vizuru. Nazovi zaštita prostora dovela je do povećanja divljači i smanjenja stanovnika, svaka živa vrsta (osim otočana) bi se zabrinula da ne nestane i nešto poduzela.
Za kraj, uzrečica koja sve ovo zbirno ocrtava
Pomalo....
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
02 # Lobiranje?Lošin janka 2013-03-12 22:38
Izneseš svoje mišljenje i odmah se to smatra lobiranjem. Lobiranjem koga, čega? Sorry ako sam bila "srcedrapateljs ka", takva sam valjda jer imam srce.
Poljoprivreda - istina je da se novac lakše i brže izvuče iz turizma nego li iz poljoprivrede, ali ljudi će uvijek morati jesti, a pitanje je koliko će još dugo vladati potražnja za ovakvom vrstom turizma kakvu sada imamo. Vjerujem da bi se više mladih ljudi upustilo u avanturu zvanu otočna poljoprivreda da ih se motivira, poduči i prati u projektima. Ovako su i oni "na prste jedne ruke" prepušteni sami sebi, pa koliko izdrže. Lovci na janjce nisu poljoprivrednic i već lopovi i ne spadaju u ovu priču.
Porezi - nigdje nisam rekla da bi se prometne veze i zdravstvo trebali financirati iz gradskog budžeta - upravo suprotno. Prometna povezanost otoka međusobno i s kopnom dio je državne politike, kao i zdravstvena mreža. Lošinjani nemaju prirez, ali plaćaju dolazak specijalista koji su npr. Riječanima "besplatni", tj. plaćaju ih kroz zdravstveno osiguranje. Inače, mogućnost rezervacije i efikasniji način naplate trajektnih karata tek je stvar bolje organizacije rada u Jadroliniji i ne košta gotovo ništa (možda da kupe bolji komp i poduče djelatnike kako se njime koristiti). Ma kakav "lokalni budžet"!
Turizam - što se ulaganja tiče, slažem se - koliko para toliko muzike, i to jednako za privatna kao i za "općinska". Problem je kada jedno ne prati drugo, pa imamo hotele sa 4* u gradu koji bi za "opći dojam" mogao dobiti tek nategnute 3*. Pogledajte samo na što nam liči "paralelka" sa sjajnom Rivom (V. Gortana) - nagurani rekviziti pančofara, kontejneri i zakrpano-rupav pod.
Biti ljubazan prema gostima ne znači podnositi baš svako njihovo loše ponašanje, ako ništa drugo onda zbog drugih gostiju koji to ne žele trpjeti. Osim toga, buku i gužvu "pod prozorom" većinom stvaraju novokomponovani kafići-diskači i lokalna mularija koja se nema kamo maknuti iz centra nakon "ure od spavanja", a murje ni za lijek.
Urbanizam - najmanji problem je izgled zgrada, puno veći je njihova veličina i smještaj. Ili ono što je izgubljeno njihovom gradnjom, kao lošinjska tržnica.
PS. Metem ja pred svojim pragom, svaki dan. I uporno sadim cvijeće, ma koliko ga čupali. Jednom će im dojaditi. ;-)
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
01 # Pluvanje u vjetarLobist 2013-03-13 16:44
Citat Lošin janka:
Izneseš svoje mišljenje i odmah se to smatra lobiranjem.

Dobra primjedba. Čim se ovdje pojavi iole suvisao komentar, odmah se nađe netko tko će ga nazvati lobiranjem s ciljem da time diskvalificira ne samo sadržaj komentara nego i njegova autora. Takvima se s pravom može reći da time što nečiji komentar nazivaju lobiranjem zapravo i sami lobiraju.
Naime, riječ "lobiranje" se u nas zbog manjkave političke kulture rabi kao opis neke nečasne, sumnjive i moralno nedopustive rabote, a izvorno ona znači promicatnje, promoviranje neke ideje, politike, interesa i slično. Pa kad se u nas kaže da netko lobira, zapravo mu se pokušava začepiti usta jer, kao, radi nešto nečasno.
Tako Kmet kaže "Umjesto lobiranja, bilo bi dobro napraviti objektivnu a ne srcedrapateljnu analizu", čime diskvalificira Lošinjanku i poručuje joj da se okani nečasnog posla lobiranja, a onda sam lobira za svoju tobože "objektivnu analizu". Proglašavajući je objektivnom (za razliku od Lošinjankine "srcedrapateljn e") on lobira za nju kao da je njena objektivnost neupitna. A nije neupitna.
Još gori primjer diskvalifikacij e sudionika u raspravi je vrlo česta tvrdnja da je onaj tko napiše nešto s čime se ne slažemo jer je protiv naših interesa nečiji plaćenik ili da piše po nečijoj naredbi. Sada, u predizborno vrijeme, možemo očekivati pravi tsunami takvih komentara :lol:
Da zaključim. Svatko tko pljune drugoga da je lobist ili plaćenik pljunuo je u vjetar, jer ta mu se pljuvačka vraća u lice. Jer i sam je lobist, a možda i plaćenik koji dobiva honorar za pljuvanje drugih.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # zamjena tezakmet 2013-03-13 18:31
neslaganje s nečijim viđenjem nije diskvalifikacij a sugovornika već iznošenje drugačijeg mišljenja.
Ako je cilj da svi cendramo o tome kako je teško i da pri tome izbjegavamo pogledati stvarnosti u oči (jer nam ne ide u prilog) - ok, ali tako se ništa pod milim Bogom neće pomaknuti s mrtve točke.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
01 # Zamjena zamjene tezaLobist 2013-03-13 19:14
Citat kmet:
neslaganje s nečijim viđenjem nije diskvalifikacij a sugovornika već iznošenje drugačijeg mišljenja.

Dragi prijatelju, ne razumijem o čemu pišeš. Pa ja nisam ni rekao da je neslaganje s nečijim mišljenjem diskvalifikacij a. Rekao sam da je diskvalifikacij a kad nekome ljepiš etiketu da je lobist. Dakle, ti zamjenjuješ tezu: tvrdiš da sam rekao nešto što očito nisam rekao. A da i ne spominjem posprdno nazivanje tuđeg mišljenja srcedrapateljni m.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
01 # ...Losinjan 2013-03-13 09:25
@Kmet
-ako si bio u Losinju znati ces da mi nemamo javni prevoz (jer nam niti ne treba). Povezanost i infrastruktura su ipak malo preveliki kolac i lokalna zajednica ga nebi trebala financirati.Pog ledaj slucaj tunela Ucka koji su ljudi gradili, a eksploatira ga se za vladu u ZG. Valjda je Losinj zasluzio naovu otocku magistralu, koja se gradi puzevim korakom. Ako ne zbog otocana onda barem zbog stranih turista koji pumpaju novac u HR fincijski sustav....narav no putem turizma, jedine industrije koja funkcionira u ovoj drzavi.
-Poljoprivrede- nepoznas otocku povijest, pa nemozes znati da je poljoprivrede nesto i bilo, dok narodna vlast nije "iselila" vecinu stanovnistva, a zemljista nacionalizirala . Tko je dolazio na otok, dolazio je da se ostavi motike ... jer da je htio kopati ostao bi na konitinentu.
-Turizam - priznajem da me zivciraju, posebno oni iz ZG koje boli "kaj mi selaki ne placujemo peneze za prirz striceku Bandicu".
-Urbanizam - sa ovom djelatnosti je cijela RH na Vi, ne samo mi na otoku. Rusenje molica koje je su gradili nekakvi smrdljivi austrijski aristokrati, i gradnja novih straijih i rvatskijih koje grade oni iz 200 tudjmanovih fanilija...tipi cna je rvatcka prica.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # javni prijevozKiko 2013-03-13 10:00
Točno je da nemamo javni prijevoz ali se ne bih složio da nam ne treba.Imamo i starije sugrađane kojima nije lako otići do bolnice ili do industrijske zone kalvarija ,imamo i gradsko poduzeće lošinj usluge koje bi moglo obavljati takvu djelatnost a bio bi dovoljan jedan putnički kombi koji bi bio velika pomoć starijim i teže pokretnim sugrađanima koji nemaju automobil ili nisu sposobni njime upravljati.Jedn o vrijeme smo imali nešto slično ali čini mi se da je to neisplativo ako se mini bus iznajmi od autotransa ,puno povoljnije bi bilo kupiti jedan kombi i prepustiti tu djelatnos obavljanju gradskog poduzeća lošinj usluge.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # vidi činjenicekmet 2013-03-13 13:17
He, prije pisanja zgodno je pogledati činjenice.
-Učka nije financirana sredstvima lokalne zajednice već republike i tadašnje federacije.
-javni prevoz obuhvaća i vezu između otočkih mjesta, koja je jadna a reći da nije potrebna pokazuje kako percipiraš razvoj otoka
-poljoprivreda, pišeš da si Lošinjan, u kojem stanju su parcele koje si nasljedio? Mogu pogoditi, šikara s suvlasničkim udjelima 1/258
-turizam - imaš faks u Opatiji, osim ako ti i oni neidu na živce
I daj se odluči, da li si 'Rvat, Hrvat, Talijan ili ......
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
01 # na hrvatski...otočan 2013-03-13 10:03
I sada nastaje problem i diže se galama oko toga da su ovlastili sadašnjeg gradonačelnika da može sam donositi odluke nakon raspuštanja viječa,kao da je onih nekoliko pijunćića nešto značilo,prije,i nakon raspuštanja.Gra dsko viječe se nalazi u restoranu Diana,gdje se odlučuje o urbanizmu na otoku,sve se može dok ovčice godinama šute i misle da tako treba biti.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
11 # bravo KIKOlipan 2013-03-13 11:35
Bravo KIKO sveznajući. Nema teme da komentator KIKO nema odgovora, savjet ili komentar. Sveznadar, nema što.
A ovlastiti je trebalo gospođu Ljiljanu Rukonić da donosi odluke koje sada ne može donositi vijeće. Ona sve zna i može. Čemu izbori i trošak, dajte Ljilji da upravlja.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
1 0 # LipanKiko 2013-03-14 11:30
Političari i pelene imaju nešto zajedničko. Oboje treba menjati, redovno, iz istog razloga.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
03 # Tko zna zna, tko ne zna 2Sveznadar 2013-03-15 02:15
Tako jeee! Dole zasrane i užegle pelene! :D
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # MilostinjaCaritas 2013-03-15 18:20
Kad sve frknete za sitnu kintu Rusima onda prejdite u zemloradnike.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # bezzemljašikmet 2013-03-15 21:37
Braćo kmetovi, zadržite bar po njivu, da ne orete njihovo kad sve prodate.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # PoskupljENjEfap 2013-04-26 12:22
Putničke karte na brodskim i brzobrodskim linijama od 1. lipnja otočanima poskupljuju za 20 posto, dok će za ostale putnike poskupjeti od 40 do čak 173 posto.

Poskupljenje je uslijedilo nakon što je Agencija za obalni linijski promet ove godine iz državnoga proračuna dobila znatno manje novca za subvencioniranj e brodskih linija, piše 24 sata.

"To sada pokušavaju naplatiti iz džepova otočana i ostalih građana. Očito da se poskupljenjem, otoke želi pretvoriti u rezervate. Pitamo se kako će otočani koji ne žive na otocima sada održavati svoju djedovinu? Je li ovo uz najavljeni porez na nekretnine još jedan od načina da se građane natjera da prodaju svoju djedovinu", pita se predsjednik Otočnoga sabora Denis Barić.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Nove cijene trajektafap 2013-04-27 08:57
Karte za katamarane ovog će ljeta biti u prosjeku skuplje za 50 posto, a ta tarifa trebala bi se primjenjivati od 15. lipnja, pa bi cijena karte od Rijeke do Malog Lošinja porasla sa 60 na 95 kuna (poskupljenje 58 posto), dok bi karta od Rijeke od Novalje po novome stajala 80 umjesto prijašnjih 60 kuna (rast 33 posto).

Poskupljenje je bitno manje kad je riječ o stanovnicima otoka, pa su njihove povlaštene karte u prosjeku skuplje za 11,59 posto. Donekle je dobra vijest to što se ovoga ljeta neće mijenjati cijene na državnim trajektnim linijama osim što će se provesti uobičajeno usklađivanje cijena, koje svake godine prije sezone porastu za 20 posto.
novilist.hr/.../...
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Svaštara br. 2

    oteooxkuuleno 18.08.2019 00:02
    Flexion, slab, covered; combivent killers emphysema.
    Sinus sau.ebls.volim- losinj.org.xbf. od fibula price of slimex: antonioscollegestation.com/...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    ZS 17.08.2019 21:31
    .....
    Zar nakon ovog prozirnog hvalospjeva stvarno misliš da smo svi takvi krelci da ne znamo tko ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    asd 17.08.2019 18:01
    Druker
    Zato sad imaju dežurnog drukera koji razotkriva anonimne komentatore pomoću jednađbi.
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    građanin 17.08.2019 17:42
    forsiranje rasprave?
    Zna se kome ne odgovara komentiranje. Ni anonimno, ni bilo kakvo drugo. Boje se da će ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Spin doktor 17.08.2019 16:28
    Magla svuda oko nas
    Previše pitaš brale. Na ta zločesta pitanja ne smijemo znati pravi odgovor pa nas malo ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Blefer 17.08.2019 16:10
    Nametanje pozitive
    Sve se zna po tome što raspravu guraš u pozitivu (svaka cast ... stvari su jasnije). Nismo ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Program 17.08.2019 15:07
    Kandidati
    Kako to znate? Nije li ovdje dopusteno anonimno komentirati ?
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Blefer 17.08.2019 14:56
    Naivna umjetnost
    Daj ne forsiraj. Zna se ko si i zašto forsiraš raspravu :lol:
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Program 17.08.2019 14:33
    Kandidati
    Valjda su kandidati predstavili program rada. Ili ce zauvijek ostati nepoznato po kojem su ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Polako se odmotava 17.08.2019 14:08
    Klupko
    Svaka cast na objasnjenu. Ipak su stvari malo jasnije. Tuzno je samo sto program rada ...
     
  • Pokušaj osnivanja povjerenstva – coitus interruptus

    Administrator 17.08.2019 13:51
    13.
    Prije deset dana bila je usput spomenuta, ali neobilježena trinaesta obljetnica postojanja ...
     
  • Pokušaj osnivanja povjerenstva – coitus interruptus

    Bojana Genov 17.08.2019 13:37
    Argumenti s dna
    Vraško mi je žao što sam se ovako prevarila. K vragu, netko je ustvrdio da na ovaj portal dolaze ...
     
  • Pokušaj osnivanja povjerenstva – coitus interruptus

    ZM 17.08.2019 12:06
    ...
    Arsen Mujagi'= Error majke i oca = čimpanza :lol:
     
  • Pokušaj osnivanja povjerenstva – coitus interruptus

    guest 17.08.2019 12:03
    AM
    Arsen Mujagić = Error majke i oca
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Neočekivan 17.08.2019 12:01
    Obrat
    otoci.net/.../...
     
  • Pokušaj osnivanja povjerenstva – coitus interruptus

    EM 17.08.2019 12:00
    priviđenja
    Nisi mujagić isto kao što ni nemaš ništa u gačama. :lol: :lol:
     
  • Pokušaj osnivanja povjerenstva – coitus interruptus

    Čitatelj 17.08.2019 11:56
    Aproksimacija
    Usprkos vašim naporima, ima onih koji su pročitali tekst. Zašto se čuditi osnivanju ovog ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    NN 17.08.2019 10:37
    ...
    dovoljno govori činjenica da na gradskom webu nema službenih informacija, a preko Purića ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Scully 17.08.2019 10:13
    Laži, neistine i zavaravanje
    Šeću ljudi tamo i komentiraju. Nitko ne vjeruje u ulje iz friteze.
     
  • Pokušaj osnivanja povjerenstva – coitus interruptus

    gost 17.08.2019 10:09
    Neizlječivo
    "Nema ludila od kojeg se čovjek ne može izliječiti, osim taštine." Jean-Jacques Rousseau
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    gost 17.08.2019 10:01
    Ulje iz friteze
    I povodom zagađenja plaže na Bojčiću i zabrani kupanja se Čovjek po mjeri otoka zbog ulja iz ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    građanin 17.08.2019 09:51
    nešto je trulo na Lošinju
    Nisu bili kod nas? Osim fekalija u moru, Kijac i okolica, zagađen je i zrak, smrdi 200-300 ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Dron 17.08.2019 09:45
    Pet zvjezdica
    Glavno da si mi tepamo kako smo destinacija s pet zvjezdica. Ponuda sunca i sve više betonom ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    gost 17.08.2019 09:16
    Kraj turističkog sna
    Bolje bi bilo da je radio posao za koji je plaćen umjesto što je gurao nos u izbor direktora ...
     
  • Pokušaj osnivanja povjerenstva – coitus interruptus

    Vuki 17.08.2019 09:02
    Taština
    Šteta za dobar članak upropašten napadajem glupe taštine. Kako je netko rekao, "Svako ...
     
  • Pokušaj osnivanja povjerenstva – coitus interruptus

    Tarsicio 16.08.2019 21:25
    volim lošinj
    Dečki nemojte se svaditi barem ne ovako javno, mama je tužna...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Rambo 16.08.2019 16:09
    Njihova priča
    Antoninić i njegovi prijatelji si mogu dozvolit da pričaju što god hoće i ljudi će im ...
     
  • Pokušaj osnivanja povjerenstva – coitus interruptus

    Stjepan Glavić 16.08.2019 15:18
    Pozdrav čovjeku zvanom javnost
    Ti, Dendi=Snob=Cinc ilator=sexolog= mucalo=admin=To mislav, djeliš lekcije o odgoju i ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    gost 16.08.2019 15:03
    Za sve je kriv HDZ
    Kapeli se i pravi mrtav, a troje poslušnika je dalo ostavku. A sada Antoninić i njegovi ...
     
  • Pokušaj osnivanja povjerenstva – coitus interruptus

    sexolog 16.08.2019 14:55
    Cendravi Glavić
    Hvala na komplimentu. Većina budala koje komentiraju ovaj članak su neobične budale. Ekstremni ...