Zahtjev za ocijenu ustavnosti županijskog PPU

Korisnička ocjena:  / 0

Detalji

Kategorija: Plan prostora

Objavljeno Četvrtak, 09. 11. 2006.

Udruga Eko Kvarner

Udruga Eko Kvarner podnijela je Ustavnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Izmjena i dopuna Prostornog plana Primorsko-goranske županije te Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Malinska-Dubašnica s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske. Dijelovi ovoga prijedloga odnose se i na područje Grada Maloga Lošinja.

I. Podnositelj prijedloga podnosi prijedlog Ustavnom sudu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske Izmjena i dopuna prostornog plana Primorsko-goranske županije i Prostornog plana uređenja Općine Malinska-Dubašnica te njegovih izmjena i dopuna, a sve temeljem odredbi čl. 54. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, specificirano kako slijedi.

II. Prostorni plan Primorsko-goranske županije donesen je na sjednici Županijske skupštine Primorsko-goranske županije, održanoj dana 13. srpnja 2000. godine. Odluka o donošenju ovog prostornog plana objavljena je u Službenim novinama Primorsko-goranske županije, broj 14/200. Nakon što je Prostorni plan Primorsko-goranske županije usvojen, usvojene su izmjene i dopune prostornog plana, a kako bi isti bio usklađen s odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/2004). Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, dana 12. travnja 2005. godine, dalo je svoju suglasnost za usklađenje Prostornog plana Primorsko-goranske županije. Odluka o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Primorsko-goranske županije, objavljena je u Službenim novinama Primorsko-goranske županije, broj 12/2005. godine.

Izmjenama i dopunama Prostornog plana Primorsko-goranske županije i usklađenim Prostornim planom uređenja Općine Malinska-Dubašnica, učinjene su izuzetno velike izmjene u prvotnom županijskom prostornom planu.

Predmetne izmjene protivne su osnovnim ustavnim načelima, definiranim Ustavom Republike Hrvatske, Zakonu o prostornom uređenju, Uredbi o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora, Strategiji prostornog uređenja republike Hrvatske te Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske.

Izmjenama i dopunama Prostornog plana Primorsko-goranske županije i donošenjem osnovnog i usklađenog PPU Općine Malinska-Dubašnica, donositelji nisu postupali sukladno odredbama članka 134.st.1. Ustava RH koji ovlašćuje, ali i obvezuje jedinice lokalne samouprave da obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga, i to one kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje te zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša.

Dakle, sukladno čl.134 Ustava RH, prostorno i urbanističko planiranje nalazi se u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, koje ovlaštenje sa sobom nosi i određene obveze. Tako se prilikom prostornog i urbanističkog planiranja obvezno mora voditi računa o potrebama građana, njihovom zdravlju, očuvanju prirode i kulturne baštine, ali i o zakonskim parametrima.

Upravo ovakvo obvezno postupanje jedinica lokalne samouprave predmet je i odredbi Zakona o prostornom uređenju. Člankom 3. Zakona o prostornom uređenju jasno se definiraju ciljevi prostornog uređenja u gospodarenju i upravljanju prostorom, a koji obvezuje:

• očuvati prirodna dobra, unaprijediti okoliš, krajobrazne i druge vrijednosti prostora;
• unaprijediti uvjete i kakvoću života i rada u urbanim središtima;
• osigurati bolje uvjete života;
• usuglasiti interese korisnika prostora i prioriteta djelovanja u prostoru.

Izmjenama i dopunama Prostornog plana Primorsko-goranske županije i donošenjem usklađenog PPU Općine Malinska-Dubašnica, planiraju se zahvati u prostor koji bi doveli do znatnog uništavanja prirodnih dobara, kulturne baštine, zdravlja i okoliša ljudi, s sve kao rezultat nepotrebno velike izgradnje, koja bi imala dugoročno negativne posljedice.

III. Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Županije Primorsko-goranske

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Primorsko-goranske županije (dalje u tekstu: Županijski prostorni plan) u dijelovima su protivne osnovnim načelima Zakona o prostornom uređenju, Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske. Županijski plan je sam sebi kontradiktoran te kako takav ne može niti smije služiti kao prostorni plan višeg reda za jedinice lokalne samouprave.

1. Osnovni nedostatak Županijskog prostornog plana kao i njegovih izmjena i dopuna, jest manjkavost u smislu podataka koje isti mora sadržavati. Sukladno Zakonu o prostornom uređenju, isti mora biti donesen uvažavanjem društveno-gospodarskih, prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti, određujući organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora. Isti mora sadržavati prostorna mjerila i smjernice za gospodarski razvoj, očuvanje i unapređenje prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti te mjere za unapređenje i zaštitu okoliša.

Prostorni plan županije Primorsko-goranske županije i njegove izmjene, iznimno je bitan iz razloga što isti obuhvaća otočno i kopneno područje, a što zahtjeva posebnu regulaciju, obzirom se otoci u cjelini smatraju posebnim područjima. Unatoč tome, veliki broj stavki sadržanih u Županijskom prostornom planu, odnosno njegovim izmjenama, daje vrlo općenite smjernice, bez konkretnosti, a što omogućava manipulaciju prilikom prostornog uređenja od strane jedinica lokalne samouprave.

Primjera radi, daje se pregled nekoliko stavki:

Građevinska područja i korištenje izgrađena i neizgrađena dijela područja

Sukladno Županijskom prostornom planu

• zabranjeno je formiranje novog građevinskog područja ili širenje izgrađenog područja za ugostiteljsku namjenu,

• u slobodni prostor izgrađenog dijela građevinskog područja naselja prioritetno treba planirati građevine ili površine društvenih djelatnosti i infrastrukturu,

• prilikom prostornog uređenja nužno je očuvanje prirode, kulturne baštine te je prioritetan razvoj infrastrukture.

Međutim, s druge strane, u konkretnim odredbama o površinama namijenjenim za izgradnju i namjenu pojedinih područja, razvidno je da se planiranim prostornim uređenjem nalaze u oprečnosti opća načela očuvanja prirode, kulturne baštine, krajobraza te povećane izgradnje kapaciteta prvenstveno za ugostiteljsko-turističku namjenu.

• Županijskim planom se planiraju velike površine i kapaciteti namijenjeni za gospodarsku i ugostiteljsko-turističku djelatnost te je iz istih razvidno da naznačena površina znači formiranje novih građevinskih površina, a obzirom na trenutno raspoložive građevinske površine i njihovu namjenu. Primjera radi, Mali Lošinj – 25 ha za gospodarske namjene te 325 za ugostiteljsko-turističke namjene, Rab 35 ha za gospodarske namjene te 335 ha za ugostiteljsko-turističke namjene, Novi Vinodolski 75 ha za gospodarske namjene te 200 ha za ugostiteljsko-turističke namjene …

• Nema paralelnog gospodarskog razvoja kao poljodjelstva, obrtništva koje prati ugostiteljstva i turizam u odgovarajućem razmjeru, nego se stvara sezonska monokultura.

• Turističke zone velikih kapaciteta nisu namijenjene razvoju domaćeg poduzetništva nego stranim investitorima i neokolonijalnim odnosima prema prostoru i građanima.

Čak je i sam Županijski plan sam sebi kontradiktoran po ovom pitanju budući da prvo postavlja opće načelo zabrane formiranja novih građevinskih područja, a zatim daje takvu mogućnost u smislu izdvojenih građevinskih područja za ugostiteljsko-turističku namjenu površine najviše 15 ha. Izmjenama Županijskog plana predviđeni su vrlo veliki kapaciteti kreveta u građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja, od kojih je pretežni dio u cijelosti neizgrađen. Slijed takvog planiranja jest izgradnja ogromnih kapaciteta izvan naselja, za ugostiteljsko-turističku namjenu, što neminovno dovodi do apartmanizacije i rasprodaje nekretnina uz obalu. Općine Dobrinj, Vrbnik predviđaju nove kapacitete koji su u cijelosti neizgrađeni, Općina Cres predviđa nove kapacitete koji su u 90% slučajeva neizgrađeni,Općina Lovran, Rijeka, Mošćenička Draga predviđaju nove kapacitete koji su pretežno neizgrađeni…itd…

Realnost iza ovakvog prostornog planiranja jest da veliki dio objekata koji se grade za ugostiteljsko-turističku namjenu, de facto predstavlja nova naselja za privremeno stanovanje, a ne gospodarske zone. Riječ je o apartmanima namijenjenim za prodaju, a ne turizam, a što se već događa u Općini Malinska-Dubašnica, u turističkim zonama Porat-Vatančići, Rova 1 i Rova2, Bogovići, itd.

Naš prostor postaje meta građevinskog lobija isključivo radi stvaranja profita preprodajom izgrađenih struktura koje nisu gospodarska kategorija nego stambena.

Ugostiteljstvo i turizam

Županijski plan predviđa u prostoru gospodarske sadržaje slijedećih djelatnosti:

• šumarstvo• poljoprivreda, stočarstvo, ribarstvo
• ugostiteljstvo i turizam
• ostale gospodarske djelatnosti.

Iako su predviđene tri i više gospodarskih djelatnosti, u konačnici se Županijski plan i njegove izmjene najviše bave ugostiteljstvom i turizmom te upravo ova gospodarska djelatnost zauzima najveću površinu prostora. Ovo unatoč činjenici postavljenih općih načela Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske i samog Županijskog plana, koji navode kao vrlo bitno održavanje i razvoj poljoprivredne djelatnosti. Međutim, u realnosti je situacija takva da se poljoprivreda, stočarstvo i ribarstvo niti ne mogu razvijati budući površine koje bi mogle biti korištene za predmetne djelatnosti, ulaze u površine namijenjene za turizam i ugostiteljstvo.

Tako Županijski plan predviđa kao ugostiteljsko-turistička područja sve otoke Županije, gotovo u cijelosti, obalno područje od Brseča do Preluke i od rta Oštro do autokampa „Sibinj“ te dijelove kontinentalnog dijela Županije. Ovakvim određenjem ugostiteljsko-turističkih područja u obalnom području, događa se upravo ono na što je Strategija ukazala kao potencijalnu opasnost, koju svakako treba eliminirati - a to je nekontrolirana gradnja i iskorištenost obalnog područja države, uključujući i cijele otoke.

Strategija stoga navodi kako je nužno postaviti mehanizme zaštite obalnog područja, a da bi se sačuvao krajobraz toga područja, kulturna baština i prirodne ljepote. Uređenjem prostora, kako to predviđa Županijski plan, ali i usklađeni Plan prostornog uređenja Općine Malinska-Dubašnica, doći će upravo do nekontrolirane izgradnje obalnog područja, preopterećenja infrastrukture, zagađenja okoliša te uništenja prirodnih i kulturnih ljepota. Podnositelji prijedloga nisu protiv razvoja i turizma, ali je vrlo bitno planirano i kontrolirano korištenje površina obalnog područja Hrvatske, naročito otoka, budući su to područja koji već sada u vrijeme turističke sezone imaju problema s vodoopskrbom i kanalizacijskim sustavom. A ukoliko dođe do višestrukog povećanja kapaciteta, kao to predviđa Županijski plan i njegove izmjene, ovi problemi će samo porasti, prvenstveno na teret lokalnog stanovništva.

Takvo postupanje direktno je oprečno načelu održivog razvoja, koje se uzima kao polazište za sadašnji razvitak i jamstvo za budućnost. S gledišta korištenja prostora i prirodnih resursa, isti znači respekt prema još nerođenima. Održivi razvitak označava onaj razvitak pri kojem su opseg i dinamika čovjekovih proizvodnih i potrošnih aktivnosti dugoročno usklađeni s opsegom i dinamikom procesa koji se odvijaju u prirodi. Održivi razvitak ne isključuje ekonomski rast, ali ne smije ugrožavati čovjekovo zdravlje, biljne i životinjske vrste, prirodne procese i prirodna dobra .

Isto načelo navodi i Zakon o prostornom uređenju, koji zastupa načelo usuglašavanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja u prostoru (članak 3. Zakona o prostornom uređenju).

Planiranjem preko 4.000 kapaciteta u Općini Malinska-Dubašnica, 4900 kapaciteta u Gradu Krk, 2600 kapaciteta u Općini Punat, 7600 kapaciteta u Gradu Mali Lošinj svakako znači izostanak dugoročnih planova o prirodnim resursima, naročito na otocima gdje se i sa sadašnjim kapacitetima javljaju problemi s prirodnim resursima, naročito vode. Isto tako, ovako veliki zahvati djelovanja u prostoru ne samo da nisu usuglašeni, već su oprečni interesima korisnika prostora.

Strani ulagači ne ulažu radi opće dobrobiti nego vlastitog recikliranja novca i iskorištavanja slobodnih prostora na najatraktivnijim lokalitetima koje se gube u nepovrat.

Selektivni pristup razvoja koji se strategijom preporuča kao model turističkog razvija zanemaren je te se konstantno nudi masovni model za što nemamo niti ljudstvo niti ogovarajuće prostore. Samo selektivni turizam je cjelogodišnji i jedini primjenjiv u našem slučaju

 Zaštita prirodne baštine

Županijski prostorni plan, i njegove izmjene, definiraju koja područja se imaju smatrati zaštićenim dijelovima prirode, a u koje kategorije u velikom dijelu ulaze upravo područja otoka Krk, Cres, Mali Lošinj, Rab te obalno područje na kopnu.

Županijski plan i njegove izmjene, definira zaštićena područja, ali ne navodi modalitete njihove zaštite, makar u osnovnim crtama. Ali ne samo to, nego već i pregledom planiranih novih i povećanih ugostiteljsko-turističkih naselja, upravo ova područja, koja također imaju atribut zaštićenih područja, predmetom su najvećih kapaciteta postelja za turističko-ugostiteljsku namjenu, novu izgradnju ili proširenje postojećih turističko-ugostiteljskih kapaciteta. Povećanim izgradnjama turističko-ugostiteljskih naselja i znatnim povećanjima postojećih kapaciteta, jasno je da je nemoguće očuvati prirodne vrijednosti predmetnih područja. Naročito ukoliko nisu ostvareni preduvjeti za takvu izgradnju, a što se ponajviše odnosi na vodoopskrbu, regulaciju otpada i otpadnih voda.

Usklađeni Županijski prostorni plan predviđa znatan broj novih postelja, ali ne predviđa ikakve novosti glede vodoopskrbe, kanalizacijskog sustava, raspolaganje otpadnim vodama. Dakle, na iste infrastrukturne kapacitete, koji već sada nisu dostatni u vrijeme sezone, stavlja se dodatan, višestruko povećan, broj potrošača. Otočna područja i bez povećanih kapaciteta u vrijeme sezone i suših razdoblja imaju poteškoća s vodoopskrbom zbog nedostatka izvora vode, a koji problem će se znatno pogoršati povećavanjem broja kapaciteta.

Primjera radi, Županijski plan za područje otoka Krka nabraja čitav niz područja koji su dijelovi krajobraza osobite ljepote, vrijednosti i osjetljivosti na predmetnom području te za očuvanje istih navodi samo kako je potrebno „poduzeti mjere da se daljnjim razvojem ne izgube krajobrazne značajke“. I to je sve! Isti ne navodi koje je to mjere potrebno poduzeti za očuvanje ovih osobitih područja, a niti upućuje na lokalne jedinice da odrede predmetne mjere. Čak što više, izmjenama Županijskog plana, upravo u područjima osobite krajobrazne ljepote planirane su izgradnje turističko-ugostiteljskih naselja, iznimno velikih kapaciteta. To zasigurno ne predstavlja mjeru očuvanja prirodnih ljepota.

Zaštita prostora kulturno-povijesnog nasljeđa

Županijski prostorni plan i njegove izmjene, navode lokalitete kulturno-povijesnog nasljeđa i povijesne graditeljske cjeline, ali ne navodi modalitete zaštite ovih lokaliteta, već to prepušta „planovima užeg područja kompleksnim pristupom“. Naznačeni modalitet zaštite kulturno-povijesnog nasljeđa nije dovoljno određen niti sukladan zakonu. Upravo Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske definira kulturno-povijesno nasljeđe kao jedan od bitnih interesa Republike Hrvatske, s obvezom njegove naročite zaštite. Uži prostorni planovi obvezni su postupati sukladno županijskim planovima, a koji je kod pitanja zaštite kulturno-povijesnog nasljeđa obvezan definirati barem osnovne modalitete zaštite nasljeđa, a ne ovo pitanje u cijelosti prepustiti planovima užeg područja.

Slijedom navedenoga, evidentno je da Županijski plan postavlja opća načela planiranja u prostoru, koja su sukladna pozitivnim propisima, Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske. Međutim, isto tako kod pojedinačnih stavki uređenja prostora, kao što je planiranje područja gospodarske, ugostiteljsko-turističke namjene, prostora poljoprivredne namjene, modaliteta očuvanja krajobraznih vrijednosti, zaštite okoliša,… razvidno je nepridržavanje postavljenim načelima.

Županijski prostorni plan i njegove izmjene planiraju prekomjerno korištenje prostora za ugostiteljsko-turističku namjenu, izgradnju potpuno navih ugostiteljsko-turističkih objekata unutar i izvan naselja, čiji kapaciteti pokazuju da je riječ o velikim kapacitetima, koji neće moći biti izgrađeni sukladno odredbi čl. 12. st.1. točka 8. Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora („Ukupna površina područja određena za ugostiteljsko-turističke namjene unutar naselja može biti do 20%građevinskog područja tog naselja“)..

III Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Malinska-Dubašnica

1. Prostorni plan uređenja Općine Malinska-Dubašnica donesen je odlukom Općinskog vijeća Općine Malinska-Dubašnica, na sjednici od 2. travnja 2004. godine te je isti objavljen u Službenim novinama Primorsko-goranske županije broj 13/2004. Prostorni plan je stupio na snagu osmog dana od dana objave u županijskim službenim novinama, odnosno 22. travnja 2004. godine.

Po donošenju Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora, donesena je Odluka o usklađenju Prostornog plana uređenja Općine Malinska-Dubašnica i to na sjednici Općinskog vijeća Općine Malinska-Dubašnica, održanoj dana 4. travnja 2006. godine.
Usklađeni prostorni plan uređenja Općine Malinska-Dubašnica objavljen je u Službenim novinama Primorsko-goranske županije, broj 14/2006 te je stupio na snagu danom objave u Službenim novinama, odnosno 7. travnja 2006. godine.
2. Izmjenama i dopunama prostornog plana Općine Malinska-Dubašnica iznimno je povećana površina namijenjena za ugostiteljsko-turističke sadržaje, a protivno pozitivnim zakonskim propisima.

Tako su za ugostiteljsko-turističku namjenu izvan naselja na prostoru Općine Malinska-Dubašnica, predviđeni slijedeći sadržaji:
Hoteli (T1) – Haludovo (Malinska), površine 19,0 ha, 1200 postelja (pretežito izgrađena)
Turistička naselja (T2) – Rova (Zidarići), površine 17,78 ha, 1100 postelja
(pretežito neizgrađena)
Haludovo II (Malinska / Sv. Vid-Miholjice), površine 17 ha, 1100 postelja (neizgrađena)

Površine za turističko-ugostiteljsku namjenu uz naselja su slijedeće:
Hoteli - Malin (Malinska) (T1-3), površine 8,6 ha, 600 postelja (izgrađena)
Hrusta (Malinska) (T1-4), površine 7,0 ha, 500 postelja (neizgrađena)

Turistička naselja – Porat – istok (Porat) (T2-3) – površine 2,0 ha, 200 postelja
(pretežito neizgrađena)
- Dobrinčevo (Malinska) (T2-4) - površine 4,6 ha, 500 postelja (neizgrađena)
- Bogovići –istok (Bogovići) (T2-5) - površine 0,43 ha, 50 postelja (izgrađena)
- Bogovići – zapad (Bogovići) (T2-6) – površine 3,0 ha, 150 postelja (neizgrađena)
- Kremenići (Kremenići) (T2-7) – površine 4,0 ha, 200 postelja (neizgrađena)
- Žgombići (Žgombići) (T2-8) – površine 2,6 ha, 150 postelja (neizgrađena)
- Zidarići (Zidarići) (T2-9) – površine 1,8 ha, 100 postelja (neizgrađena)
- Sv. Ivan (Sv. Ivan) (T2-10) – površine 3,5 ha, 200 postelja (neizgrađena)
- Sabljići (Sabljići) (T2-10) – površine 0,6 ha, 50 postelja (neizgrađena)

Kao što je razvidno, izmjenama prostornog plana planira se iznimno puno kapaciteta kreveta na površinu svakog od naselja, koja površina naselja je premalena obzirom na planirane kapacitete. Iz prostornog plana, članka 39. razvidno je da je za svaki od ovih ugostiteljskih kapaciteta predviđen upravo maksimalno dozvoljen broj postelja. Tako će planiranom gradnjom doći do prevelike koncentracije kapaciteta na malim površinama, a što sa sobom donosi daljnje probleme u smislu vodoopskrbe, zbrinjavanja otpadnih voda i ostalog otpada.

Tako je uređeno da će se samostalne sustave većih turističkih naselja priključiti na javni kanalizacijski sustav Krk. Kanalizacijski sustav Krk trenutno uspijeva zadovoljiti potrebe stanovništva otoka i turista koji dolaze na otok u vrijeme sezone. Međutim, ovako velikim povećanjem postelja, kao što je to planirano usklađenim Prostornim planom Općine

Malinska-Dubašnica, javni kanalizacijski sustav neće zadovoljavati potrebe povećanog broja postelja na način da to ne utječe na prekomjerno zagađenje okoliša. Javni kanalizacijski sustav Krk otpadne vode ispušta u more, a što je već danas, bez povećanja broja korisnika ovog sustava, izniman problem za zagađenje mora. Ukoliko se broj korisnika kanalizacijskog sustava poveća, makar i samo u vrijeme turističke sezone, isti će prekomjerno opteretiti kanalizacijski sustav, a što sa sobom nosi problem prekomjernog zagađenja mora. Dakle, ukoliko se maksimalno moguće povećava broj postelja na otoku, prije toga je nužno osigurati preduvjete za podršku tolikog broja turista. Ovo nije učinjeno, ne samo u pogledu Općine Malinska-Dubašnica, već i ostalih dijelova otoka Krka.

3. Koliko je neusklađen Prostorni plan Općine Malinska-Dubašnica i njegove izmjene, s prostornim planom županije Primorsko-goranske razvidno je i iz članka 129. Odredbe za provođenje Prostornog plana Primorsko-goranske županije, a gdje se jasno navodi kako slijedi:
„Zaštita mora od onečišćenja s kopna provodi se ograničenjem izgradnje uz obalu i mjerama za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja s kopna.
Na područjima gdje je obalno more još uvijek visoke kakvoće, namijenjeno kupanju, sportu i rekreaciji, usklađenim i kontroliranim razvojem turizma i gospodarstva općenito, obvezno je održati postojeću kakvoću mora.
Dijelovi zatvorenog mora, uvale, zaljevi sa slabom izmjenom vodene mase, predstavljaju osjetljiva područja i treba ih ograničenom izgradnjom zaštiti od prekomjernog onečišćenja“.

Gledano s morske strane, Općina Malinska-Dubašnica smještena je upravo u zaljevu pa se kao takva ima smatrati osjetljivim područjem, kojem se mora posvetiti posebna pozornost radi očuvanja kakvoće mora.
Umjesto da se ova odredba zaista i primjenjuje u prostornim planovima nižeg reda, usklađeni prostorni plan određuje maksimalan broj postelja u svim kapacitetima turističko-ugostiteljske namjene!!

4. Planiranje sadržano u usklađenom prostornom planu Općine Malinska-Dubašnica, direktno je protivno odredbi članka 3. Uredbi o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja (dalje u tekstu: Uredba), a koja jasno navodi kako će se planiranje i uređenje prostora temeljiti, između ostaloga, na smjernicama:
- ne planirati nova građevinska područja naselja niti njihovo međusobno povezivanje
- ograničiti gradnju u neizgrađenom dijelu postojećih građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja (izvan naselja) uz morsku obalu i ušća vodotoka osim za funkcije neposredno povezane uz more, morsku obalu i vodotoke,
- planirati građevne, stambene, poslovne i druge namjene tako da namjenom, položajem, veličinom i oblikovanjem poštuju zatečene prostorne vrijednosti i obilježja.

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Program prostornog uređenja Republike Hrvatske i Zakon o prostornom uređenju, temelje se na vrlo bitnom načelu prostornog uređenja – ravnomjeran, gospodarski, društveni i kulturni razvoj prostora Države, uz njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti.

Naprijed navedeni kapaciteti postelja, maksimalni predviđeni broj vezova u luci , nikako ne poštuju primjenu prednjeg načela ravnomjernosti. Upravo suprotno, predviđeno prostorno uređenje Općine Malinska-Dubašnica je, najblaže rečeno, neravnomjerno.

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske ističe kao alarmantno stanje na otocima i obalnom području, a zbog očekivane „prave invazije graditeljskih aktivnosti“ upravo u morskom obalnom području. Upravo zbog toga Strategija navodi kako „Republika Hrvatska mora, u interesu svih njenih građana, hitno pripremiti odgovarajuće propise i dokumente prostornog uređenja, kako bi te graditeljske procese spremno dočekala i kako bi ih mogla usmjeravati i kontrolirati.“

Usklađenim prostornim planom uređenja Općine Malinska-Dubašnica, predviđen je ukupan broj kapaciteta ugostiteljsko-turističke namjene od 6100 postelja. Riječ je o samo jednoj općini na otoku Krku!
Ovako planirani razvoj Općine Malinska-Dubašnica znači upravo nekontroliranu apartmanizaciju i građenje.

Za područja Hoteli (T1) – Haludovo (Malinska), predviđena je površina 19,0 ha, 1200 postelja (pretežito izgrađena) te za Turistička naselja (T2) – Rova (Zidarići), površina od 17,78 ha. Sukladno odredbi članka 4. i 12. Uredbe, jasno je naznačena maksimalna dozvoljena površina za povećavanje ili osnivanje novih građevinskih područja, odnosno za površinu prostorne cjeline unutar izdvojenog građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene, koja iznosi najviše 15 ha. Dakle, u konkretnim slučajevima je prekoračena maksimalna dozvoljena površina građevinskih područja ove vrste.

5. Pozitivni propisi obvezuju da se najmanje 40% površine svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo. U konkretnom slučajevima objekata ugostiteljsko-turističke namjene Općine Malinska-Dubašnica, uopće nije vođeno računa o naznačenoj odredbi.

Za dio građevina uopće nije predviđena mogućnost postojanja zelenih zona, dok je člankom 39. Prostornog plana Općine Malinska-Dubašnica čak naznačeno da je „obvezna rezervacija 25% površine za javne, parkirališne, rekreativne i zelene površine“. Dakle, evidentno je da ne samo da je predviđen manji postotak površine nego je to uređeno pozitivnim propisima, već u navedenih 25% ulazi površina i za parkiralište i rekreaciju i zelene površine. Što bi značilo da na zelene površine u prosjeku otpada manje od 10%.

Ukupna površina područja određenog za ugostiteljsko-turističke namjene unutar naselja može biti do 20% građevinskog područja tog naselja. I ova odredba nije ispoštovana donošenjem Prostornog plana Općine Malinska-Dubašnica.

6. Nakon ovako usklađenog prostornog plana uređenja Općine Malinska-Dubašnica, postavlja se pitanje konačnih negativnih posljedica niza nepravilnosti, koje se ponajviše odnose na prekomjerno građenje novih ugostiteljsko-turističkih kapaciteta. Krajnji rezultat jest rasprodaja obalnog područja Hrvatske. Ovo je jasno razvidno iz slijedećih pokazatelja.

Broj aktivnog stanovništva u Općini Malinska-Dubašnica stagnira, a isto tako i broj djelatnika u turizmu i ugostiteljstvu te trenutno na ovom području gotovo da nema nezaposlenih osoba. Istovremeno se ovako usklađenim prostornim planom planira u 10-20 godina utrošiti 60 ha neizgrađenog zemljišta u turističku izgradnju i 36 ha u sportsko-rekreacijske sadržaje.
Pri tome nije uzeto u obzir da kada počne s radom ugostiteljsko-turistički objekt Haludovo, nedostajati će radne snage, a već će se početi s izgradnjom Haludovo 2.
Dakle, evidentno je da prilikom planiranja izgradnje novih turističko-ugostiteljskih kapaciteta uopće nisu uzeli u obzir numerički podaci o broju stanovnika, potrebnom broju novih radnika i vezano s time, mogućnosti otoka i općine da primi toliko povećanje osoba, bez štete za okoliš, prirodne resurse, zdravlje i život stanovništva.
Naime, za potrebe opsluživanja više od 4000 novih gostiju u novim objektima visoke kategorije, bilo bi potrebno gotovo 1 800 novih radnika. Dolazak novih radnika automatski znači i dolazak njihovih obitelji, što znači veliki mehanički priljev stanovništva.

Pitanje je gdje je ta radna snaga, koje i danas nedostaje. Još važnije je pitanje je da li Općina Malinska-Dubašnica i okolne općine otoka mogu nesmetano prihvatiti toliko povećanje stanovništva, a bez da to utječe na okoliš, prirodne resurse, zdravlje i život stanovništva.

Dakle, ili izgradnja novih ugostiteljsko-turističkih kapaciteta u realnosti ima drugu namjenu (prodaju, a ne pružanje usluga turizma ) ili je riječ o planiranju uređenja u prostoru čija procedura nije zadovoljila sve zakonske zahtjeve (pr. uzimanje u obzir prednje navedenih numeričkih podataka).
Koja god mogućnost se uzme u obzir, rezultat je isti – nezakonito planiranje prostornog uređenja.

IV Općine i gradovi moraju planirati i opravdati potrošnju prostora na osnovi numeričkih podataka o potrebi lokalnog stanovništva za prostorom za stanovanje, rad i opći standard. Potrošnja prostora mora biti racionalna te sukladna potrebama stalnog stanovništva.
Člankom 19. i 20. Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova, jasno je naznačena potrošnja prostora sukladno gustoći stanovanja i stanovništva, odnosno njihovom odnosu prema površinama obuhvaćenim prostornim planovima.

Prostornim planiranjem, kako je to predviđeno Izmjenama i dopunama Prostornog plana Primorsko-goranske županije kao i Prostornim planom uređenja Općine Malinska-Dubašnica, i njegovim usklađenjem, neracionalno, neekonomično i u konačnici, nezakonito je planirana potrošnja prostora. Obzirom na gustoću stanovništva i njihove potrebe, obzirom na prirodna dobra, obzirom na prirodne mogućnosti, predviđena je izgradnja prevelikog broja turističkih objekata i naselja te previše kapaciteta u objektima.

Ovakvim korištenjem prostora doći će do uništenja dijela jadranske obale, njezina apartmanizacija i privatizacija, a što nikako nije u korist niti građana Hrvatske niti njezinih prirodnih bogatstava. Nadalje, vrlo brzo će doći do problema s opskrbom vodom, a što znači ne samo uništenje prirodnih resursa već i nastanak niza socijalnih problema stanovništva i bitnog narušavanja kvalitete života.

Ovakvo postupanje provedbe prostornog plana županije, ali i Općine Malinska-Dubašnica, direktno je oprečno odredbama čl. 52 Ustava RH, a kojima je naznačeno da su more, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi djelovni prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja, prostori od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu kao i odredbama članka 69.st.1., 2. i 3. Ustava RH koje navode da
- svatko ima pravo na zdrav život,
- da država osigurava pravo građana na zdrav okoliš
- da su građani, država, javna i gospodarska tijela i udruge, u okviru svojih djelatnosti i ovlasti posvećivati osobitu skrb zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša. Dakle, Republika Hrvatska ima obvezu brinuti se o prostorima od posebnog interesa, sačuvati njihove karakteristike, vrijednosti te vrlo strogo kontrolirati njihovo korištenje. Nikako iste neplanski i prekomjerno urbanizirati, omogućiti nepotrebno i neplansko trošenje prirodnih resursa te ugroziti ne samo biljni i životinjski svijet, već i život i zdravlje svojih građana.

V. Slijedom prednje navedenoga, a temeljem odredbi

• članka 5.st.1. Ustava RH kojim se zahtjeva da zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi u skladu s Ustavom i zakonom

• članka 3. Ustava RH, kojim su utvrđene najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, među kojima i vladavina prava koja se ostvaruje primjenom načela ustavnosti i zakonitosti te očuvanje prirode i čovjekova okoliša

• članka 2.st.4.t.2. Ustava RH, kojim se određuje da Hrvatski Sabor i narod neposredno, samostalno i u skladu s Ustavom i zakonom odlučuju o očuvanju prirodnog okoliša i kulturnog bogatstva i korištenju njime predlagatelji su naprijed argumentirali kako su Izmjenama i dopunama prostornog plana Primorsko-goranske županije i usklađenim Prostornim planom uređenja Općine Malinska-Dubašnica povrijeđene temeljne slobode i prava čovjeka i građanina, narušeno načelo vladavine prava, jednakosti socijalne pravde i poštivanja prava čovjeka te pravo na očuvanje prirode i zdrav okoliš.

IV Temeljem navedene argumentacije, predlagatelji predlažu Ustavnom sudu RH da, temeljem ovlasti koje su navedene u čl. 54.st.3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, utvrdi neustavnim i nezakonitim Izmjene i dopune prostornog plana Primorsko-goranske županije i Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Malinska-Dubašnica te ih utvrdi ništavim.

Predlagatelji predlažu Ustavnom sudu da sukladno odredbama čl. 45. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH, donese odluku o privremenoj obustavi izvršenja pojedinačnih akata i radnji koje se poduzimaju na osnovi propisa čija se suglasnost sa zakonom ocjenjuje, budući bi njihovim izvršenjem nastupile teške i nepopravljive posljedice za prirodna bogatstva i stanovništvo područja Primorsko-goranske županije.

Primorsko-goranska županija i Općina Malinska-Dubašnica obvezni su podmiriti predlagatelju ukupno nastali trošak pokretanja postupka pred Ustavnim sudom RH.

U Rijeci, 28. listopada, 2006. godine predlagatelji v.r.

Prof. Nenad Prpić, Strossmayerova 17, 51000 Rijeka

Prof. Damir Franolić, Jesenska 15, 51511 Malinska