Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Slavlje na Lošinju

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

mala_prvenstvoGeneracije hrvatskih podvodnih ribolovaca čekale su taj trenutak. Živjelo se za njega od daleke 1956. kada su hrvatski podvodni ribolovci u sastavu reprezentacije Jugoslavije prvi put sudjelovali na natjecanju u inozemstvu i prvog svjetskog prvenstva u Malom Lošinju 1957. godine, piše Branko Šuljić u Novom listu. 

Dani prolaze, a sjećanja na veličanstveno subotnje poslijepodne i večer na Lošinju ne blijede. Neponovljivo! Lošinjanin Daniel Gospić prvak je svijeta, Hrvatska je prvak svijeta. Takvo nešto podvodni ribolov još nije doživio i neće nikad više. Slobodno to mogu napisati nakon više stotina natjecanja kojima sam nazočio, a među kojima je bilo svjetskih i europskih prvenstava, europskih kupova, dvadesetak državnih, te 35 novogodišnjih natjecanja upravo u Malom Lošinju.

Ne postaje se svaki dan svjetski prvak, i to u svom rodnom mjestu. Generacije hrvatskih podvodnih ribolovaca čekale su taj trenutak, a mnogi ga nisu dočekali. Živjelo se za njega od daleke 1956. godine kad je na našoj obali Jadrana održano prvo državno prvenstvo, i kad su hrvatski podvodni ribolovci u sastavu reprezentacije Jugoslavije prvi put sudjelovali na natjecanju u inozemstvu, na prvenstvu Europe na Korzici.

Živjelo se za današnji trenutak od prvog svjetskog prvenstva što je održano – a gdje bi drugdje, nego u Malom Lošinju 1957. godine. Sada je on uistinu postao svjetska prijestolnica podvodnog ribolova. Taj mu je epitet 1985. podario Francuz Pierre Peraud, tadašnji predsjednik CMAS-a – Međunarodne konfederacije za podvodne aktivnosti. Sada je to stvarnost, jer u njemu stanuje Daniel Gospić, iako mu je klupska pripadnost u susjednim Nerezinama. Svojataju ga i u maloj Punti Križa na Cresu, a vjerojatno će se javiti i netko sa zadarskog područja, netko po majčinim, drugi po očevim korijenima. Pripada on sada svima, i onima koji ga ne poznaju, a najviše pripada podvodnim ribolovcima, koji su kroz duge godine ugrađivali kamenčiće u današnju kuću velikog uspjeha.

Veterani na okupu

Mnogi od njih nazočili su lošinjskom natjecanju, nisu ga željeli propustiti, kao da su predosjećali nešto veliko. Od najstarije generacije do onih koji su se još jučer natjecali. S kamerom u ruci vidjeli smo Ivana Pekića, jednog od dvojice živih reprezentativaca s prvog svjetskog prvenstva. Bili su prisutni mnogi državni prvaci i reprezentativci, Jerko Domančić iz Hvara, stanovnik Malog Lošinja Franjo Čedo Domjan, Marko Matić i Frane Halbert iz Trogira, braća Vlado i Dubravko Balenović, sada opet Zagrepčani, Boris Banašin i Vladimir Bralić te dosta mlađi Aco Tomić iz Rijeke, Neven Rajić s Čiova, Splićanin Ervin Siriščević... Po službenoj dužnosti, u funkciji glavnog suca na Lošinju je bio i Riječanin Vanja Prizmić. Netko je sigurno izostavljen, jer u onoj gužvi nemoguće je bilo svih registrirati. Spominjanje zaslužuju Slovenci, neke od njih godinama nisam vidio. Svi iz Ljubljane, najstariji Jože Turk, pa nešto mlađi Vane Fortič i Ferdinand Trenc, sveučilišni profesor koji gostuje i na riječkom Tehničkom fakultetu. Pamtim, godinama je nastupao za Škarpinu iz Nerezina koja danas ima svjetskog prvaka.

– Da se sada stati Toniju, Boži i drugomu Toniju, komentirao je netko od Nerezinaca na matičnom brodu »Devin«, prisjećajući se osnivača njihova kluba.

Za uranjena slavlja na »Devinu« u sjećanje su došli i funkcionari Udice koji su silno željeli svjetsko prvenstvo za svoj klub i grad, a nisu ga dočekali. A, kako smo napeto na »Devinu«, kojemu je zapovjednik bio Graziano Pinezić, osluškivali vijesti s mora. Koliko ima Daniel, što je ulovio Carbonell, kako stoje Dario i Antonio, a Kerejeta, koji je branio naslov svjetskog prvaka? Tu i tamo netko bi spomenuo Talijane, zaboravljajući da su oni oduvijek svjetska velesila i da imaju jednog svjetskog prvaka u moru – Bellani. Nazivalo se, tko god je imao čiji broj, raspitivalo kod onih koji su bili u obilasku. Informacije o ulovima generalno su bile škrte, ali je uvijek iskakao Gospić u odnosu na suparnike.

Slavlje je počelo

Do kraja nismo izdržali... sa Siriščevićem uskačem u slobodni gumenjak i – krećemo na more. Nakon nekih južnoameričkih ribolovaca dolazimo do Gospića. Da li je to bila sreća? Prije bismo rekli da smo znali gdje bi mogao biti u akvatoriju Unija, a tako nas je navodio i barkariol. Pratili smo ga petnaestak minuta, za to je vrijeme s velike dubine izvukao dva ugora, dobili smo informaciju o ukupnom ulovu i krenuli dalje, prema Marinovu koji je lovio u blizini. O Buratoviću informirani smo telefonom, jer je lovio na suprotnoj strani Unija, gdje je bura najjače udarala. Malo prije završetka jedan član španjolske delegacije na »Devinu« nas informira o Carbonellovu ulovu. Slavlje je počelo, Ferdi Zorović otvara dva šampanjca, po jedan za svako zlato. Uslijedio je povratak i neviđene scene, najprije u luci, pa u sportskoj dvorani u finišu vaganja, kada je nastao pravi urnebes. Luka u dimu, odjekuju sirene sa svih brodova, nebo paraju rakete, a kiša nemilosrdno pada. Tko se uopće na nju obazire, kome smeta...

U dvorani sve je bilo u drugom planu, i ulovljenja kirnja koja se na sjevernom Jadranu rijetko susreće, i dvije lice i u cjelini kvalitetniji ulov nego prvog dana. Ulovi sa svjetskog prvenstva zaslužuju malo prostora, u dnevnom izvještavanju bili su zanemareni. Dominirali su ugori, to je poznato. Posebno prvog dana bilo je malo ostale, podvodni ribolovci kažu, prave ribe. Ugor je divljač, riba hrskavičnjača, za razliku od »pravih« riba – koštunjača. Sva sreća što je propozicijama prvenstva broj ugora, i većine ostalih riba, bio limitiran na deset. Za razliku od njih kirnju se smjelo uloviti samo jednu. Da ulovi nisu bili ograničeni tko zna koliko bi ugora »isplivalo« na površinu. Još se Gospić prvog dana požalio da ga je loše vrijeme usporilo, predugo je tražio ugore i nije imao vremena za bolji ulov ostale ribe. Deset ugora – 15.000 bodova, veliko je to bogatstvo da bi ribolovci od njih odustali.

Velike i male ribe

Statistika što ju je sređivao Nikola Kuljiš kazuje da je prvog dana ulovljeno 96 ugora, 24 šarga, 20 vrana, četiri orade, jedan luben, pet cipala, jedna trlja, jedan škrpoč, tri konja, pet škrpina i četiri salpe. Ukupno 11 vrsta riba. Drugog dana, razumljivo, nikome nije bilo do statistike. Uz pojedinačnu težinu svake ribe, mjerila se njihova duljina. Bit će dosta posla na sređivanju brojki, ali bi one mogle otkriti mnoge zanimljivosti i usporedbe. U akvatoriju Unija ulovljeno je manje ugora, a više ribe, među njima i tri istaknutija primjerka. U znatnoj količini lovljene su tabinje, a bilo je i šaraga, konja, vrana, škrpina, cipala, orada... I samo jedan nevažeći luben. Najveća riba prvenstva bio je ugor težak 14,46 kilograma kojega je prvog dana ulovio, a tko – Daniel Gospić. Tog dana bodovno najvrednija riba bio je konj težak 1,432 kilograma i vrijedan 1.932 boda. Ulovio ga je reprezentativac Tahitija Vaihoaril Taeatua, ako ovo ime uopće nekome nešto znači. Drugog dana ugori su bili manji, ispod deset kilograma, najveći 9,5 kilograma, Grk Giannis Sideris. Ali je zato bilo pravih riba koje uvijek privlače pažnju. Najprije je na vagu došla mala kirnja – 3,452 kilograma, a sretni lovac je Čileanac Miguel Soto. Bila je važeća, za nju je limit tri kilograma. Tahićani su ponudili još jedno ugodno iznenađenje – licu tešku 3,5 kilograma, opet Taeatua, što mu je donijelo pehar za najveću ribu. Manju licu – 2,916 kilograma ulovio je Talijan Massimiliano Barteloni. Nećemo ih imenovati, ali recimo da 12 ribolovaca u toku dva dana nije ulovilo ni jednu važeću ribu. Neki su imali nešto sitnog, nevažećeg, a drugi baš ništa. Još gore prošao je Rus Alexey Smirnov koji je prvenstvo okončao s minus 1.500 težinskih bodova. Ulovio je samo jednog malog ugora i za njega »zaradio« negativne bodove. Što se može, takvi su propisi CMAS-a!

Pohvale i zahvale

Osim naših podvodnih riobolovaca, pohvale zaslužuju i organizatori prvenstva. Uložili su veliki trud, prvenstvo je organizirano na visokoj razini, praktički bez zamjerke. Rijetko se u svijetu susreće takva organizacija. Milan Mužić na čelu organizacijskog odbora, uz njega Dragomir Fatuta, Robert Nikolić, Ferdinand Zorović i velika ekipa uključena u pripremu i provedbu natjecanja zaslužuje najviše priznanje. Uz njih i – barkarioli! Dodajmo i riječi zahvale hrvatskog izbornika Livija Fiorentina. Zahvaljujući svima posebno je istaknuo: – Hvala najprije našim dečkima, pa njihovim suprugama i djevojkama!

Ulov za zlato

Daniel Gospić oba je dana bio najbolji što se na velikim natjecanjima rijetko događa. Isto tako i reprezentacija Hrvatske. Prvu pobjedu Gospić je izborio s deset ugora, te po jednom vranom i oradom. Drugog dana opet deset važećih ugora i deset riba – šest tabinja, tri šarga i jedna trlja. Važećih je bilo šest. Prvi kontingent njegovih ugora ukupno je bio težak – 64,806 kilograma. Impresivno! Bodovni učinak prvog dana bio mu je 17.586. Drugi je dan težinski bio malo skromniji – deset važećih ugora teških 51,834 kilograma, ali bodovno uspješniji, ukupno – 23.898.

Dvadeset godina čekanja

Svjetsko prvenstvo Mali Lošinj je strpljivo čekao skoro 20 godina. Bilo mu je dodijeljeno za 1991. – ono je zbog rata otkazano. Potom je Hrvatska dobila domaćinstvo 1998. Svi su očekivali njegovo održavanje na Lošinju, ali tako nije bilo. Političkim igrama i pritiscima u Hrvatskom savezu za sportski ribolov na prvenstvo je dodijeljeno Zadru. Teško su Lošinjani i ljudi iz Udice podnijeli taj udarac, ali se nisu predavali. Recimo usput za vrijeme održavanja prvenstva u Malom Lošinju boravio je čovjek iz Zadra, najzaslužniji što je taj grad dobio svjetsko prvenstvo, a Lošinj ostao prevaren. Svojom pojavom iritirao je mnoge, tim više što se za vrijeme vaganja nalazio u prvom redu. Mnogi kolege pitali su me za usporedbu zadarskog i lošinjskog prvenstva. Mišljenja sam da se teško mogu uspoređivati. Možda bi bio zanimljiv odgovor tog zadarskog funkcionara, on je bio ključna osoba u njihovoj organizaciji.

Priprema terena

Podvodni ribolov davno je prestao biti amaterski sport zaljubljenika u morske dubine. On je danas visoko profesionalan, posebno u Španjolskoj i Italiji. Najbolje se to vidjelo u lošinjskom akvatoriju kroz posljednjih godinu dana. Talijani i Španjolci dolazili su u nekoliko navrata, jasno, i naši reprezentativci koji ništa nisu prepuštali slučaju. Razlika je u tome što oni imaju bolju opremu i više novaca, pa su s više ljudi pripremali zone lova. Posljednja tri tjedna prije prvenstva Španjolci su radili s devet ribolovaca, plaćenih od njihova saveza. Na moru su bili po čitav dan raspoređeni u tri brodice, najprije dva u moru, a jedan za fishfinderom, potom obrnuto. Uređaji su im takvi da podmorje, i ribe, vide kao na televiziji, samo što na ekranu ne dobiju podatke o vrsti i težini ribe u rupi ili procjepu. Talijani su imali nešto drugačiju taktiku, s 23 ribolovca u moru. I naši su radili intenzivno i po čitav dan, ali sa šest ribolovaca.

Kadrovi Svjetskog prvanstva na Lošinju iz emisije "More" HRT

 

Komentari: 

0 0 # lošinjaninlošinjanin 2010-10-02 14:29
čestitke svima a najviše Danijelu Gospić. SVAKA ČAST MAJSTORE!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Podvodni ribolovLubin 2010-10-04 09:55
Super da smo osvojili nesto barem je natjecanje bilo na domacem terenu pa je bilo i za ocekivat ovakav rezultat. No koga uopce briga za tu vrstu sporta to je malo atraktivan sport da bi dobio neki veci interes.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Prostorno planiranje kao privatna prćija

    gost 28.05.2020 22:08
    Šizično ponašanje gradonačelnice
    Koji su prioriteti gradonačelnice u prostornom planiranju govori činjenica da su zadnje ...
     
  • Prostorno planiranje kao privatna prćija

    da se zna 28.05.2020 21:02
    jadni grad
    "Odluku o izradi plana donio je naručitelj, a gradonačelnica obavlja svoj dio posla ...
     
  • Prostorno planiranje kao privatna prćija

    ZB 28.05.2020 18:42
    Hodogram manipulacije
    Odluku o izradi plana donio je naručitelj, a gradonačelnica obavlja svoj dio posla prema ...
     
  • Prostorno planiranje kao privatna prćija

    gost 28.05.2020 17:56
    +
    Otprilike tako nekako. Gradonačelnica već radi na izradi plana i prema odluci koju je sama ...
     
  • Prostorno planiranje kao privatna prćija

    Knez iz Zg 28.05.2020 17:54
    ja nisam odavde
    Moguće je ako to gura Tanja, Ako podržava ANA i to je vjerodostojno Dakle zabune nema, ako ...
     
  • Prostorno planiranje kao privatna prćija

    Mulac 28.05.2020 17:38
    O zecu i ražnju
    Jesam li dobro razumio da je gradonačelnica tražila mišljenje treba li obaviti procjenu ...
     
  • Prostorno planiranje kao privatna prćija

    gost 28.05.2020 16:15
    Gradi se koliko god stane
    To je taj daljnji održivi razvoj i očuvanje kulturnog i geografskog otočnog identiteta ...
     
  • Prostorno planiranje kao privatna prćija

    lov u mutnom 28.05.2020 15:10
    prva lova na crno
    Konačnim prostornim planom od 2008 god. određena je granica gradnje bez mogućnosti proširanja ...
     
  • Gradonačelnica pod šljemom

    Zlatan 28.05.2020 13:37
    malo mače
    Visvi navalili na Anu, a ona je bebica u poređenju sa Tanjom. Ona sve organizira. Mjenja Z ...
     
  • Gradonačelnica pod šljemom

    NN 28.05.2020 11:09
    .....
    možda zato jer ima dobre savjetnike i plaća skupe odvjetnike?
     
  • Gradonačelnica pod šljemom

    Arsen Mujagić 28.05.2020 10:51
    Ima se, samo se nema karaktera potpisati vlastitim imenom
    Da nitko na ovoj stranici ne uzima za zlo „skupo plaćanje neke zgrade dvaput“ logički ne ...
     
  • Gradonačelnica pod šljemom

    Vukajlija 28.05.2020 09:40
    Moguće samo na prvom od 1000
    Prema definiciji na jednom portalu izraz "jebe lud zbunjenog" se koristi za opisivanje ...
     
  • Gradonačelnica pod šljemom

    gost 28.05.2020 08:58
    Ti si odgovoran ...
    Ako znaš da je skupo plaćala neke zgrade dvaput, a to nisi prijavio DORH-u ili barem anonimno ...
     
  • Gradonačelnica pod šljemom

    Mateja 28.05.2020 06:47
    Ima se
    Plaćala je ona skupo i neke zgrade dvaput, ali čini se da joj na ovoj stranici nitko to ne ...
     
  • Gradonačelnica pod šljemom

    gost 27.05.2020 19:02
    Kad budala sklapa posao
    Znači Ana se odrekla potraživanja od države pa je zauzvrat Grad dobio na dar zgradu carine ...
     
  • Gradonačelnica pod šljemom

    ZS 27.05.2020 17:39
    Kupovanje darovanog
    Naša gradonačelnica prima darove koje Grad mora skupo platiti. Znači korist od nje imaju ...
     
  • Korona kao lakmus papir

    Gost 27.05.2020 16:17
    Post festum
    Gradonačelnice tko će ljudima nadoknaditi 3 dana (desetina mjeseca) koje nisu radili ...
     
  • Gradonačelnica pod šljemom

    gost 27.05.2020 15:37
    A za čije interese se bori Ana Kučić?
    Tu se postavlja nekoliko pitanja. Kao prvo, tko su Kučićkini sufleri izvan Vijeća? Da li ...
     
  • Gradonačelnica pod šljemom

    Klisten 27.05.2020 13:10
    s neba pa u rebra
    Na osnovu naslova ovog novinskog članka, mogu reći samo jedno: Demokracija ne stanuje na ...
     
  • Gradonačelnica pod šljemom

    Reset 27.05.2020 09:00
    Iluzije o stvarnosti
    Ta žena je sasvim izgubila kompas, a nema tko dovoljno hrabar da joj dade dobronamjeran ...
     
  • Korona kao lakmus papir

    Prestravljeni podanik 27.05.2020 08:28
    Koronokracija
    Jedan novinar je taj oblik pretvorbe demokracije u diktaturu zgodno nazvao koronokracija. Piše ...
     
  • Gradonačelnica pod šljemom

    Dudek 26.05.2020 16:49
    Paranoja?
    Možda se uplašila da su Lešić i Mujagić (naravno, radi vlastitih interesa) obrlatili i ...
     
  • Korona kao lakmus papir

    gost 26.05.2020 15:24
    Trendseterica
    Ni bivši ministar Kuščević nije postupao legalno, ali sudeći prema bogatstvu koje je stekao ...
     
  • Politička nepismenost

    Čeh u japankama 26.05.2020 10:27
    Srbi, vratite se, sve vam je oprošteno!
    O tom preokretu kao božjoj kazni za bahate hrvatske turističke dionike i vlastodršce lijepo ...
     
  • Politička nepismenost

    Profesor Haračić 26.05.2020 10:06
    Poučak Andrina Maljevca, IDS
    Ovo si sročio prema tzv. Andrinovom poučku (IDS) u svezi pesticida za golf. Samo on je ...
     
  • Gradonačelnica pod šljemom

    Profesor Haračić 26.05.2020 09:50
    Kome treba borova šuma?
    Trol zvan "hranitelj tuljana" svojim sasvim očekivano (ironično?) intorniranim komentarom u ...
     
  • Primjedbe na URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA / UPU-13 / ČIKAT

    gost 26.05.2020 08:44
    Tribina završila svađom
    Jedna grupa je to pokušavala sazivajući građane na javne tribine, ali gradska vlast pod ...
     
  • Primjedbe na URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA / UPU-13 / ČIKAT

    kmet 26.05.2020 07:41
    A vrati se!
    O tome je već više posjetitelja ostavljalo komentare ali uzalud. Na otoku ne postoje ...
     
  • Primjedbe na URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA / UPU-13 / ČIKAT

    7 od 9 26.05.2020 00:12
    Promjena stanja na terenu
    Lako za Ruse - njihove apetite smo već apsolvirali. Čikat su već dobili bez po muke. Prostor ...
     
  • Gradonačelnica pod šljemom

    Nije bitno 25.05.2020 21:39
    Dostupna sugrađanima
    Toliko o dostupnosti sugrađanima...n ije dostupna ni da se javi na telefon,a pogotovo da ...