Sve vodeće parlamentarne stranke odbile su potpisati sporazum o sudjelovanju u kampanji „Za Sabor čistih ruku!" uoči predstojećih parlamentarnih izbora. Do predviđenog roka Sporazum za borbu protiv korupcije BURA potpisalo je 12 stranaka, a osam vodećih stranaka odbilo je potpisati ga ili se oglušilo na nastojanja da se očituju o potpisu Sporazuma.
BURA, nestranačka mreža organizacija civilnog društva za borbu protiv korupcije čiji projekt djelovanja je odobrilo sjedište Europske komisije u Briselu pokrenula je uoči parlamentarnih izbora kampnju kampanje 'Za Sabor čistih ruku'. Podsticaj za kampanju dala su istraživanja o stanju korupcije u Republici Hrvatskoj čiji rezultati pokazuju da građani i građanke kao najkorumpiraniji segment u Hrvatskoj označuju političke stranke.
Sve vodeće parlamentarne stranke odbile su potpisati sporazum o sudjelovanju u kampanji „Za Sabor čistih ruku!" uoči predstojećih parlamentarnih izbora. Do predviđenog roka Sporazum za borbu protiv korupcije BURA potpisalo je 12 stranaka, a osam vodećih stranaka odbilo je potpisati ga ili se oglušilo na nastojanja da se očituju o potpisu Sporazuma.
Za stranke koje su potpisale Sporazum (DC, AM, S-BHS, MDS, PGS, IDS, AM, DSŽ, ZH, Neovisna lista Tonča Tadića, SDAH, ZDS) još uvijek teku rokovi predaje imovinskih kartica kandidata i kandidatkinja na ovogodišnjim izborima, nakon čega će se znati koje stranke će biti na bijeloj listi mreže udruga BURA, a koje na crnoj. Prema za sada pristiglim karticama i potpisanim Sporazumima na bijeloj listi naći će se Demokratski Centar i neovisna lista Tončija Tadića.
Na konferenciji za novinare mreže udruga BURA u ponedeljak 19. studenog 2007. godine biti će objavljene bijela i crna lista, nakon čega kreće i distribucija 200 tisuća letaka s crnim i bijelim listama u svim izbornim jedinicama.
Inače, područja djelovanja BURE je procjene stanja korupcije u Republici Hrvatskoj, analiza javnih politika vezanih uz suzbijanje korupcije, promatranje provedbe zakona i rada državne uprave i lokalne samouprave, kampanje javnog zagovaranja za izmjene zakonodavstva ili promjene javnih politika vezanih uz borbu protiv korupcije te zaštita ljudskih prava žrtava korupcije.
Budući da je preduvjet političkoj volji za borbu protiv korupcije čišćenje političkog prostora od netransparentnih interesa koji premreženi i uzajamno povezani sprečavaju svaku ozbiljniju inicijativu suzbijanja korupcije, kao prva aktivnost u predstojećoj četverogodišnjoj kampanji je postavljanje izazova moralnog čina pred stranke i njihove kandidate i kandidatkinje u parlamentarnim izborima: deklariranje svojih interesa. Potpisom na Sporazum prije parlamentarnih izbora političke stranke su imale priliku u jednom dijelu očistiti svoje stranačke liste od onih kandidata koji su se ranije već ogriješili o etiku dužnosničkog položaja ili onih koji su svoj položaj doveli u sumnju određenim koruptivnim ponašanjem.
Pored Sporazuma koji bi na ovaj moralni čin obvezao stranke i kandidate odnosno kandidatkinje, upućen je i zahtjev svima koji se natječu za ulazak u Sabor da ispune novi format imovinske kartice, te da daju suglasnost da se taj podatak da na uvid javnosti, to jest da javnost ima taj podatak pri odlučivanju o tome kome dati povjerenje.
Novi format imovinske kartice je drugačiji od postojećeg, usklađen je sa standardima Europske unije, a ujedno je i svojevrsni test novog formata prije nego nego što će biti predložen kao zakonsko rješenje u Saboru RH.
Za razliku od starog formata, u kojem je bilo dosta toga nejasno u smislu što je imovina, a što nije, novi format jasno određuje što se mora, a što ne mora prijaviti. Pored imovine u klasičnom smislu (pokretna i nepokretna) traži uz deklariranje financijske imovine, primjerice dionica i udjela, i deklariranje interesa osobe koja želi biti u najvišim tijelima u državi.
Infomacije o reagiranju onih stranaka koje će se, sada je to već sigurno, naći na crnoj listi mreže udruga BURA kako ih navodi Mreža
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ)
Nakon niza pokušaja da dopremo do stranačkog vodstva HDZ-a na dostupnim adresama i telefonima stranke na kojima nije bilo odgovora, bili smo prinuđeni sastanak dogovarati preko Ureda premijera. I tek nakon tog kontakta konačno je dogovoren, pa i održan sastanak (23. listopada) s predstavnicom HDZ-a, ministricom Anom Lovrin u prostorijama Ministarstva pravosuđa. Tijekom sastanka ministrica Lovrin je rekla da će Sporazum proslijediti na odluku nadležnim stranačkim tijelima, te se ubrzo očitovati.
Od našeg sastanka do danas poslali smo desetke upita e-mailom, faxom ili telefonom (3 puta mailom, 3 puta fax-om, te dvadesetak puta telefonom) stranačkim tijelima ili kabinetu ministrice Lovrin na koje je odgovor bio uvijek isti: „To je kod ministrice a još nismo uspjeli dobiti njezin kabinet."
Začudo, u istom razdoblju Ministarstvo pravosuđa se isti dan po izbijanju priče u medijima očitovalo o sumnjama o zamjeni stana premijera, iako je za jedno takvo očitovanje prethodno trebalo detaljno analizirati predmet i sve dokumente različitih institucija, te angažirati pravne službe kako bi se dalo mišljenje.
Istovremeno, upitan za stav HDZ-a nakon što je SDP odbio potpisati sporazum, glasnogovornik stranke i Vlade, Ratko Maček je izjavio za Index.hr da HDZ nije dobio prijedlog Sporazuma, što je prema našoj evidenciji neistina budući su informaciju imali u tajništvu stranke, u Vladi RH i Ministarstvu pravosuđa.
Iako smo do ponoći 12. studenog 2007. godine očekivali očitovanje, HDZ je na vrlo suptilan način odbio sudjelovanje u kampanji „Za Sabor čistih ruku!" nadajući se da ignoriranje neće izazvati negativne reakcije javnosti kao što bi to bilo eventualno javno očitovanje o nepotpisivanju Sporazuma.
Važno je naglasiti, da su nas cijeli dan 12. studenog iz HDZ-a uvjeravali da će njihovo očitovanje stići za pet ili deset minuta ili za pola sata.
Socijaldemokratska partija (SDP)
Predstavnici mreže udruga BURA su sastanak s predstavnikom SDP-a dr. Ivom Josipovićem održali su 22. listopada u prostorijama središnjice SDP-a na Iblerovom trgu u Zagrebu.
Tijekom sastanka jedina primjedba dr. Josipovića je bila na prijedlog BURE o izradi zakona na osnovu članka 20. Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije. Konvenciju je Republika Hrvatska ratificirala, a članak govori o izradi zakona kojim bi se kažnjavala ilegalno stečena dobit dužnosnika i dužnosnica. Na pitanja o popunjavanju imovinskih kartica od strane kandidata i kandidatkinja, dr. Josipović je rekao da ne bi trebalo biti problema, a na njegovo pitanje što s karticama onih osoba koje neće ući u Sabor, odgovoreno mu je da će iste biti uništene sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka.
Naposlijetku nam je rečeno da će se Sporazum proslijediti nadležnim tijelima stranke budući dr. Josipović nije član SDP-a, te ćemo dobiti odgovor.
Kako očitovanje nije stizalo pokušavali smo putem e-maila, fax-a i telefonskih poziva dobiti odgovor SDP-a, no kao i u HDZ-u, nije se znalo tko nam točno treba odgovoriti niti kada će to biti.
Očitovanje smo konačno dobili 8. studenog od glavnog tajnika stranke Igora Dragovana, a u njemu je stajalo da SDP podržava kampanju, ali neće potpisati Sporazum niti ispunjavati novi format imovinskih kartica jer, kako navode, prijedlog mreže udruga BURA dijelom izlazi iz pravnih okvira Republike Hrvatske.
Za „izlazak iz pravnih okvira RH" nije dan niti jedan valjan argument, o čemu se mreža BURA javno očitovala. Postavlja se pitanje, kakav je to pravni okvir jednog društva u kojem izvan njegova okvira može izići poziv na moralni čin osoba i stranaka koji pretendiraju na najviše i povlaštene položaje u društvu!?
Hrvatska stranka umirovljenika (HSU)
Sastanak sa čelnicima HSU-a održan je 25. listopada u prostorijama središnjice stranke u Zagrebu. Tijekom sastanka rečeno je kako u HSU nema smetnji potpisu Sporazuma te popunjavanju novog formata imovinskih kartica od strane njihovih kandidata i kandidatkinja, budući da oni kao stranka okupljaju ljude koji malo toga imaju. Ostalo je samo dobiti službenu odluku tijela stranke te odrediti datum potpisivanja Sporazuma.
Nakon usuglašavanja datuma potpisa, predstavnik mreže udruga BURA došao je na potpisivanje Sporazuma 09. studenog u 09.00 kako je bilo i dogovoreno. Nakon čekanja od cijelih sat vremena u kojem je u više navrata rečeno kako se čeka da predsjednik stranke dođe i potpiše Sporazum (u isto vrijeme je RTL snimao prilog o HSU), na kraju nam je rečeno da HSU ima problema s dijelom Sporazuma koji se tiče samih kriterija političkog integriteta i to naročito u dijelu u kojem se govori da kandidat ili kandidatkinja nema kaznenih postupaka vezanih uz dobro gospodarenje imovinom u zastari ili da nije kažnjavan/a, te da je kandidat ili kandidatkinja izmirio sva porezna dugovanja i obveze prema državi.
Treba napomenuti da u ranijim razgovorima bilo putem telefona bilo na sastanku ove primjedbe nisu nikada izrečene te da smo taj dan pozvani od strane HSU-a samo zbog potpisivanja Sporazuma.
Budući da smo odgovorili (što je rečeno i svim ostalim strankama) kako se Sporazum može potpisati i uz ogradu od određenih članaka, rečeno nam je da HSU ne odbija potpisati Sporazum, već da im treba dan dva kako bi odlučili i formulirali svoj stav.
Iako smo i s Hrvatskom strankom umirovljenika komunicirali tijekom cijelog posljednjeg dana isteka roka (12. 11. 2007.), te iako smo bili uvjeravani da će HSU potpisati odnosno očitovati se o Sporazumu, do ponoći 12. studenog odgovor nije stigao, čime se HSU sasvim jasno očitovao o (ne)pristupanju kampanji „Za Sabor čistih ruku!".
Iako ponašanje HSU podsjeća na korake koje je poduzeo HDZ te neke druge stranke, dakle skratiti rokove u kojima bi ih netko eventualno mogao prozvati zbog navedenog čina, nije jasno zbog čega u stvari stranka i kandidati odnosno kandidatkinje koji „nemaju puno toga te samim time nema smetnji njihovom sudjelovanju u kampanji" odbija potpisati Sporazum.
Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS)
SDSS je prva stranka koja je eksplicitno odbila potpisati Sporazum s mrežom udruga za borbu protiv korupcije BURA i to na način da smo, odmah nakon što smo im poslali obavijest o kampanji i zamolbu za sastanak, u razgovoru s tajnicom SDSS-a obaviješteni: „on kaže da ništa od toga".
Iako nismo uspjeli doznati tko je to „on", nakon što smo objavili ovu vijest nazvali su nas predsjednik stranke Vojislav Stanimirović i glasnogovornik Saša Milošević naglašavajući kako smatraju da je došlo do pogreške i kako postoji dobra volja da SDSS potpiše Sporazum. Nakon što smo im proslijedili materijale te ih informirali da ćemo u bilo koji dan prije roka 12. studenog doći i potpisati s njima Sporazum, predstavnici SDSS-a se više nisu javljali, čime su potvrdili posljednju informaciju vezano uz njihovo očitovanje. Dakle „ništa od toga".
Hrvatska socijalno liberalna stranka (HSLS)
Informacije o inicijativi i molba za razgovor HSLS-u su poslani istodobno kad i ostalim strankama. Sastanak se održao 25. listopada u prostorijama središnjice stranke u Zagrebu s izvršnim direktorom stranke Antom Dodigom, kada je dogovoreno da će materijali biti proslijeđeni nadležnim tijelima stranke na odlučivanje, a o njihovoj odluci ćemo biti pravovremeno informirani.
Iz Ureda za odnose s javnošću HSLS-a 9. studenog dobivamo priopćenje koje citiramo u cjelosti:
„Poštovani,
Nakon telefonskih razgovora i detaljnog proučavanja Sporazuma želimo Vam zahvaliti što ste nas imali u vidu. Obavještavamo Vas ovim putem da nam Sporazum u ovakvoj formi nije prihvatljiv i kao ozbiljna politička stranka ne možemo ga podržati ni potpisati. HSLS će naravno objaviti imovinske kartice svih kandidata koji uđu u parlament nakon izbora 25. studenoga 2007. godine, a isti će proći provjere nadležnih državnih tijela kao što je propisano pravnim propisima."
Dakle, poziv mreže udruga BURA da se prije izbora građankama i građanima transparentno na uvid daju interesi i imovina kandidata i kandidatkinja kako bi ta informacija bila dostupna biračima prilikom odabira zastupnika i zastupnica za Sabor Republike Hrvatske, ovim je dopisom od strane HSLS-a odbijen.
Na vrlo sličan način kao i kod dopisa SDP-a, HSLS ne navodi argumente što im točno ne odgovara u Sporazumu, ali izjavljuje da će kao ozbiljna stranka ispuniti zakonske obveze nakon izbora. Dakle, HSLS nas je obavijestio da će poštivati Zakon o spečavanju sukoba interesa, koji, treba naglasiti, u dosadašnjoj primjeni i bez obzira na sve postupke pred saborskim Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa, još uvijek nikoga nije udaljio od politike, što mu je osnovna svrha.
Hrvatska narodna stranka (HNS)
Sastanak s čelnicima HNS-a održan je u prostorijama središnjice stranke u Zagrebu 17. listopada s Jozom Radošem i Mladenom Ružmanom. Predstavnici HNS-a su podržali incijativu mreže udruga BURA i izrazili želju da ova inicijativa ne završi kao neke ranije inicijative civilnog društva, pretpostavljamo misleći pritom na „Antikorupcijsku koaliciju" na lokalnim izborima u Zagrebu, kada se nakon izbora i za vrijeme samih izbora nije ništa dogodilo.
Nakon pojašnjenja predstavnici HNS-a su izjavili da ne bi trebalo biti ničeg spornog s popunjavanjem novog formata imovinske kartice, no da bi moglo biti problema s potpisivanjem Sporazuma, jer se u kriterijima političkog integriteta u Sporazumu navodi da kandidati ili kandidatkinje za Sabor ne mogu biti osobe koje se na osnovu provjerljivih dokaza sumnjičilo za sukob interesa. Ovaj bi članak u Sporazumu, smatraju u HNS-u, mogli koristiti politički protivnici kao oružje protiv nekih njihovih kandidata, bez obzira što po mišljenju HNS-a u tim slučajevima nije bilo sukoba interesa, već se radilo o političkom progonu.
Nakon našeg pojašnjenja da je moguće potpisati Sporazum na način da se stranka u posebnoj izjavi uz Sporazum ogradi od pojedinih članaka, iz HNS-a su rekli da će dokument proslijediti nadležnim tijelima stranke i izvjestiti nas o rezultatima.
Iako smo i s HNS-om redovito komunicirali pokušavajući dobiti očitovanje stranke o Sporazumu, te ih u više navrata e-mailom i telefonom upozorili na istek roka 12. studenog u ponoć, njihov odgovor nije stigao.
Dakle HNS se izgleda, kao i HDZ i HSU i još neki, odlučio ne očitovati jer su procijenili da će im tako nastati manja šteta.
Hrvatska stranka prava (HSP)
Tijekom razgovora kojeg su predstavnici i predstavnice mreže udruga BURA vodili s gospodinom Perom Kovačevićem 18. listopada u središnjici HSP-a u Zagrebu, gospodin Kovačević je izjavio da HSP apsolutno podržava inicijativu mreže udruga BURA „Za Sabor čistih ruku!", te da HSP kao stranka zagovara čiste ruke i ne bi trebalo biti problema oko potpisa Sporazuma i ispunjavanja imovinske kartice prije izbora.
Pero Kovačević je izjavio da će Sporazum proslijediti nadležnim tijelima stranke te da će o odluci mreža udruga BURA biti pravovremeno informirana.
Nakon niza pokušaja da dobijemo povratnu informaciju o tome što je HSP odlučio vezano uz kampanju „Za Sabor čistih ruku!", do krajnjeg roka nismo dobili odgovor niti očitovanje stranke o Sporazumu i kampanji, te osim izjava tajnice stranke da su čelne osobe na terenu te da nisu stigli odlučiti, nismo dobili drugih objašnjenja.
Dana 12. studenog je tajnica HSP-a zatražila odgodu od 24 sata za očitovanje HSP-a, odnosno za potpisivanje ili nepotpisivanje Sporazuma. Nakon što se unutar mreže BURA donijela odluka da bi se HSP-u, radi li se o objektivnim okolnostima moglo odobriti pomicanje roka za 24 sata - HSP nije dostavio nikakvo očitovanje što dovoljno govori o njihovoj konačnoj namjeri da ne sudjeluju u kampanji.
Hrvatska seljačka stranka (HSS)
U razgovoru s glavnim tajnikom HSS-a Stanko Grčićem, održanom u prostorijama središnjice stranke 17. listopada, istaknuta je podrška kampanji „Za Sabor čistih ruku!" te suglasje o kriterijima koje zagovara mreža udruga BURA i HSS-ov etički kodeks.
Na sastanku je dogovoreno da će nadležno tijelo HSS-a na donijeti odluku o pristupanju ili ne pristupanju kampanji i o tome nas izvjestiti.
Iz posljednjeg dopisa koji je od strane gospodina Grčića pristigao elektronskom poštom, očito je da se HSS našao u teškoj situaciji zbog svoje želje da pristupi Sporazumu s mrežom udruga BURA zbog mogućeg nesuglasja oko toga sa svojim koalicijskim partnerima, te neovisnim kandidatima i kandidatkinjama koji će se naći na njihovim listama.
Očitovanje HSS-a u cjelosti objavljujemo na www.psd.hr kako bi građani i građanke mogli donijeti valjani sud o poziciji HSS-a s koalicijskim partnerima, a mreža udruga BURA će donijeti svoj stav o ovoj situaciji koja za sada izlazi iz crno-bijelih kriterija.
Zaključak
• Sudu javnosti ostavljamo na volju tumačenje razloga zbog kojih su neke stranke odbile potpisati Sporazum i odbile preporučiti svojim kandidatima i kandidatkinjama na izborima ispunjavanje imovinskih kartica.
• Sudu javnosti ostavljamo na tumačenje jesu li razlozi odbijanja bili motivirani svjesnošću da dio njihovih kandidata ne bi mogao proći ovaj prvi filter prema kriterijima političkog integriteta ili su bili motivirani razlozima da zakonska rješenja koja predlaže mreža udruga BURA mogu u bitnom ugroziti netransparentne interese koji vladaju u političkim procesima u Republici Hrvatskoj.
• Sudu javnosti ostavljamo i ponašanje navedenih političkih stranaka i njihov odnos prema inicijativama civilnog društva temeljen na stavovima građana i građanki, te mjerama koje su uspješno provele neke od europskih zemalja i smjernicama koje konvencije preporučuju za zakonske okvire a koje je, uostalom, ratificirala i Republika Hrvatska.
Želimo naglasiti da je od 20 kontaktiranih stranaka njih 12 potpisalo sporazum što je 60 posto od ukupnog broja kontaktiranih, a da imovinske kartice pristižu svaki dan i svaki sat. Nakon obrade svih podataka konačne crne i bijele liste za svaku izbornu jedinicu bit će ispisane i putem letaka podijeljene građanima i građankama prije izbora.
Putem lista i ovu vrstu informacija želimo učiniti dostupnom građankama i građanima prilikom odlučivanju o tome kome dati glas, te vidjeti postoji li uopće u Hrvatskoj problem korupcije u razmjerima s kojima nas svakodnevno bombardiraju mediji i službena izvješća različitih institucija.
Dakle, ako je problem korupcije ključno pitanje, građani sada imaju jasnu sliku koje od političkih stranka žele efikasne promjene i koje su spremne prema biračima napraviti taj moralni čin sada, prije samih izbora, a koje to samo obećavaju u izbornim porukama. Imaju jasniju sliku o tome što će se najverojatnije događati po tom pitanju nakon izbora od strane onih stranaka koje očigledno nisu imale snage učiniti taj prvi korak, deklarirati svoje interese i interese svojih kandidata i kandidatkinja, te se riješiti onih koji prema kriterijima političkog integriteta ne bi trebali biti u Saboru Republike Hrvatske, kao ključnom tijelu donošenja zakona za suzbijanje korupcije.
Dosadašnja je praksa pokazala da je Sabor puno više vremena potrošio na donošenje zakona koji neće pokazati bitni napredak u borbi protiv korupcije, nego u usvajanju bilo koje efikasne mjere.
Komentari: