Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Referendum: Analiza rezultata

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

referendum_91 Inicijativa za raspisivanje referenduma o ulasku RH u NATO je prva i za sada jedina akcija, koja je na jednom mjestu i oko jednog cilja uspjela prikupiti tako široku nacionalnu koaliciju preko 60 organizacija, od braniteljskih udruga do udruga za zaštitu okoliša, od udruga mladih do političkih stranaka, od ljevice do desnice ...

 ANALIZA REZULTATA GRAĐANSKE INICIJATIVE

ZA RASPISIVANJE REFERENDUMA

O PRISTUPANJU REPUBLIKE HRVATSKE NATO SAVEZU

U subotu, 12. travnja, istekao je zakonom propisan rok od 15 dana unutar kojeg je Odbor za referendum prikupljao potpise za raspisivanje referenduma o ulasku Hrvatske u NATO savez. U tom razdoblju, zahtjev za referendumom potpisalo je 124 457 hrvatskih građana s pravom glasa (nepotpuni podaci), na 138 potpisnih mjesta u 84 grada u Hrvatskoj i inozemstvu. Kako Zakon o referendumu propisuje da je za raspisivanje referenduma potrebno prikupiti potpise 10 posto biračkog tijela Republike Hrvatske, što iznosi približno 450.000 građana, Odbor mora zaključiti da nije prikupljen dovoljan broj potpisa kojim bi se Sabor primorao na raspisivanje referenduma. Ipak, pridobiti više od 120.000 građana i građanki na politički angažman unutar 15 dana, i s financijskim sredstvima u iznosu od svega 23.000 kn ogroman je uspjeh!

ReferendumPodsjetimo, Odbor za referendum je krajem veljače osnovalo dvadesetak građana i udruga, kako bi prikupljanjem potpisa osigurali da Sabor raspiše referendum o ulasku Hrvatske u NATO savez. Ta je inicijativa pokrenuta nakon što smo uvidjeli da velika većina parlamentarnih stranaka, a posebice vladajuće, ignoriranjem vlastitih predizbornih obećanja te zahtjeva hrvatske javnosti, namjeravaju potvrditi ulazak Hrvatske u NATO savez glasanjem u parlamentu običnom većinom glasova. Uvjereni smo da se radi o prvoj važnoj strateškoj odluci koju Republika Hrvatska donosi od proglašenja svoje samostalnosti. Ignorirati i zanemarivati glas javnosti u toj situaciji pokazuje izraziti demokratski deficit vladajuće elite, te postavlja opasan presedan u razvoju hrvatske demokracije. Takvim ponašanjem političari poručuju hrvatskim građanima da ih ne smatraju dovoljno kompetentnima i odgovornima za donošenje bitnih strateških odluka o svojoj budućnosti. Svojim je potpisima, nas 124.457 građana i građanki, različitih naraštaja i političkih uvjerenja, pokazalo kako smo itekako zainteresirani za pitanja strateških odluka s dugoročnim utjecajem na naše živote, te da zaslužujemo biti informirani i sudjelovati u odlučivanju i o ulasku RH u NATO.

Odbor za referendum želi naglasiti da su svi njegovi članovi, kao i 600-njak  volontera, koji su po svakakvim vremenskim uvjetima, na ulicama i trgovima naše zemlje prikupljali potpise - iznimno ponosni na posao koji su obavili. Svatko od nas može čista srca stati pred hrvatsku javnost i reći "ja sam napravio sve što sam mogao kako bi se u ovoj zemlji uvažio glas građana". Pitamo se koliko naših «izabranih predstavnika» može napraviti isto?

124 457 potpisnika čini 5% ukupnog broja birača koji su se odazvali posljednjim parlamentarnim izborima u RH. Stavimo li taj rezultat u omjer s financijskim iznosima i vremenskim rokom od 30 dana za provedbu predizborne kampanje stranaka, pokazali smo se znatno uspješnijima od 82% danas parlamentarnih stranaka. Naime, 124.457 glasova preračunato u mandate čini 8 zastupničkih mjesta, koliko ih nema niti jedna stranka u Saboru, izuzev HDZ-a i SDP-a. 9 parlamentarnih stranaka koje imaju 6 ili manje zastupnika, u kampanji su potrošile oko 27,5 milijuna kuna na ukupno 26 zastupničkih mjesta, ili nešto više od milijun kuna po zastupniku. Istovremeno, nas je jedan potpis koštao 0,19 kuna, a svaki glas na izborima stranke je koštao 100 puta više - one su, u prosjeku, potrošile 19 kuna po glasu, odnosno biraču koji je izišao na izbore (prema procjeni troškova izbornih kampanji GONG-a i TIH-a).

Također, želimo istaknuti da je ovo prva, i za sada jedina akcija, koja je na jednom mjestu i oko jednog cilja uspjela prikupiti tako široku "nacionalnu koaliciju": preko 60 organizacija, od braniteljskih udruga  do udruga za zaštitu okoliša, od udruga mladih do političkih stranaka, od ljevice do desnice. Smatramo da je ovo značajan korak građanskog društva u borbi s političkom apatijom i rezignacijom, te sustavnim zanemarivanjem glasa javnosti, koje u ovoj zemlji vlada duže od pola stoljeća.

Bitno je naglasiti da rezultati ove akcije, tj. 124 457 potpisa u petnaest dana, pokazuju da u hrvatskoj javnosti postoji iznimno visoka zainteresiranost za pitanje ulaska Hrvatske u NATO savez, te štoviše, da građani žele sami odlučiti o tom pitanju. Napominjemo da bi s ovim brojem prikupljenih potpisa, Odbor uspio raspisati referendum u nama susjednim državama: Sloveniji, Italiji i Mađarskoj

PREPREKE I OTEGOTNE OKOLNOSTI 

Tijekom izvođenja ove akcije Odbor za referendum susreo se s nekoliko prepreka i otežavajućih okolnosti. Odlučili smo proanalizirati te okolnosti, kako bismo detektirali uzroke zbog kojih Odbor za referendum nije uspio u svom naumu:

1. Iznimno restriktivan Zakon o referendumu

Prvi i najvažniji razlog je karakter Zakona o referendumu koji propisuje da je za raspisivanje referenduma potrebno prikupiti potpise 10% glasačkog tijela Republike Hrvatske u razdoblju od petnaest dana. Za usporedbu, nama susjedne zemlje koje imaju zakonsku mogućnost takvog raspisivanja referenduma traže zadovoljavanje sljedećih kriterija: u Italiji je potrebno prikupiti 500 000 potpisa (manje od 1% glasačkog tijela) u roku od 90 dana, u Sloveniji se traži 40 000 potpisa (oko 2,3% glasačkog tijela) u periodu od 30 do 60 dana, a u Mađarskoj 200 000 potpisa (oko 2,5%) u četiri mjeseca. Možemo ustvrditi da bi se, već s potpisima prikupljenima u ovih petnaest dana, referendum raspisao u svim ovim državama, što jasno ukazuje kako je ovako zahtjevnom i u praksi neprovedivom odredbom zakonodavac zapravo namjerio onemogućiti građane da prisile Sabor na raspisivanje referenduma.

2. Obveza prikupljanja matičnog broja građana

Odlukom Središnjeg državnog ureda za upravu, Odbor za referendum je u ovoj akciji morao prikupljati i matične brojeve građana, bez kojih se inače potpisi na zahtjevu smatraju nevažećima. Kao što smo već više puta upozorili, radi se o administrativnoj odluci koja je u potpunosti u suprotnosti s duhom Zakona o referendumu. Naime, u trenutku donošenja tog zakona, JMBG je bila javna i lako dostupna informacija koju je svaki građanin mogao naći na svim svojim dokumentima. Kako je međuvremenu donesen Zakon o zaštiti osobnih podataka, matični broj građana je de facto postao tajan broj, koji se već pet godina ne nalazi na dokumentima. U takvim okolnostima, zahtjev da se sa potpisima prikuplja i matični broj građana predstavlja namjernu opstrukciju ove akcije. Naša je procjena da smo najmanje 20 posto (dakle oko 25 000) građana morali odbiti prilikom prikupljanja potpisa jer nisu znali ili nisu željeli dati svoj matični broj građana, iako su željeli potpisati zahtjev za referendumom.

3. Nerealno veliki broj birača u Republici Hrvatskoj

Odbor je na samom početku zatražio očitovanje Središnjeg državnog ureda za upravu o broju birača u Hrvatskoj. Dobili smo službeno tumačenje u kojem je utvrđen broj od približno 4 500 000 birača u Republici Hrvatskoj (od čega 400 000 birača bez stalnog prebivališta u RH). Odbor smatra da se radi o nerealnom i previsokom broju. Naime, već je nekoliko mjeseci u javnosti prisutna tvrdnja da se u protekle četiri godine na popisima birača sa stalnim prebivalištem u Hrvatskoj pojavilo oko 150 000 novih birača. Za usporedbu, u prethodnom četverogodišnjem razdoblju, od 2001. do 2004. godine, broj novih birača iznosi oko 5000. Radi se o nerazumnoj brojci koja je u potpunoj suprotnosti s demografskom situacijom u našoj zemlji, te Odbor izražava sumnju u istinitost tako utvrđenog broja. Pored toga, GONG je nakon proteklih parlamentarnih izbora izašao u javnost s procjenom da se u biračkim spiskovima birača bez stalnog prebivališta u Hrvatskoj (popularno zvana "dijaspora") nalazi barem 20 posto preminulih osoba. Ta procjena nikada nije opovrgnuta niti ispitana od strane državnih tijela i institucija. Dakle, postoji osnovana sumnja da se među 4,5 milijuna birača na popisima nalazi barem 200 000 preminulih ili dva puta upisanih birača.

4. Druge prepreke i opstrukcije nekih lokalnih samouprava i državnih tijela

Odbor sa žaljenjem mora konstatirati da se u svom radu susreo i s opstrukcijama tijela lokalne samouprave, kao i državnih tijela. Tako smo u nekim sredinama iznimno dugo čekali dozvole za prikupljanje potpisa na javnim površinama (Zaprešić, Zadar), koje smo na kraju dobili tek nakon medijskog pritiska. Policijska uprava u Malom Lošinju pokušala je naplatiti neadekvatnu pristojbu, a najgora vrsta opstrukcije rada Odbora bila su ispitivanja naših članova putem telefona, od strane pojedinaca koji su se predstavili kao djelatnici Ministarstva unutarnjih poslova. Odbor još jednom javno poziva MUP da ispita spomenute događaje, i o rezultatima izvijesti javnost i Odbor. Smatramo naime, da se takvo ponašanje ne može opisati ni na koji drugi način osim kao nezakonito i nedemokratsko vršenje pritiska na rad civilnih udruga.

SLJEDEĆE AKTIVNOSTI ODBORA ZA REFERENDUM

Kao rezultat ove kampanje i broja prikupljenih potpisa, te kao posljedica uviđanja problema s kojima se Odbor susreo, namjeravamo provesti sljedeće aktivnosti:

1. Odbor za referendum će od Sabora zatražiti raspisivanje referenduma o ulasku Hrvatske u NATO savez

Smatramo da je broj od 124.457 prikupljenih potpisa iznimno značajan i respektabilan, pogotovo s obzirom na uvjete u kojima je prikupljen. Vjerujemo da se saborski zastupnici, pa ni političari općenito, ne smiju oglušiti na ovako jasno iskazanu želju naroda. Iako ova inicijativa ne može prisiliti Sabor na raspisivanje referenduma, vjerujemo da postoji moralna i politička odgovornost saborskih zastupnika prema željama građana Republike Hrvatske, te tražimo da Sabor iskoristi svoje pravo i raspiše referendum o ulasku Hrvatske u NATO savez.

2. Odbor za referendum će od Sabora zatražiti izmjenu Zakona o referendumu

Kao što je već obrazloženo, hrvatski Zakon o referendumu je pretjerano zahtjevan, i nije u skladu s praksom demokratskih država koje prakticiraju takve oblike političkog odlučivanja. Odbor stoga od Sabora traži pokretanje inicijative o promjeni Zakona o referendumu, i to na način da se broj traženih potpisa propiše na 2,5% ukupnog broja birača, a rok za prikupljanje tih potpisa na 30 dana. Također tražimo izmjenu onog dijela Zakona o referendumu koji propisuje prikupljanje matičnog broja građana, i to na način da se taj zahtjev ukloni iz zakona, te da se zamijeni brojem osobne iskaznice ili putovnice. 

3. Odbor za referendum će od Sabora zatražiti pokretanje procedure za utvrđivanje točnog broja birača

S obzirom na ozbiljne sumnje u broj birača u biračkom popisu Republike Hrvatske  upisanih ili preminulih birača, to pitanje nadilazi ovu inicijativu.  Republika Hrvatska će u narednom razdoblju morati raspisati referendum o ulasku u Europsku uniju, a Ustav propisuje da se na taj referendum mora odazvati barem 50 posto biračkog tijela RH, kako bi on bio pravovaljan. U tom slučaju umjetno «napuhan» broj birača u Hrvatskoj može proizvesti ozbiljne i dalekosežne posljedice za ovu zemlju, te Odbor traži da saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav pokrene inicijativu te da Sabor naloži Državnom izbornom povjerenstvu da pristupi proceduri utvrđivanja stvarnog broja birača u Republici Hrvatskoj, kao i donošenju procedura koje će spriječiti manipulacije sa popisom birača.

Kako bi se ovi zahtjevi što kvalitetnije predstavili Saboru, političkoj eliti i hrvatskoj javnosti, Odbor za referendum će zatražiti primanje kod Predsjednika Sabora, saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, klubova zastupnika u Hrvatskom saboru i Predsjednika Republike Hrvatske.

 

 

Komentari: 

0 0 # ?Ponovno jaše 2008-04-17 09:36
Nisam siguran čemu ovaj divan entuzijazam oko neuspjeha...pot pisivanje za referendum nije uspjelo jer nisu skupljeni potpisi 10% graðana RH pa mi nije jasno zašto udruge smatraju svoj neuspjeh uspjehom. Ovo posebno radi toga što je sam kod skupljanja potpisa protiv Horvatinčićeva projekta u Zagrebu skupljeno 50.000 potpisa, pa je 150.000 potpisa na nivou čitave zemlje po mom mišljenju sramotno malo.
Kada su se skupljali potpisi za referendum o suradnji s Haškim sudom, skupljen je dovoljan broj potpisa u kraćem vremenu.
Sve podsjeća na Kosovsku bitku; ispušili smo ali ćemo slavit kao pobjedu.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Čija sramota ?ZNA SE 2008-04-17 11:11
To što je sakupljeno samo 150.000 potpisa je zaista sramotno malo, ali pitanje je čija je to sramota. Sasvim sigurno organizatori i oni koji su potpisali nemaju se čega sramiti. Sramiti se mogu Sanader i njegova Vlada, većina političara iz oporbe i mediji. Osim Milanovića iz SDP-a svi političari su graktali da graðani tu nema što da odlučuju, pozivalo se na rezultate naručenih anketa, a mediji su dobili nalog da ignoriraju akciju. Neke aktiviste se privodilo na obavjesne razgovore, a "zdrave snage" su se okupljale oko potpisnih mjesta da bi dobacivali i uznemiravali graðane. Zato je smješno usporeðivati rezultate prikupljanja potpisa u vezi s Haškim sudom koje se odvijalo uz veliku medijsku pompu i uložene velike sume novca za promiðbu te uz otvorenu suradnju i potporu institucija države kojma to nije posao. Ova akcija je zaista uspjeh, jer je s ulogom od samo 23 000 kuna, dakle oko 4 prosječne plaće prikupljeno više nego što neke stranke dobiju glasova na izborima. Uostalom, od graðana se tražilo davanje JMBG što je zakonom ukinuto.

A ima pravo Ponovno jaše da je ovo Kosovska bitka, ali ZNA SE i tko su u njoj Turci. To su političari kojima su graðani bili dobri za Referendum 1991, a sada im više ne trebaju.

Osobno sam sretan što znam da u Hrvatskoj ima 150000 graðana koji ne žele biti ovce, a takvih je deset posto na Malom Lošinju. Bravo Lošinjani!
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # nema sramaIdemo Dalje 2008-04-17 12:57
ZNA SE je u pravu po svemu što je napisao,osim jedne sitnice;naši političari na čelu sa voljenim premijerom se NE mogu sramiti iz jednostavnog razloga što srama i morala nemaju!a to se vidi po postupcima kojima su pokušali (i uspjeli) otežati zadatak organizatorima peticije.u svakom slučaju,idemo u NATO...Afganist an,Iran,Irak... ljudi vidimo se tamo negdje sa puškama! :sigh:
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # turizamgost 2008-04-17 13:21
A postaćemo i atraktivno odredište za teroristički "turizam". Mala zemlja za veliki buuum! :sigh:
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # sramPonovno jaše 2008-04-17 13:36
Ne mislim nužno da je sramota što je skupljeno samo 150.000 potpisa, sramota je što organizatori ne žele priznati da jednostavno nisu uspijeli.
Priče o JMBG-u su isprazne jer situacija s JMBG-om pogaða sve organizatore peticija diljem zemlje pa i one na Cvjetniom trgu koji su usprkost tome bolje i kvalitetnije odradili posao.
Priče pak o medijskoj blokadi i zločestim političarima su potpuno promašene jer su se peticije (barem koliko sam ja vidio) potpisivale na najfrekventniji m mjestima u većim gradovima (u Ri na Korzu, u zagrebu na čak dva najprometnija mjesta, Trgu bana jelačića i Cvjetnom), a obavjesti o peticiji, slike štandova i ino bile su prisutne u svim medijima.
Juriš na Kosovo, pobjedili smo!
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Još Hrvatska nije propalaZNA SE 2008-04-17 14:28
Ponovno jaše uzjahao crknutog konja i sve ga udara, al konj ne ide. Nema nikakve sramote kako on tvrdi jer organizatori priznaju da nisu uspjeli ali naglašavaju da su s tako malim sredstvima uz teškoće i zapreke uspjeli skupiti 150000 potpisa, a to je pobjeda graðana nad samovoljom vlasti koju vrijedi slaviti. Malo nas je ali još Hrvatska nije propala dok nas je koji potpisuju bez da nas podplaćuju tajkuni i bogatuni.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # ?Ponovno jaše 2008-04-17 14:46
Nisam siguran kakve veze imaju tajkuni s NATO-m, no oni su uvijek pogodni za spomenuti u raznim raspravama, nevezano radilo se o izborima, strankama, novim šoping centrima ili jednom vojnom savezu.
Zaista se i osjećam kao da sam uzjahao crknutog konja jer moji argumenti o strateški odlično rasporeðenim štandovima za potpisvanje peticije i solidnoj medijskoj popraćenosti jednostavno ne dospijevaju do ušiju ZNA SE.
On ne prihvaća da su aktivisti koji su peticojom ustali protiv Horvatinčićeva projekta s još manje sredstava i na samo jednom mjestu u Zagrebu prikupili više potpisa Zagrepčana no što je Zagrepčana potpisalo peticiju za referendum o NATO-u...iako su referendumovci o NATO-u imali dva štanda na dva najfrekventnija mjesta...ali to je uspijeh, kaže ZNA SE....ima li smisla?

Kosovo!!!
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Štandova za Cvjetni trg je bilo višeÐurða 2008-04-18 15:50
Za Cvjetni se trg potpisivalo diljem Hrvatske, peticija je bila na internetu, a ja sam potpisala na štandu na kolodvoru. Potpisivanje je trajalo duže i nije bilo ograničeno zakonom na dva tjedna.
Akcija za Cvjetni trg je bila izvrsna, ali usporedba s ovim potpisivanjem nije primjerena.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # ZNA SE 2008-04-17 15:08
Na tajkune sam mislio glede financiranja skupljanja potpisa glede Haškog tribunala. A glede toga da je u Zagrebu skupljeno više potpisa protiv Horvatinčića, ako je točno, pa šta? Ja nisam rekao da svi Hrvati gledaju dalje od svog nosa i da žele demokraciju da ne budu kmetovi i ovce i da za njih odlučuju drugi. Pa i na Lošinju je skupljeno više potpisa protiv zaštite dupina ali to samo pokazuje šta ih više zanima. Neće da država odlučuje o rezervatu, a nije ih briga kad odluči o Nato. A koliko samo glasuje koga će izbaciti iz onih tv showa??? Pa jel to dokaz nekog uspjeha i vrjednosti?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # ...Ponovno jaše 2008-04-17 16:06
Iz svega što piše ZNA SE uglavnom izbija njegova ideološka opredjeljenost i stavovi glede NATO-a. Smatrao sam da je referendum o NATO-u prije svega pitanje odluke naroda o ulasku ili ne ulasku u NATO, dakle mogućnost izbora koja bi na eventualnom referendumu možda bila i pozitivna za pristup u NATO.
Što dokazuje anti-Horvatinči ćeva peticija? Dokazuje da je sa još skromnijim sredstvima i na manje mjesta skupljeno proporcionalno više potpisa u Zg no u ovom "NATO slučaju". To nije sramota, nije problem i nije grijeh, ali je načelno teški neuspijeh i fijasko, i ja ga na taj način doživljavam.
Ni neuspijeh nije problem, problem je što se neuspijeh želi prikazati kao uspijeh, što iritira i smeta.
Tvrdnja koja ide za tim da se na peticiju odazvalo 150.000 ljudi, pa je eto dokazano da barem oni nisu "ovce" može stajati jednako kao što bi stajala ista tvrdnja da se na peticiju odazvalo 13 ljudi. No to nije bila namjera peticije. Namjera petcije je bila skupiti onaj broj potpisa koji je dovoljan da bi se Sabor RH zakonskim putem prisilio da razmotri referendum o pristupanju RH NATO-u.
U tom cilju organizatori nisu uspijeli, i ne samo da nisu uspijeli, nego debelo i jako nisu uspijeli jer im je falio još cca 300.000 potpisa, i zato smeta sociološko-mate matička analiza koja fijasko želi pretvoriti u uspijeh.
Situacija je slična kao da pokušavam otrčati maraton, pa kad se zaustavim na 10. km, tada si slavodobitno dodjelim medalju i ustvrdim kako je bila uzbrdica, a i mene su boljela koljena i kukovi, pa eto, dobro da sam i tih 10 km otrčao, bolje išta nego ništa.
No, ZNA SE misli drukčije.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Kakit ili piškitLik 2008-04-17 17:27
Uspjeh ili neuspjeh, pitanje je sad. Po mojem skromnom mišljenju golem je uspjeh već to što je ta stvar uzrujala Sanadera pa nije znao bi li piško ili kakio, pa je pričao te da graðani imaju pravo, pa onda referendum ne treba, pa kako smo to odlučili na izborima i td. E zato je ovo veliki uspjeh. Ali mene zanima ono što gore piše "Dobili smo službeno tumačenje u kojem je utvrðen broj od približno 4 500 000 birača u Republici Hrvatskoj". Ma ko tu koga .... Ja sam mislio da je to broj stanovnika RH. Pa nisu valjda svi birači. Džabe ti tvoja priča Jahaču, uspijeh je uspijeh ma koliko mi o njemu šutili :-)
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # .ponovno jaše 2008-04-18 16:00
Imate pravo, ipak je uspijeh. Zaista ste me uvjerili, svi ti argumenti...kak iti, piškiti, tajkuni, Sanader, pa kako nisam ranije shvatio?

Želim organizatorima iskreno čestitati, uz nadu da će i sljedeće akcije biti jednako uspješne i plodonosne.
S poštovanjem.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # NeuspjehPonovno jaše 2008-04-18 16:55
Nisam shvatio niti razumio članak koji komentitramo na onaj način na koji ga tumači komentatorica B.Genov.
Istina je da se u prvoj rečenici doista ističe kako organizatori nisu uspjeli (što je, čini mi se jedino i posve neosporno u čitavoj stvari), no to je, što se tiče neuspjeha referenduma zapravo i jedina rečenica u tom smislu, dok se ostatak teksta odnosi na opravdavanje neuspjeha.
Treba jasno reći da pravila o prikupljanju potpisa za referendum vrijede za sve graðane ove zemlje, što znači da su se s njime susreli i organizatori inicijative za održavanje referenduma o suradnji s Haškim sudom. Dakle, nisu ovi organizatori jedini koji se susreću s problemom JMBG-a, nedostatka sredstava i kratkim rokovima.
Paušalna je tvrdnja da su se kod peticije Cvjetnog trga potpisivali stranci i djeca. To je moguće i sigurno da je bilo i takvih slučajeva, no oni su, (zaista samo pretpostavljam) vrlo rjetki.
Osim toga, inzistiranje na perfekciji procedure nije posebno bitno, jer kao što je kod peticije cvjetnog trga moguće da se doistaa potpiše stranac, tako je i kod peticije referenduma moguće da se netko potpiše dva ili više puta, ili da jednostavno navede krivi JMBG (vjerojatnost da će netko kontrolirati 450.000 potpisa ne postoji).
Iza svega, po mom mišljenju leži nezainetresiran ost graðana za navedenu problematiku, pa vjerojatno i želja mnogih (po nekim anketama sada i većine) da RH pristupi NATO savezu.
Uopće ne smatram da bi Zakon o referendumu trebalo mjenjati. Referedum je izrazito skup za državni proračun i smatram da je zaista opravdano da njegovo raspisivanje može zatražiti 450.000 ljudi, u protivnom država bi bila zatrpana sa zahtjevima za referendumima.
U tom je smjeru potpuno promašena tvrdnja kako " bi s ovim brojem prikupljenih potpisa, Odbor uspio raspisati referendum u nama susjednim državama: Sloveniji, Italiji i Maðarskoj!"
Odbor ne bi s ovim brojem potpisa uspio raspisati referendum u susjednim državama već eventualno takvu mogućnost mogao ponuditi parlamentima tih država. No vječno glorificiranje drugih zemalja koje su "pristojnije" i eto ureðenije od RH je postalo dosadno baš svima.
Posljednji referendum u Italiji održan je po pitanju umjetne oplodnje (doživio je neuspijeh), a tom se referendumu razgovaralo godinama, pa dojam koji se želi steći da je drugdje uvijek bolje je pogrešan.
Upravo smjernice EU ali i direktive koje HR dobiva ovih dana idu za tim da se broj potpisa za predsjedničke kandidate na predsjedničkim izborima drastično ima povećati, što je logično, normalno i opravdano.
Na koncu, nisam ovdje da likujem zbog nečijeg fijaska, nije sramota neuspjeti, sramota je ne pokušati. No ako ne uspiješ, tada nemoj piškiti i kakiti.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Ispravak netočnih tvrdnjiBojana Genov 2008-04-18 17:18
Organizatori su u prvoj rečenici svoje izjave za javnost priznali da nisu uspjeli, dakle analogija sa kosovskim mitom je neprimjerena. Usprkos neuspjehu, organizatori su istaknuli pozitivne strane ove akcije i to je sastavni dio svake evaluacije. Neuspjeh ostaje neuspjehom i to nitko od organizatora ne niječe.
Samo za bolje razumijevanje posla pred koji su stavljeni organizatori prikupljanja potpisa, ističem da JMBG nije uobičajeni sastavni dio peticija, pa nije bio niti one za Cvjetni trg. Peticiju za Cvjetni trg su potpisivali i stranci i djeca, i to bez matičnog broja graðana. Peticiju za referendum mogli su potpisati samo birači uz nevedeni matični broj, koji jedan dio graðana, vjerovali ili ne, doista ne zna.
Uz ovo još uvijek postoji strahovanje graðana da uzmu stvar u svoje ruke; godine u kojima je postojao onaj tko misli za nas ostavile su debelog traga – puno je graðana ustuknulo od toga da ispiše svoj matični broj, neki su vrlo eksplicitno izrazili strah od posljedica za sebe. Zahtjev da se ispiše matični broj graðana na zahtjevu za referendum je posve sigurno otegotna okolnost i k tome jedinstvena, jer se s njom ne suočavaju organizatori ostalih peticija.
Odbor za referendum u daljim svojim aktivnostima priprema prijedlog izmjene zakona, kojim bi se smanjio cenzus i potrebni postotak graðana prilagodio onome kakav je u pristojnim državama. Budući da je to jedna inicijativa koja je okupila veliki brog graðana, u okruženju veoma nerazvijenog civilnog društva, i da računa sa dugoročnijim posljedicama, smatram da organizatori imaju razloga, uz konstatiranje neuspjeha, izraziti i ponos na to što su uspjeli mobilizirati prilično ograničene kapacitete.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # mission imposiblenatko 2008-04-18 19:08
Mislim da se organizatori prikupljanja potpisa ne bave OPRAVDAVANJEM neuspjeha kako tvrdi Ponovo jaše nego POJAŠNJAVANJEM, a to je velika razlika. No pustimo to, mene nasmijava što on tvrdi da su organizatori inicijative za referendum o suradnji s Haškim sudom bili u istoj poziciji kao ovi za referendum o NATO paktu. Formalno to je točno, ali iza ovih za NATO nisu stajale novčano, kadrovski i organizaciono moćne političke stranke sa članstvom koje djeluje po stranačkoj stezi. Možda sam ja, eto preglup da shvatim da je onaj tko raspolaže s 23.000 kuna u istom položaju kao i onaj tko ima neograničene izvore financiranja kako nam tumači Ponovo jaše.

On nam takoðer tumači da "inzistiranje na perfekciji procedure nije posebno bitno". To je druga stvar koja me nasmijala. Predlažem mu da pročita zakon o referendumu pa će vidjeti da je sročen tako da je praktički nemoguće postići raspisivanje referenduma ako ga politička tzv. elita (neš ti elite!) ne želi. Na pr. kad bi ja bio elita, a ne želim da mi se ulica, rulja, svjetina, krdo miješa u posao, poslao bi svoje ljude da daju krive brojeve MBG, a onda bi poništio sve potpise s izlikom da potpisi nisu važeći. Nigdje u zakonu nije predvidjen postupak provjere, pa možeš napraviti pravilo u hodu kako ti paše. A dobra ideja bi bila podnesti prijavu protiv organizatora jer da od graðana traže MBG, a to je ukinuto pa krše pravo na zaštitu osobnih podataka ;-) Jednostavno rečeno nepoćudna inicijativa za referendum je mission imposible.

Referendum je skup veli PJ i time me po treči put nasmijao. Naravno treba štediti na demokraciji da ministri mogu kupiti nove aute, povećati si plaće i dnevnice jer oni su sva demokracija koja treba Hrvatskoj. Ma zamisli ideje, trošiti novac na referendum, a već su masno plaćene ankete koje kažu da su svi Hrvati za NATO! Pa nećemo tako bacati novac.

A to da se Sanader vrpoljio pred tv kamerama u svezi referenduma kao da ima hemeroide to stoji i svatko je mogao vidjet. A koliko se sjećam to da neko ne zna bi li piškio ili kakio rekao je baš on pred zadnje izbore za Milanovića. Pa drago mi je da mu se vratilo :-)
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Pravo za mačku o repPotemkin 2008-04-19 10:48
Natko je prikupljanje potpis za referendum o ulasku u NATO nazvao "nemogućom misijom", a profesor ustavnog prava i koautor hrvatskog Ustava Smiljko Sokol je u jučerašnjem Večernjem listu objavio kolumnu pod naslovom "Nemogući referendum". Pokazalo se da su jedan anonimni posjetitelj ove stranice i jedan ekspert za ustavno pravo došli do istog zaključka: pravo graðana na referendum je jedno od onih prava koje graðani mogu objesiti mačku o rep. Formalno to pravo imamo, stvarno ga nemamo. Evo tog članka:

Bilo koja narodna inicijativa za referendum uz ove odredbe ne može proći

Nemogući referendum
Autor Smiljko Sokol

Kao što je poznato civilne udruge koje su pokrenule narodnu inicijativu za raspisivanje referenduma o NATO-u nisu uspjele (prikupljeno je manje od 125 tisuća potpisa od potrebnih više od 450 tisuća). Relativno mali broj prikupljenih potpisa mislim da je ponajprije rezultat ozračja nastalog posjetom Busha Hrvatskoj i pozivnicom Hrvatskoj da pristupi NATO-u.

No, uvjeren sam da ni u buduće bilo koja narodna inicijativa za raspisivanje referenduma, bez obzira o kakvom se pitanju radilo i koliko "savršeno" bilo organizirano prikupljanje potpisa, tako dugo dok su na snazi današnje ustavne i zakonske odredbe, ne može uspjeti. Po mojoj prosudbi najviše potpisa koliko je moguće skupiti po postojećim uvjetima je oko 300 tisuća.

Narodna inicijativa za raspisivanje referenduma prihvaćena je na prijedlog HSP-a od tada vladajuće koalicije lijevog centra promjenama Ustava 2000. godine, tako da, ako to, u skladu sa zakonom zatraži deset posto od ukupnog broja birača, Hrvatski sabor mora raspisati referendum. Valja istaknuti da se ovako visok postotak potrebnih potpisa, koji je sam po sebi gotovo neostvarljiv, ne traži niti u jednoj od europskih demokracija koje primjenjuju narodnu inicijativu za raspisivanje referenduma.

Tako u Italiji to pravo ima 500 tisuća birača, što je manje od jedan posto od ukupnog broja talijanskih birača. Nešto više od godinu dana nakon ustavnih promjena izmjenama Zakona o referendumu isti sastav Hrvatskog sabora, vjerojatno pod dojmom političkih posljedica prvog pokušaja primjene tog instituta (riječ je o prikupljenim potpisima za referendum o Zakonu o suradnji s Haškim sudom čiji broj nije točno utvrðen i koji su završili tko zna gdje), još je više otežao postupak prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma, realno onemogućivši njegovu primjenu.

Zakonom je, naime, propisan rok za skupljanje potpisa birača za raspisivanje referenduma koji ne može biti duži od 15 dana. Uz to je odreðeno da se prikupljanje mora obavljati na točno odreðenim javnim mjestima, a ne da članovi organizacijskog odbora ili od njih ovlaštene osobe mogu potpise prikupljati bez formalnih ograničenja.

Osim toga, Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu, ugraðen još jedan osigurač u slučaju "nepoželjne" narodne inicijative, ako bi se ipak unatoč svemu uspjelo prikupiti dovoljno potpisa birača. Tada Hrvatski sabor može zahtijevati od Ustavnog suda da utvrdi da li je sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom te jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma.

Naprijed ukratko izloženi uvjeti i postupak primjene narodne inicijative za raspisivanje referenduma ukazuje da je ovo Ustavom zajamčeno pravo hrvatskih graðana stvarno samo mrtvo slovo na ustavnom papiru. Ako hrvatska politička elita doista želi da narodna inicijativa za raspisivanje referenduma postane stvarno moguća, morale bi se učiniti najmanje dvije izmjene u današnjem njezinom pravnom ureðenju.

Prvo, treba izmijeniti članak 86. stavak 3. Ustava, tako da umjesto današnjih deset posto za raspisivanje referenduma bude dovoljno pet posto od ukupnog broja birača. Drugo, zakonski rok za skupljanje potpisa birača treba s 15 povećati na 30 dana. Na ovim ustavnim i zakonskim promjenama testirat će se stvarna demokratičnost političkih stranaka u Hrvatskom saboru.

Članak online (www.vecernji.hr/.../index.do)
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Tko kroji turističku budućnost Lošinja i Cresa

    Voajer 21.11.2019 15:53
    Predizborna pornografija
    Na početku ovog članka piše da je vijest o potpisivanju dogovora o izradi zajedničkog Master ...
     
  • Neprepoznatljivi Lošinj

    Kameleon 21.11.2019 10:53
    Na skliskom terenu
    Gari se drži svetog životnog načela u se, na se i poda se pa je vjerni pristaša životne ...
     
  • Neprepoznatljivi Lošinj

    S. B. 21.11.2019 06:37
    Sklisko je, sklisko je
    Lukav je on. Zna da je sklisko pa ne drži sva jaja u jednoj košari.
     
  • Neprepoznatljivi Lošinj

    Papak 20.11.2019 08:22
    HVALA SANADERU!
    "izaslanik premijera Gari Cappelli svojim je poznatim govorničkim stilom nasumičnog izlaganja ...
     
  • Neprepoznatljivi Lošinj

    Svetica 19.11.2019 16:36
    Ave Kolinda
    Muzej se raspada poplava u podrumu a Etingerka direktorica se nije pojavila nit jednom ...
     
  • Svaštara br. 2

    adriano 19.11.2019 11:17
    3,2,1 kuhaj
    Kako može predavati stručne predmete osoba koja će dobiti otkaz u hotelu koji već godinama ...
     
  • Svaštara br. 2

    Gost 19.11.2019 07:31
    Šefica
    Uskoro bivša šefica kuhinje u hotelu Helios.
     
  • Prezir prema demokratskoj proceduri

    gost 18.11.2019 18:31
    Serijski troll
    Ovo se zove serijsko trolanje. Trolaš brzinom od tri minute za jedan komentar. :P
     
  • Prezir prema demokratskoj proceduri

    hranitelj tuljana 18.11.2019 18:19
    Žrtve zaslužuju pravdu
    Na tužnu godišnjicu vrhunca još jedne (po Hrvate) tragične suradnje kokarde i petokrake ...
     
  • Svaštara br. 2

    hranitelj tuljana 18.11.2019 18:15
    A joj, je li to moguće?
    Očito nisi sposoban razlikovati "spominjanje mrtve djece" od "spominjanja iskorištavanja ...
     
  • Svaštara br. 2

    hranitelj tuljana 18.11.2019 18:10
    Tako je
    Nisu krivi zločinci što se nisu procesuirali nego oni koji su cijelo vrijeme na vlasti!
     
  • Svaštara br. 2

    Emanero 18.11.2019 17:49
    Poziranje na mjestu posebnog pijeteta
    Za to su odgovorni ovi kojima na tužnu obljetnicu idu suze ... od smijeha. i.imgur.com/XE28ue7.jpg ...
     
  • Svaštara br. 2

    gost 18.11.2019 08:07
    Isprika tuljanu
    Evo ispričavam se. Istina je da je mrtvu djecu prije tebe spominjao Markićkin portal narod.hr ...
     
  • Svaštara br. 2

    hranitelj tuljana 17.11.2019 19:07
    ajme, majko...
    Izvoli... iako, ne očekujem ispriku...
     
  • Svaštara br. 2

    gost 17.11.2019 18:06
    Tuljanska nekrofililija
    A tko je spomenuo iskorištavanje mrtvih osim tebe, tovare?
     
  • Svaštara br. 2

    hranitelj tuljana 17.11.2019 17:31
    Hrvati neka šute?
    O kojem navedenom djetetu su informacije lažne? I, ako pisanje članka o ubijenim cilima za ...
     
  • Svaštara br. 2

    Licemjer 17.11.2019 15:22
    ...
    Znam gdje se informira. Ne čudi me, s obzirom na njegov reksponirani akumen. Čak nije ni ...
     
  • Svaštara br. 2

    gost 17.11.2019 07:47
    Izvori tuljanove mudrosti
    Prikladno skrojenim "informacijama" i njihovim interpretacijam a napaja se s izvora desničarske ...
     
  • Svaštara br. 2

    gost 16.11.2019 19:17
    Horor
    »Every decent man is ashamed of the government he lives under.« (Svaki se pristojan čovjek ...
     
  • Svaštara br. 2

    EK 16.11.2019 18:39
    Oskar za ljigavost ide ....
    Ljigavost mu je osigurala mjesto u Plenkijevoj Vladi ali nije zaboravio ni vjesnika ...
     
  • Svaštara br. 2

    Licemjer 16.11.2019 18:17
    ...
    Pa da, tipično tuljanovski i desničarski, živjeti u prošlosti, hvatat se za slamke i ...
     
  • Svaštara br. 2

    hranitelj tuljana 16.11.2019 16:13
    402!!!
    Sjetimo se na ovu tužnu obljetnicu da je ukupno 402 djece stradalo u Domovinskom ratu ...
     
  • Svaštara br. 2

    hranitelj tuljana 16.11.2019 16:08
    ne ponovilo se
    "Mići Cekinoviću je prije suđenja u Rijeci već dva puta suđeno na sudu u Karlovcu ali je ...
     
  • Bojana Genov: Otoci moraju biti mjesta za život, a ne samo turističke destinacije

    Kvazimodo 16.11.2019 13:52
    Kome zvona zvone? Ne pitaj, tebi zvone!
    Ali zato imamo radost i veselje od zvonjave, a danas kad svatko ima sat ili mobitel i korist ...
     
  • Bojana Genov: Otoci moraju biti mjesta za život, a ne samo turističke destinacije

    gost 16.11.2019 09:19
    Stvarno divno i krasno
    Kao jutros alarm Erste banke ili još češći alarm odnekud s obale Priko.
     
  • Bojana Genov: Otoci moraju biti mjesta za život, a ne samo turističke destinacije

    gost 16.11.2019 09:16
    Vjeruj u sebe, a ne u Erste banku
    Jutrošnja budnica na otoku vitalnosti u cnentru mjesta ugodnog za život svojih stanovnika.
     
  • Svaštara br. 3

    Zico 16.11.2019 07:38
    loš je čak i za standup komičara, laže i samo što ne prasne u smijeh
    iz istih razloga je veliki govornik iz Gline'95 odustao od posjete Zagrebu, da mu ne bude frke ...
     
  • Svaštara br. 3

    Slavonac 16.11.2019 06:55
    toliko o navodnom protjerivanju
    Za one koji su posljednjih 30 godina imali sinkopu... Vezano za navodno protjerivanje iz ...
     
  • Svaštara br. 3

    Administrator 15.11.2019 19:38
    Dogovorena laž o putu za izbijanje Drugog svjetskog rata
    Upravo tako.Pa tako postoje oni koji vole činjenicu da je Jasenovac bio rekreacijski kamp u ...
     
  • Svaštara br. 3

    hranitelj tuljana 15.11.2019 18:02
    Volim činjenice.org
    Želite li reći da je i službena povijest logora Jasenovac „skupina laži oko kojih su se ...