Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Otočne gromače pod budnim okom Europe

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

suhozid Mnoge su europske zemlje počele osmišljavati organizirane mjere zaštite i revitalizacije suhozidnih struktura, a tim mjerema nastoji se priključiti i Hrvatska. Ti bezvremenski spomenici ljudskih aktivnosti ponajviše su ugroženi ljudskim aktivnostima, jer ono što nije učinio zub vremena, na mnogim područjima Sredozemlja učinio je svojom nesmotrenošću čovjek, prilog u Otočnom Novom listu za studeni 2009.

Dr. sc. Aleksandra Faber, inženjerka arhitekture i ugledna arheologinja koja je dobar dio svog radnog vijeka provela izučavajući brojne arheološke lokalitete na području otoka Krka i njemu susjednih sjevernojadranskih otoka, već neko vrijeme intenzivno radi na međunarodnom projektu REPS kojim Europska unija financira program konzerviranja i sustavnog očuvanja pejzažnog suhozidnog graditeljstva.

Projekt REPS u našoj se zemlji provodi pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Cilj mu je stvaranje stručnog »sveeuropskog« kadra koji bi na području mediteranskih zemalja EU, ali i Hrvatske, radio na sustavnoj zaštiti suhozidne baštine. Znanstvena savjetnica i dugogodišnja predstojnica Arheološkog instituta Sveučilišta u Zagrebu, iako umirovljena - ne miruje. Dr. Aleksandra Faber tako već neko vrijeme nastoji organizirati i objediniti znanje i iskustvo brojnih domaćih stručnjaka, znanstvenika, političkih autoriteta i predstavnika civilnoga društva kako bi se konačno stvorili uvjeti zakonske zaštite suhozida. Bolje i preciznije rečeno, aktivnosti dr. Faber usmjerene su stvaranju znanstvenog temelja koji bi u konačnici predstavnicima Ministarstva kulture trebao pomoći u zakonskom reguliranju problematike zaštite i čuvanja suhozidne baštine naše zemlje.

Spomenici pučkoga stvaralaštva

- Suhozidi, odnosno gromače, značajni su arheološki objekti iako se u nas oni nažalost najčešće ne tretiraju na taj način. Od prapovijesti, kroz srednji vijek pa sve do danas, suhozidi, gromače, gomile, mrgari i drugi oblici takve izgradnje spomenici su pučkog stvaralaštva i graditeljstva ne samo stanovnika naše, već i svih zemalja Mediterana. Uvažavajući vrijednost takvih objekata brojni stručnjaci su se, istina sa dosta zakašnjenja, odlučili angažirati na zaštiti takvih objekata, kao i na njihovom »uključenju« u popis kulturno-povijesne baštine.

S osnutkom EU mnoge su europske zemlje počele osmišljavati i pokretati prve organizirane mjere zaštite i revitalizacije suhozidnih struktura, a tim i takvim mjerema sada se nastoji priključiti i Hrvatska. Ti bezvremenski spomenici ljudskih aktivnosti oduvijek su zapravo ponajviše ugroženi upravo ljudskim aktivnostima. Ono što nije učinio zub vremena, na mnogim područjima Sredozemlja učinio je svojom nesmotrenošću čovjek. Shvaćajući važnost i potrebu za pokretanjem mjera zaštite gromača koje nas okružuju, prije 6 godina u sklopu projekta REPS osmišljen je i provođen program nazvan »Blago hrvatskog suhozida«. Taj je program Unija financirala preko projekta INTERREG 3C, a organizacija europskih zaštitnika suhozidnih građevina koja stoji i iza aktivnosti dr. Faber sjedište ima na španjolskoj Mallorci.

Suhozid nestaje s lica zemlje

- Tijekom trogodišnjih aktivnosti delegati svake od zemalja uključenih u projekt, osposobljeni su za samostalnu provedbu aktivnosti na produčju svoje domovine pa je tako, po preporuci švicarskih stručnjaka (koji također sudjeluju u ovom projektu op.a.) ta ugodna čast zapala mene, naglašava dr. Aleksandra Faber. Zahvalna sam što je HAZU stala iza mene i aktivnosti koje na tom planu provodim, a podršku sam dobila i od predstavnika Ministarstva znanosti. Projekt zaštite kulturne baštine u kamenu koje zajedno s uistinu brojnim stručnjacima ali i mnogim domaćim zaljubljenicima u kamen i suhozid provodim, i ove je godine dobio potporu tog, ali i Ministarstva kulture. Zahvaljujući svim tim aktivnostima, Hrvatska je danas u europskim krugovima priznata kao zemlja koja se bori za svoju suhozidnu kulturnu baštinu i uključeni smo u sve aktivnosti koje se na tom planu provode unutar EU.

Glavni cilj naših aktivnosti, nakon znanstvenog proučavanja, stvaranje je praktičnog sustava zaštite suhozidnog kulturnog blaga, između ostalog i kroz zakonske okvire. Ta zaštita, nastavlja dr. Faber, mora obuhvatiti gromače, nepisani tradicijski katastar koji je tijekom stoljeća i tisućljeća ovdje stvarao čovjek prema svojim potrebama i mogućnostima. Strašno je to što se iste te gromače danas tako nesmiljeno uništavaju i eksploatiraju, a sve samo s ciljem da se netko kroz tako barbarsko korištenje neprocjenjivog blaga domogne financijske koristi. Gromače se uništavaju i gradnjom prometnica čiji projektanti nažalost nimalo ne uvažavaju značaj tih i takvih objekata. Suhozid sve češće nestaje s lica zemlje i zahvaljujući sve organiziranijim kanalima prodaje takvog kamenja koje najčešće odlazi u inozemstvo. Drobljenje kamena iz takvih građevina u drobilicama kakve često susrećemo diljem naše obale pravi je zločin kojemu napokon moramo stati na kraj.

Diskretno locirani kamenolomi

Primjetno je i to, nastavlja dr. Faber, da se važećim zakonima iz domene graditeljstva i zaštite okoliša na našoj obali priječi otvaranje kamenoloma. Kamen i kamenolomi nužno su zlo jer bez građevinskog materijala ne možemo. Često neselektivnim i pretjerano tvrdim propisima kojima se štiti okoliš tom istim okolišu činimo medvjeđu uslugu. Bez uspostave diskretno lociranih kamenoloma na strogo određenim i dogovorenim lokalitetima događat će nam se ono čemu i danas svjedočimo - »poduzetnička sloboda« zahvaljujući kojoj mnogi nesavjesni i beskrupulozni pojedinci eksploatiraju njima najdostupniji kameni materijal, onaj iz gromača.

suhozidSvi koje sam uspjela okupiti na projektu organizirane zaštite, među kojima su i brojni volonteri iz sastavljene mreže udruga svih vrsta, tijekom ove su godine na različite načine nastojali širiti informacije o vrijednosti suhozida kao kulturnoga blaga. Radilo se i na uspostavljanju sustava kojima nastojimo obuzdati prevelike apetite građevinskih poduzeća, ali na osmišljavanju i provedbi načina zaštite takvih objekata. Ministarstvo kulture je u zakonsku regulativu uključilo elemente koji se tiču zaštite krajobraza, ali to nije dovoljno. Treba napokon decidirano reći čega sve vrijednoga u tom krajobrazu ima, bilo da se radi o vegetaciji ili pak kamenim, suhozidnim ili kakvim drugim elementima. Tek kad nadležna državna tijela, odnosno zakonodavce »natjeramo« da suhozidnu kulturnu baštinu priznaju kao takvu te da je jasnim i nedvosmislenim zakonskim rješenjima i odredbama zaštite, moći ćemo reći da smo nešto napravili.

Briga o takvim strukturama ne može i ne smije više ovisiti samo o etici vlasnika takvih građevina ili pak planera širenja gradova i naselja. Ovim posljednjima, dodala je naša sugovornica, gromače su često bile samo smetnja ostvarenja njihovih »razvojnih« urbanističkih zamisli koje u sebi nisu sadržavale ni minimum seznibiliteta za vrijednost suhozidne baštine.

GROMAČE PRIJEČE ISPIRANJE ZEMLJE

Zaštita suhozida nije samo pitanje zaštite kulturno-povijesnog dobra. Ona se tiče i poljoprivrede kroz »držanje na kupu« plodne zemlje, zbog čega je najveći dio takvih građevina zapravo i podizan, naglašava dr. Faber. Suhozidne građevine poput gromača priječe ispiranje zemlje kojim se zagađuje more i morsko dno, mijenja podmorska flora i fauna i čime se u konačnici čini golema šteta okolišu. Čuvanje površine tla od erozije, ali i abrazije koja je prisutna uz morsku obalu, od vitalne je važnosti, ili bi barem trebalo biti ne samo za »kulturnjake«, arheologe i zaljubljenike u krajobrazne vrijednosti ovog područja naše zemlje, već i za sve koji razmišljaju o održivom razvoju. Porušimo li sve suhozide, što se nažalost već dogodilo na mnogim dijelovima našeg priobalja, ali u nekim mediterskim zemljama poput Španjolske, dogodit će nam se trajna i nepopravljiva šteta na planu gubitka plodnoga tla, zaključila je dr. Faber.

PODRŠKA KOLEGA

Gromače, koje se nalaze svud oko nas i koje na područjima poput otoka Krka zbog rasprostranjenosti često i ne primjećujemo, spomenik su davnih vremena u kojima nastaju prvi dokazi čovjekova htijenja za posjedom. Kamenom ograđene »krpice« zemlje znak su stalnog naseljavnja ovih krajeva i nisu vezane uz migracije. Prijedlog koji sam dala na Mallorci i koji je dobio podršku mojih brojnih europskih kolega vezan je uz edukaciju naših najmlađih o značaju i vrijednosti suhozida. O tome što je suhozid, od čega je, zašto i kako građen, djeca bi trebala učiti već u nižim razredima osnovne škole. Samo na taj način možemo računati na ukorjenjivanje i širenje svijesti o njegovom značaju, zaključila je naša sugovornica, piše Mladen Trinajstić.

 

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Svaštara br. 3

    M.S. 22.10.2019 15:19
    Silovanje pravde na Međunarodni dan djevojčica
    Svečanim puštanjem na slobodu petorice mladića koji su toga petka u Zadru osumnjičeni da ...
     
  • Svaštara br. 3

    Molekularni ventrilokvist 22.10.2019 13:37
    Šarlatan s pet zvjezdica
    Ruski milijarderi Aleksej i Dmitrij Ananiev su bankrotirali. Tko god su sada vlasnici ...
     
  • Svaštara br. 3

    hamo 22.10.2019 13:12
    filip
    A kako i na koji nacin može platiti stan na Rukaviću u kojoj je bivša .
     
  • Svaštara br. 3

    Gari voda 22.10.2019 12:25
    ministar
    Ako im je prodao čikat, preko Ane prodao krivicu, ašto bi druggo radio kada se skine kao ...
     
  • Svaštara br. 3

    justin 22.10.2019 11:32
    uzdaj se use i u svoje ruse
    Ima naznaka da se Gari vraća u Lošinj na funkciju predsjednika Uprave Jadranke.
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Gost 22.10.2019 09:09
    Izbor ravnaelja na daljinski
    Otkud znaš da ovu ostalu trojicu koji su se javili na natjecaj ne brine to što nisu prošli?
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Brigo moja 21.10.2019 22:05
    Predji na drugoga
    Sta vas briga koji su kriteriji prevagnuli kod odabira situiranog,doma ceg strucnjaka ,ako ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Ludom radovanje 21.10.2019 22:00
    Obecanje
    Obecao je jos jedno obracanje javnosti.Izgled a da je zaboravio.
     
  • Svaštara br. 3

    Perestrojka 21.10.2019 18:53
    Kad Rusi umarširaju
    "Za hrvatsko je gospodarstvo od Agrokora zapravo važniji samo turizam, još jedan sektor ...
     
  • Svaštara br. 3

    Home Video 21.10.2019 16:58
    ......
    vidi volim-losinj.org/.../...
     
  • Svaštara br. 3

    hazud.hr 21.10.2019 15:02
    Hrvatska je idealno mjesto za ogromnu perilicu novca, u koju su se sjatili kriminalci iz cijelog svijeta
    Hrvatska je idealno mjesto za ogromnu perilicu novca, u koju su se sjatili kriminalci iz ...
     
  • Svaštara br. 3

    don Vito 21.10.2019 11:46
    Corleone
    Mogu se svi sakriti što se tiče korupcije, Lošinj je prvak svijeta. :P
     
  • Svaštara br. 3

    Navijač 21.10.2019 10:48
    Putinova Rusijo, požderi se!
    Hrvatska, članica NATO saveza i Europske unije rangirana kao najkorumpiranij a zemlja Istočne ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Autist 21.10.2019 09:58
    Nepoznati uvjeti za izbor ravnatelja
    Da li kandidata za ravnatelja doma zanimaju programi rada ustanove ili ne zanimaju te kakvi ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    gost 21.10.2019 09:24
    Masturbatoru s ljubavlju
    Pa šta onda i ako je tako? To ne bi bilo gore od toga što si ti ovdje samo radi samozadovoljava ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    I Predrasude 20.10.2019 21:05
    Ponos
    Imam osjecaj da je ovaj komentator jako povrijedjen jer ga je odbila pravnica o kojoj ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Podvezivanje pameti 20.10.2019 20:59
    Program
    Pa kojeg normalnog ,situiranog ,slobodnog lika s diplomomom menadzmenta iz Orasja zanimaju ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    hranitelj tuljana 20.10.2019 19:32
    Tool
    Evo drone, bez kvota, kako bi sad "mogao pročitati": Koliko god se pravio pametan i razmetao ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    gost 20.10.2019 18:40
    Forumski bon ton za Tuljana i ostale idiote
    Nastranu sadržaj komentara kojeg nisam ni pročitao jer je zagušen maratonskim citiranjem ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    hranitelj tuljana 20.10.2019 18:08
    Suma sumarum
    Na kraju dana, koliko god se spin doktor, odnosno Snob osjećao važnim i pametnim, ostaje ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Autist 20.10.2019 10:40
    Zamršeno klupko
    Ako su nakon ovog "svaka-mu-čast objašnjena" stvari malo jasnije, da li se zna kako se ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Prica se 20.10.2019 08:48
    Prica
    Prica se da se vec pocelo dobro cesljati.
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Spin doktor 19.10.2019 19:22
    Na važnost ne utječe postotak komentara
    Mislim da nikakva analiza ne može dobiti na važnosti zato što dolazi "od osobe koja je autor ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Neocekivana 19.10.2019 18:43
    Zaposljavanja
    Sve to ne mijenja cinjenicu da su zaposleni muz i sestra clanice upravnog vijeca koja je ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Neocekivana 19.10.2019 18:27
    Obratnica
    Evo,sad sam malo promijenila naslov i ime pa mozda povjerujete da sam zena. Nevjerojatno,ali ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Neočekivani 19.10.2019 18:21
    Obrad
    Još daOvako studiozna analiza posebice dobiva na važnosti budući da dolazi od osobe koja ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    gost 19.10.2019 15:12
    Forsiranje rasprave
    Ti si onaj što joj odpočetka lašti aureolu. Budući da niko nije trzao na ono od prije ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Spin doktor 19.10.2019 13:56
    Nauči značenje riječi
    Ne baš svatko. Ima nas koji ne vjerujemo u sve što nam odgovara nego sve vijesti i komentare ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Neocekivani 19.10.2019 12:24
    Obrat
    Svatko vjeruje u ono sto mu odgovara.
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    tihi 19.10.2019 11:44
    cash & carry
    Ne brini pala je tu velika lova uz obilat ručak i vrhunska vina, nije beg cicija.