Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Otočne gromače pod budnim okom Europe

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

suhozid Mnoge su europske zemlje počele osmišljavati organizirane mjere zaštite i revitalizacije suhozidnih struktura, a tim mjerema nastoji se priključiti i Hrvatska. Ti bezvremenski spomenici ljudskih aktivnosti ponajviše su ugroženi ljudskim aktivnostima, jer ono što nije učinio zub vremena, na mnogim područjima Sredozemlja učinio je svojom nesmotrenošću čovjek, prilog u Otočnom Novom listu za studeni 2009.

Dr. sc. Aleksandra Faber, inženjerka arhitekture i ugledna arheologinja koja je dobar dio svog radnog vijeka provela izučavajući brojne arheološke lokalitete na području otoka Krka i njemu susjednih sjevernojadranskih otoka, već neko vrijeme intenzivno radi na međunarodnom projektu REPS kojim Europska unija financira program konzerviranja i sustavnog očuvanja pejzažnog suhozidnog graditeljstva.

Projekt REPS u našoj se zemlji provodi pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Cilj mu je stvaranje stručnog »sveeuropskog« kadra koji bi na području mediteranskih zemalja EU, ali i Hrvatske, radio na sustavnoj zaštiti suhozidne baštine. Znanstvena savjetnica i dugogodišnja predstojnica Arheološkog instituta Sveučilišta u Zagrebu, iako umirovljena - ne miruje. Dr. Aleksandra Faber tako već neko vrijeme nastoji organizirati i objediniti znanje i iskustvo brojnih domaćih stručnjaka, znanstvenika, političkih autoriteta i predstavnika civilnoga društva kako bi se konačno stvorili uvjeti zakonske zaštite suhozida. Bolje i preciznije rečeno, aktivnosti dr. Faber usmjerene su stvaranju znanstvenog temelja koji bi u konačnici predstavnicima Ministarstva kulture trebao pomoći u zakonskom reguliranju problematike zaštite i čuvanja suhozidne baštine naše zemlje.

Spomenici pučkoga stvaralaštva

- Suhozidi, odnosno gromače, značajni su arheološki objekti iako se u nas oni nažalost najčešće ne tretiraju na taj način. Od prapovijesti, kroz srednji vijek pa sve do danas, suhozidi, gromače, gomile, mrgari i drugi oblici takve izgradnje spomenici su pučkog stvaralaštva i graditeljstva ne samo stanovnika naše, već i svih zemalja Mediterana. Uvažavajući vrijednost takvih objekata brojni stručnjaci su se, istina sa dosta zakašnjenja, odlučili angažirati na zaštiti takvih objekata, kao i na njihovom »uključenju« u popis kulturno-povijesne baštine.

S osnutkom EU mnoge su europske zemlje počele osmišljavati i pokretati prve organizirane mjere zaštite i revitalizacije suhozidnih struktura, a tim i takvim mjerema sada se nastoji priključiti i Hrvatska. Ti bezvremenski spomenici ljudskih aktivnosti oduvijek su zapravo ponajviše ugroženi upravo ljudskim aktivnostima. Ono što nije učinio zub vremena, na mnogim područjima Sredozemlja učinio je svojom nesmotrenošću čovjek. Shvaćajući važnost i potrebu za pokretanjem mjera zaštite gromača koje nas okružuju, prije 6 godina u sklopu projekta REPS osmišljen je i provođen program nazvan »Blago hrvatskog suhozida«. Taj je program Unija financirala preko projekta INTERREG 3C, a organizacija europskih zaštitnika suhozidnih građevina koja stoji i iza aktivnosti dr. Faber sjedište ima na španjolskoj Mallorci.

Suhozid nestaje s lica zemlje

- Tijekom trogodišnjih aktivnosti delegati svake od zemalja uključenih u projekt, osposobljeni su za samostalnu provedbu aktivnosti na produčju svoje domovine pa je tako, po preporuci švicarskih stručnjaka (koji također sudjeluju u ovom projektu op.a.) ta ugodna čast zapala mene, naglašava dr. Aleksandra Faber. Zahvalna sam što je HAZU stala iza mene i aktivnosti koje na tom planu provodim, a podršku sam dobila i od predstavnika Ministarstva znanosti. Projekt zaštite kulturne baštine u kamenu koje zajedno s uistinu brojnim stručnjacima ali i mnogim domaćim zaljubljenicima u kamen i suhozid provodim, i ove je godine dobio potporu tog, ali i Ministarstva kulture. Zahvaljujući svim tim aktivnostima, Hrvatska je danas u europskim krugovima priznata kao zemlja koja se bori za svoju suhozidnu kulturnu baštinu i uključeni smo u sve aktivnosti koje se na tom planu provode unutar EU.

Glavni cilj naših aktivnosti, nakon znanstvenog proučavanja, stvaranje je praktičnog sustava zaštite suhozidnog kulturnog blaga, između ostalog i kroz zakonske okvire. Ta zaštita, nastavlja dr. Faber, mora obuhvatiti gromače, nepisani tradicijski katastar koji je tijekom stoljeća i tisućljeća ovdje stvarao čovjek prema svojim potrebama i mogućnostima. Strašno je to što se iste te gromače danas tako nesmiljeno uništavaju i eksploatiraju, a sve samo s ciljem da se netko kroz tako barbarsko korištenje neprocjenjivog blaga domogne financijske koristi. Gromače se uništavaju i gradnjom prometnica čiji projektanti nažalost nimalo ne uvažavaju značaj tih i takvih objekata. Suhozid sve češće nestaje s lica zemlje i zahvaljujući sve organiziranijim kanalima prodaje takvog kamenja koje najčešće odlazi u inozemstvo. Drobljenje kamena iz takvih građevina u drobilicama kakve često susrećemo diljem naše obale pravi je zločin kojemu napokon moramo stati na kraj.

Diskretno locirani kamenolomi

Primjetno je i to, nastavlja dr. Faber, da se važećim zakonima iz domene graditeljstva i zaštite okoliša na našoj obali priječi otvaranje kamenoloma. Kamen i kamenolomi nužno su zlo jer bez građevinskog materijala ne možemo. Često neselektivnim i pretjerano tvrdim propisima kojima se štiti okoliš tom istim okolišu činimo medvjeđu uslugu. Bez uspostave diskretno lociranih kamenoloma na strogo određenim i dogovorenim lokalitetima događat će nam se ono čemu i danas svjedočimo - »poduzetnička sloboda« zahvaljujući kojoj mnogi nesavjesni i beskrupulozni pojedinci eksploatiraju njima najdostupniji kameni materijal, onaj iz gromača.

suhozidSvi koje sam uspjela okupiti na projektu organizirane zaštite, među kojima su i brojni volonteri iz sastavljene mreže udruga svih vrsta, tijekom ove su godine na različite načine nastojali širiti informacije o vrijednosti suhozida kao kulturnoga blaga. Radilo se i na uspostavljanju sustava kojima nastojimo obuzdati prevelike apetite građevinskih poduzeća, ali na osmišljavanju i provedbi načina zaštite takvih objekata. Ministarstvo kulture je u zakonsku regulativu uključilo elemente koji se tiču zaštite krajobraza, ali to nije dovoljno. Treba napokon decidirano reći čega sve vrijednoga u tom krajobrazu ima, bilo da se radi o vegetaciji ili pak kamenim, suhozidnim ili kakvim drugim elementima. Tek kad nadležna državna tijela, odnosno zakonodavce »natjeramo« da suhozidnu kulturnu baštinu priznaju kao takvu te da je jasnim i nedvosmislenim zakonskim rješenjima i odredbama zaštite, moći ćemo reći da smo nešto napravili.

Briga o takvim strukturama ne može i ne smije više ovisiti samo o etici vlasnika takvih građevina ili pak planera širenja gradova i naselja. Ovim posljednjima, dodala je naša sugovornica, gromače su često bile samo smetnja ostvarenja njihovih »razvojnih« urbanističkih zamisli koje u sebi nisu sadržavale ni minimum seznibiliteta za vrijednost suhozidne baštine.

GROMAČE PRIJEČE ISPIRANJE ZEMLJE

Zaštita suhozida nije samo pitanje zaštite kulturno-povijesnog dobra. Ona se tiče i poljoprivrede kroz »držanje na kupu« plodne zemlje, zbog čega je najveći dio takvih građevina zapravo i podizan, naglašava dr. Faber. Suhozidne građevine poput gromača priječe ispiranje zemlje kojim se zagađuje more i morsko dno, mijenja podmorska flora i fauna i čime se u konačnici čini golema šteta okolišu. Čuvanje površine tla od erozije, ali i abrazije koja je prisutna uz morsku obalu, od vitalne je važnosti, ili bi barem trebalo biti ne samo za »kulturnjake«, arheologe i zaljubljenike u krajobrazne vrijednosti ovog područja naše zemlje, već i za sve koji razmišljaju o održivom razvoju. Porušimo li sve suhozide, što se nažalost već dogodilo na mnogim dijelovima našeg priobalja, ali u nekim mediterskim zemljama poput Španjolske, dogodit će nam se trajna i nepopravljiva šteta na planu gubitka plodnoga tla, zaključila je dr. Faber.

PODRŠKA KOLEGA

Gromače, koje se nalaze svud oko nas i koje na područjima poput otoka Krka zbog rasprostranjenosti često i ne primjećujemo, spomenik su davnih vremena u kojima nastaju prvi dokazi čovjekova htijenja za posjedom. Kamenom ograđene »krpice« zemlje znak su stalnog naseljavnja ovih krajeva i nisu vezane uz migracije. Prijedlog koji sam dala na Mallorci i koji je dobio podršku mojih brojnih europskih kolega vezan je uz edukaciju naših najmlađih o značaju i vrijednosti suhozida. O tome što je suhozid, od čega je, zašto i kako građen, djeca bi trebala učiti već u nižim razredima osnovne škole. Samo na taj način možemo računati na ukorjenjivanje i širenje svijesti o njegovom značaju, zaključila je naša sugovornica, piše Mladen Trinajstić.

 

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Vlada šumom Grad Mali Lošinj drumom

    dudek 09.04.2020 19:25
    ni med cvetjem ni pravice
    Zbog blokade na Beleju ljudi iz Lošinja ne mogu u Cres i obratno, a za to vrijeme masa ...
     
  • Vlada šumom Grad Mali Lošinj drumom

    gost 09.04.2020 17:05
    O joj
    Sve je gore i gore. Na službenim stranicama Grada Bakra stoji informacija da mjere ublažavanja ...
     
  • Vlada šumom Grad Mali Lošinj drumom

    Lokalni despot 09.04.2020 16:38
    Prva despocija na Prvom od 1000
    Grad Mali Lošinja postao je despocija na čijem je čelu despot-gradonač elnica. Kao pravi ...
     
  • Vlada šumom Grad Mali Lošinj drumom

    liski 09.04.2020 15:45
    lik i djelo
    Što se više piše, to mi je sve manje jasno. Ili gradonačelnica baš ništa nezna, neće i ...
     
  • Vlada šumom Grad Mali Lošinj drumom

    JG 09.04.2020 15:38
    Neumoljive brojke
    Siromašak sigurno misli da će ovo o fol pomoći građanima nestati čim se spomene temu ...
     
  • Vlada šumom Grad Mali Lošinj drumom

    Prozirni 09.04.2020 13:49
    Konj na zadatku
    Uvjek isto...prvi komentar nema veze sa člankom već neki konj iz ergele gradonačelnice ...
     
  • Vlada šumom Grad Mali Lošinj drumom

    gost 09.04.2020 13:41
    Piši ti ako te zanima
    Pa piši o Rukaviću ti konjino ako te tema zanima :P
     
  • Vlada šumom Grad Mali Lošinj drumom

    rukavić 09.04.2020 11:55
    rukavić
    Piši o Rukaviću ??? Što si se ulovio gradonačelnice.
     
  • Mjere obmane

    Vatrogasac Mirko 08.04.2020 12:00
    Cirkus ide dalje
    Nastavljaju se cirkuske predstave u Gradskom vijeću Grada Malog Lošinja koje režira ...
     
  • Mjere obmane

    Sokol 07.04.2020 20:47
    Orao javi se, orao javi se, prijem...
    Ni Monty Python ne bi osmislio bolji cirkus od ovoga. :lol: U doba korone, kompletna gradska ...
     
  • Mjere obmane

    Vatrogasac Mirko 07.04.2020 18:55
    Varijabilna konstanta
    Gradonačelnica je na sjednici GV jučer izjavila da je odlučila smanjiti plaće u gradskoj ...
     
  • Mjere obmane

    Ljubopitljivi 07.04.2020 18:17
    U zdrav mozak
    Kakve su to gluposti i prenemaganja s "elektronskom" sjednicom Gradskog vijeća. Zašto se ...
     
  • Tigrica od papira

    Pravnik 06.04.2020 21:40
    LOL
    Bolje za sve, uključujući i tebe da ne pišeš više ništa. Postoje glupi ljudi, postoje i ...
     
  • Tigrica od papira

    gost 06.04.2020 20:54
    Peglanje imidža
    Korona im je dobro došla za peglanje imidža kako je to primijetila novinarka N1.
     
  • Virus koji nije opasan samo za zdravlje

    Vatrogasac Mirko 06.04.2020 19:41
    The End
    Da završimo raspravu o zakonitosti odluke mahnite gradonačelnice jednog malog gradića kojom ...
     
  • Tigrica od papira

    gost 06.04.2020 17:36
    Bogovi korone
    Ako Zakon o sustavu civilne zaštite, čl.20. navodi da je stožer dio operativnih snaga civilne ...
     
  • Tigrica od papira

    gost 06.04.2020 13:49
    Ako baš inzistiraš
    Slab si ti pravnik. Tvrdnju "Ni u Kazenom zakonu ne piše da je zabranjeno ubiti..." opovrgavaš ...
     
  • Tigrica od papira

    bt 06.04.2020 13:13
    ....
    Za mene je pravo pitanje iznenadni interes šerifa za inače zanemareni stožer CZ baš sada ...
     
  • Tigrica od papira

    Pravnik 06.04.2020 12:45
    OMG
    Normalno da piše, bože me oprosti koja količina koja količina gluposti. Članak 110. Ubojstvo ...
     
  • Tigrica od papira

    Pravnik 06.04.2020 12:42
    Naslov
    Nije na meni težina da kopam po člancima i tražim dijelove koji bi išli suprotnoj stran ...
     
  • Tigrica od papira

    gost 06.04.2020 12:35
    Treba crtati da bi se shvatilo
    Pročitaj obrazloženje vatrogasca Mirka. Protivno je zakonu da gradonačelnik bude načelnik stožera ...
     
  • Tigrica od papira

    Pravnik 06.04.2020 12:19
    normalno da je PR
    Daleko od toga da nije mutno, no nije protivno propisima kako se navodi u ovom članku i ono ...
     
  • Tigrica od papira

    Vatrogasac Mirko 06.04.2020 11:54
    Ana i Milan naše dike...
    Dobar pokušaj ali lupetaš. A dobro si krenuo citiranjem Pravilnika i konstatacijom: „ ako se ...
     
  • Tigrica od papira

    gost 06.04.2020 11:46
    Sve je to PR
    "u pravilu" je jedna od onih mutnih odredbi unesenih u Lex šerif da se lokalnim šerifima ...
     
  • »Borba protiv koronavirusa je opasnija od same bolesti«

    hranitelj tuljana 06.04.2020 11:12
    slobodno je lijepo
    Svakako mi je zanimljivo vidjeti kako su mnogi u hrvatskoj javnosti, ljubitelji jake ...
     
  • Tigrica od papira

    Pravnik 06.04.2020 10:57
    i pravo
    „Načelnik i zamjenik načelnika stožera civilne zaštite u pravilu imenuju se iz redova ...
     
  • Tigrica od papira

    Onan 06.04.2020 10:56
    Bizarnost
    Telegram koji donosi vijest da je gradonačelnik Milan Bandić imenovao gradonačelnika Milana ...
     
  • »Borba protiv koronavirusa je opasnija od same bolesti«

    Azra 06.04.2020 10:56
    Lomače za nevjernike
    Mene više zabrinjavaju seljani koji dižu kuku i motiku protiv svih koji ne lajkaju ...
     
  • »Borba protiv koronavirusa je opasnija od same bolesti«

    Dogma 06.04.2020 10:51
    Znanost
    Ne postoje znanstvene dogme, sve je u znanosti dozvoljeno preispitivati. Ono što je bitno je ...
     
  • Tigrica od papira

    gost 06.04.2020 10:33
    pravnik
    bravo arsene položio si. Isti si kao i tvoj gazda krešo, pravnik bez diplome. :lol: