Na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća Malog Lošinja vijećnik Kemal Berberović izvijestio je da više nije član HSLS-a i da će mandat nastaviti kao nezavisni vijećnik te da će program koji je započeo u sklopu koalicije na vlasti nastaviti i dalje, nakon čega je održana press konferencija lošinjskog HSLS-a.
Novi list je o tim događajima izvijestio kako slijedi:
Na jučerašnjoj sjednici Gradskog vijeća Malog Lošinja vijećnik Kemal Berberović izvijestio je da više nije član HSLS-a i da će mandat nastaviti kao nezavisni vijećnik te da će program koji je započeo u sklopu koalicije na vlasti nastaviti i dalje.
Predsjednik Vijeća Anto Nedić pročitao je pismo HSLS-a u kojem je predsjedništvo te stranke izvijestilo da izlazi iz koalicije na vlasti te im je Nedić zahvalio na dosadašnjoj suradnji. Inače, do sada Vijeće je činila koalicija na vlasti s pet vijećnika HDZ-a, jednom vijećnicom HSS-a, dva nezavisna te ubuduće, novi nezavisni vijećnik, koji je skinuo dres HSLS-a. Oporbu čine dva vijećnika HNS-a te po jedan SDP-a, PGS-a, IDS-a i nezavisni. (I. C. M.)
UDARAC IZ VLASTITIH REDOVA
LOŠINJSKI HSLS O POTEZU SVOG JEDINOG PREDSTAVNIKA U VIJEĆU I KOALICIJI NA VLASTI
Ivković: »Nezavisni« Berberović i dalje će biti u službi HDZ-a
Nezadovoljni odnosom HDZ-a, HSLS je 24. rujna odlučio izaći iz koalicije, no do same sjednice Vijeća Berberović im ni jednom riječju nije dao do znanja da će napustiti stranku
Od siječnja 2009. kada smo potpisali koalicijski ugovor s HDZ-om i partnerima HSS-om, HKDU-om i dvije nezavisne liste, do sada, nije održan niti jedan sastanak, niti znamo što je HDZ, kao najjača stranka u koaliciji, potpisao u postizbornom sporazumu s ostalim partnerima. Iako smo tražili sporazume želeći raščistiti neke situacije, ni nakon više od godinu i pol nismo uspjeli. Tijekom turističke sezone je bilo telefonskih pokušaja da se okupimo, ali do toga nije došlo.
HSLS u proteklom razdoblju nije utjecao na formiranje bilo kakve odluke o zapošljavanju niti prodaji gradske imovine, ali ni o bilo kojem drugom ključnom pitanju. Iako je kod dijeljenja funkcija unutar koalicije u sporazumu koji smo potpisali s HDZ-om, stajalo da će članovi naše stranke biti u svim odborima, samo je Kemal Berberović dobio sedam, osam funkcija, i to bez znanja stranke i predsjedništva, kazao je na press konferenciji predsjednik lošinjskog HSLS-a Rudolf Ivković, koji je sa stranačkim kolegama, dopredsjednikom Raulom Krstačićem, rizničarkom Jasimnom Hodžić te članovima Izvršnog odbora Robertom Nikolićem i Gvidom Samardžićem, komentirao najnovija događanja na lošinjskoj političkoj sceni, kojima je došlo do izmjena u sastavu Gradskog vijeća i koalicije na vlasti.
Preduhitrio stranku
Naime, u petak 24. rujna HSLS je donio odluku o izlasku iz koalicije koja s devet vijećnika u lošinjskom Gradskom vijeću ima većinu. O tome je predsjednik lošinjskih HSLS-ovaca, Rudolf Ivković pismeno izvijestio predsjednike stranka prije početka sjednice Vijeća u utorak, a predsjednik Gradskog vijeća Anto Nedić pročitao na kraju sjednice.
Inače, na toj je sjednici Kemal Berberović prenio stavove svoje dotadašnje stranke HSLS-a, vezano za nekoliko točaka dnevnog reda, ali je po završetku sjednice vijećnicima kazao da napušta HSLS i da će ubuduće u Vijeću djelovati kao nezavisni vijećnik.
Sudeći po izjavama na press konferenciji, čelništvo HSLS-a nije znalo da će njihov jedini predstavnik u Vijeću napustiti stranku, a o tome su doznali tek jučer ujutro, i to nakon što su ga u utorak navečer isključili iz stranke. Berberović ih je preduhitrio, a Jasmina Hodžić smatra da je to učinio jer je procijenio da, s obzirom kako je zastupao interese stranke, bolje da stranku sam napusti nego da bude isključen.
Pokazao pravo lice
Za Berberovića predsjednik Ivković kaže kako je sada pokazao svoje pravo lice, jer na sjednici stranke koja je prethodila Gradskom vijeću, niti jednom riječju nije dao do znanja kolegama da će stranku napustiti, nego je tražio da se pismeno definiraju prijedlozi stranke vezano za točke dnevnog reda, a koje će on prenijeti na Vijeću. Ivković smatra da Berberović u Vijeću neće biti nezavisan nego i dalje u službi HDZ-a. Osim toga ističe da u Vijeću mandat ima HSLS, a ne Berberović, budući je on u Gradsko vijeće ušao kao zamjena mr. Branku Lakneru, kojem će HSLS sada predložiti da aktivira svoj mandat, a o tome što je odlučio, javnost će biti izvještena uskoro, najavljuju iz HSLS-a te dodaju da će sukladno politici središnjice stranke, od sada novima smjerom.
Glavni problem ipak HDZ
Očito je da HSLS-ovci nisu bili zadovoljni angažmanom svog vijećnika Berberovića, budući nije na Vijeću dovoljno angažirano predstavljao stranku i prenosio njihove stavove, ali na naš upit da li im je im je problem bio loš partnerski odnos HDZ-a prema HSLS-u ili član stranke Kemal Berberović, Ivković kaže kako je prvi problem vezan uz HDZ jer nisu kontaktirali s HSLS-om u vezi funkcioniranja Grada, iako su im oni službeno bili koalicijski partneri.
Svatko ima pravo na zdrav život.
Država osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.
Komentari:
O tome dobar članak u Novom listu;
Nema tome tri do četiri dana, na vratima stana pojavila mi se sredovječna žena s nekakvim papirom u ruci. Vidno uznemirena, pitala je: Jeste li vi zadovoljni kako ja čistim stepenice? Rekoh, jesmo gospoðo – zadovoljni smo. Ona upita: Pa hoćete li potpisati? Gledam u ženu, nikad je vidio nisam, ni nju ni stepenice. Odem ujutro, vratim se navečer. Liftom. Da me nećete gurnuti za jamca, pokušam se našaliti, ali ona nestrpljivo podviknu: Dobro, hoćete li vi potpisati ili nećete? Gledam u ženu, gledam u papir u njezinoj ruci. Trese joj se ruka. Dobro gospoðo, o čemu se radi? Hoće da me zamijene, odgovori ona, a brada joj igra kao da će svakog trenutka briznuti u plač. Smirite se, velim, dodat ću vam čašu vode. Ne treba meni voda, odvrati ona, meni treba potpis. Kakav potpis? Riječ po riječ, gospoða mi ispriča ovu priču.
Sastao se početkom tjedna u zajedničkim prostorijama zgrade kućni savjet, koji se, inače, sastaje češće nego što se kod Tuðmana na Pantovčaku sastajao VONS. A kapaciteta za raspravu kod mojih susjeda, hvala bogu, ima barem koliko ga je bilo i kod Tuðmana, ako ne i nešto više. Imaju bogme i vremena, s obzirom da je uglavnom riječ o umirovljenim braniteljima koji su u ovoj zgradi dobili stanove zbog ratnih rana i zasluga.
Neprestano se nešto dogovaraju: jedan mjesec lift ofarban u plavo, drugi u žuto. Netko nacrtao petokraku, pa se, kažu, moralo farbati. Neprestano nešto farbaju: boja u liftu nije se ni osušila – farbaju se ulazna vrata. Nakon vrata farbala se ograda, a nakon ograde – ormarići protupožarnih ureðaja. Iz crvenog u svježije crveno.
I ovaj put VONS je imao nekoliko točaka dnevnog reda, ali najžešća rasprava povela se kod točke razno, pri kojoj je susjed iz prizemlja iznio zahtjev da čistačica stavi mandat na raspolaganje. Kao glavni razlog – ni pet ni šest – istaknuo je kandidaturu svoje supruge za rečenu poziciju. Kao biva, zašto bi nama netko sa strane čistio stubište, kad moja žena nigdje ne radi.
Uvaženo tijelo već je bilo gotovo da donese odluku o smjeni, ali predstavnik upravitelja zgrade, častan i simpatičan čovac, tad je odlučio uložiti veto, pa se iz nadmudrivanja skrenulo u nadvikivanje. Donošenje odluke odgoðeno je za iduću sjednicu, pa sad nesretna žena lobira u deset sati uvečer, kad je sigurna da su svi kod kuće. Hoda od vrata do vrata i skuplja naše potpise, koji bi je imali ostaviti na radnom mjestu.
Onog s prvog kata što se nameračio uzeti joj posao poznajem samo iz viðenja, baš prije nekoliko dana vidio sam ga gdje farba vrata. Bi mi žao žene, pa stavim potpis na njezinu peticiju i još je malo ohrabrim. Kao, gospoðo, bit će sve u redu, nemojte brinuti, stepenice su stvarno čiste, svi će vam dati potpis.
Već sutra ujutro nabasah na predstavnika zgrade, a on me upita: Susjed, jeste li potpisali čistačici. Jesam, rekoh.
Ovom iz prizemlja to neće biti drago, upozori me on. Zatim mi sve još jednom ispriča, pa dodade i malo svoje muke. Otjerali ga, kaže, stanari na rub živaca. Posjećuje psihijatra i pije tablete za smirenje.
– Moj susjed, da vi znate čega sve tu ima. Ovaj prije mene ostavio mi je 60 tisuća kuna duga. Nedavno, opet, doðe čovjek da zamijeni nešto crijepa. Zamijenio je 14 crjepova i ispostavio fakturu od devet tisuća kuna.
I ovo što farbaju – farbaju zato jer se ovih par najglasnijih izmeðu sebe nagode, pa jedan farba lift, drugi ogradu, treći vrata, a ja im na kraju to platim iz pričuve. To sve na kućnom savjetu izglasavaju, a ja im ne mogu ništa. Ma da vam ja sve ispričam, imali bi vi šta pisati barem deset dana. Krv mi na slamku piju, zaključi on. Taman da će nastaviti, ja rekoh da žurim i brže bolje pružih korak.
Hodam i mislim, ništa me pod bogom milim više neće začuditi niti iznenaditi. Nisu ti Barišići, Sanaderi, Kalmete, Milinovići i njima slični pali s neba. Kakav narod, takva i vlast. Svi gledaju da ugrabe, bez obzira koga će zgaziti. Udružuju se pa jedni drugima namještaju farbanje. Farbaju liftove, ograde, vrata, tunele. Farba li se farba, samo što nebo u ružičasto nisu ofarbali. Ovi nemoćni skupljaju peticije, posjećuju psihijatre i piju tablete za smirenje. Tko nije obolio od PTSP-a, obolio je od »politike«. VONS moje zgrade je gotovo u potpunosti kontaminiran. Mislim da je ovaj iz prizemlja kliconoša. Čudilo bi me ako nije član neke stranke. Čistačici ne dajem velike izglede za posao. Za nju sam siguran da nije stranački aktivna. Vjerujem da je do sad skupila većinu potpisa, ali sve mi se čini da će joj slabo koristiti. Nagledao sam se već tih priča.
Link Text (novilist.hr/.../...)
nije valjalo prije, nevalja sada, nece valjati kasnije..... nije se rodio tko bi nam ugodio......sam o da se pljuje po drugima..... koji gušt....
Kadroviranje Prve dame Maloga Lošinja je konačno uspjelo. Nakon što je natječaj za ravnateljicu dječjeg vrtića objavljen pa poništen jer su zaprimljene dvije prijave na natječaj, a potom ponovljen s odgovarajućim dopunama, za ravnateljicu je napokon izabrana osoba s odgovarajućim kvalifikacijama .
"Necemo sada o magistrici psihologije,jer nije tema a sto se tice skole moj Koko meni je dosta skole i ucenja."
Sto se lovis necega ako nemas pravih argumenata, ako zelis nekoga prozivati iznesi argumente ili suti. Ako imas osobne zamjerke rijesevaj ih sa osobom u cetri oka, a ne anonimnim prozivkama. Bolje ti je da se ulovis i skole i ucenja jer ti ocito imas jos puno za nauciti.
BABA:
@Neznam koji su uvijeti za to radno mijesto, ali ne vidim razloga zasto je kvalifikacija veca od propisane nedostatak. Ocito neki jos uvijek zaziru od visoko obrazovanih ljudi. Tko si ti Babo da odredjujse tko je kvalitetan psiholog, a tko nije??? Da porezni obveznici ne moraju placati doktorate i magisterije.... ...u potpunosti se SLAZEM. No zasto porezni obveznici placaju skolovanje pojedinih clanova mladezi HDZ-a na Visokoj skoli za Turizam iako je grad krcat ljudi sa diplomom te skole????
Aje Babo......otvor i nam oci i raspistolji se....
A to što je magistar psihologije ne pravi od nje deficitarni kadar, jer vrtiću ne treba magistar psihologije, nego diplomirani psiholog. Znači, moj dragi ili draga Koko, melješ gluposti. Jer ako ti ne treba magistar, magistar ni ne može biti deficitaran kadar, osim ako nemaš deficit u mozgu i moralu. Siguran sam da u sistematizaciji radnih mjesta vrtića ne piše da treba magistra psihologije. Eto na primjer, na Lošinju nema ni jednog magistra ornitologije, ali magistar ornitologije ipak nije deficitaran kadar. Zašto? Pa zato što ga nitko ne treba.
A to što joj je magisterij platio Grad iz našega novca a plaća i doktorat, nakon što joj je dao stan, je samo još jedan primjer privatizacije cijeloga Grada i novca poreznih obveznika za podmirenje nekome važnih i dragih osoba.
Rudi napustio Garija Kemo ostao vjeran itd. itd. tu je evidentno da je to početak kraja jedne lakrdije zvana vladavina HDZ-a.
Nemojte se začuditi da ubrzo ne pročitamo kako je Gari izišao iz HDZ-a zbog moralnih razloga jer se više ne slaže sa lopovskom politikom pa će preko noći postati vojnik neke druge stranke.
Pitam se imaju li hrabrosti neki novi ljudi ako se budu angažirali na novim izborima učiniti reviziju zadnjih dvadeset godina vlasti te objaviti sve to u javnosti da ljudi znaju tko im je zadnjih dvadeset godina derao kožu.
E kad bi se takvi pojavili onda bi se isplatilo pričat o bilo čemu a ovako ljudi moji ne gubite vrijeme na tako niske stvari kao što su djela Garija Capelija i njegovog bivšeg prijatelja Rudolfa Ivkovića.
Nadalje, ako je istina da porezni obveznici placaju skolovanje pojedinih clanova mladezi HDZ-a na Visokoj skoli za Turizam to nije u redu. Ali čak i ako je istina, to ne umanjuje bezobrazluk da mi svi plaćamo magisterije i doktorate nečijih kućnih prijatelja. Moj Koko, ne možeš svoje prljavo lice oprati tuðim govnima.
Sakupimo se svi ispred gradske kuće i "sterajmo ih sve u [cenzurirano]u materinu" ili pobacajmo u more i neka se Grad vodi sam po inerciji. Bio bi ovo malo teži slučaj, zar ne. Možda bi strah od ponavljanja ovog scenarija natjerala novopridošle vlastodršce da se ipak ne bahate toliko.
Zato pričajmo i iznosimo, nekada se nije smjelo ni to. Odgajajmo djecu u pravcu života od vlastitog rada i poštenja pa će možda jednom u budućnosti biti normalno da netko pošteno obavlja posao koji se zove i gradska uprava. Na žalost za sada veličamo majmune koji su nas popljačkali i oni su nam uzor djeci. "Vidiš sine budi kao bara Ivo pa će ti biti dobro u životu."
Tko tome može stati na kraj osim nas samih.
Želim nam svima uspješnu borbu (za pravednu nelopovsku gradsku i svekoliku upravu) pa ako netko i pogine, Bože moj, pa u ratu se eto može i pooginuti. Slava mu
Necija pre visoka prekvalifikacij a ne cini nekoga deficitarnim kadrom. U tome se slazemo. Buduci da ste ovdje bavite prozivanjem odredjene osobe (niste ju prozvali konkretnim imenov, ali jeste funkcijom i radnim mjestom) igrate vrlo prljavo. Optuzili ste gospodju da kadrovira i nema morala. Gdj je vas moral kada vec prozivate osobe dok se skrivate iza nickova.
Odsecite do gradske uprave pa se zalite......ali za to treba imati "jaja" sto vi ocito nemate, pa se bavite podmuklom demagogijom.
Ili vam je samo krivo sto i vi ne pijete kavu sa gdjom. Cappelli???
Koko, ne proziva se "osobu" za nemoral i kadroviranje nego gradsku upravu koja prima na posao, a zatim dodatno školuje osobu našim novcem, što je možda u konačnici dobro za našu djecu u vrtiću ali je prije svega (ako pravno prema uvjetima za odreðeni posao nije predviðeno )nemoralno i "kadroviranje". Meðutim negdje netko i iz oporbe zakadrovirao pa sad zbog toga šuti ko p.... i ne talasa.
Možda da im na slijedećoj sjednici "zešećerimo" vodu pa kad se useru (i tako slijedećih par godina) da se više i ne mogu baviti politikom i time pročistimo grad od govana.
A drugo, kaže Koko da ne brani nikoga, i da ako se zeli prozivati za to treba imati argumente. Pa koji argument ti treba kad svi znamo da vrtić NE TREBA magistra psihologije i da je sistematizacijo m predviðen diplomirani psiholog, a da Grad plaća za magisterij i doktorat? Znači Grad plaća našim novcem nešto što Gradu ne treba, pa na taj način poklanja nekome naš novac. Je li mogu i ja dobiti malo? Želim studirati indologiju, a to je deficitaran kadar na Lošinju. A treba mi i stan pa molim da me se stavi na listu deficitarnih kadrova.
Nisam znala da je novac za magisterij psihologu dao grad i da će plaćati njen doktorat..Obraz ovani kadar je uvijek dobrodošao u našem gradu. Ali: Kako je moguće da netko kojem je ukazano povjerenje gotovo nikada nije meðu djecom??! Kako je moguće ukazati povjerenje osobi koja se nikada nije spustila na pod i bila sa djetetom??...Ka ko je moguće da na poziv o problematičnom djetetu nema odaziva mjesecima?!!,,, zar je to dječji psiholog, magistar,budući doktor?? Lakše je grijati fotelje nego biti na tepihu...dječji psiholog je sa djecom u komunikaciji i igri a ne u kancelariji za računalom..
E moj Odgajatelju sve je moguce kod nas sa nasim novcima
Na današnjoj 57. sjednici Gradskog poglavarstva prihvaćen je Prijedlog financiranja edukativnih radionica "Nije lako biti roditelj". Voditeljica radionica, gða Tanja Perić, ponudila je Gradskom poglavarstvu cikluse radionica namjenjene roditeljima u trajanju po 20 školskih sati i za grupe od 15 roditelja. Radionice su započele krajem studenog i odvijale bi se do veljače iduće godine.
Cilj radionica je stjecanje osnovnih znanja o svojim i djetetovim potrebama, razvoj komunikacijskih i drugih vještina u svrhu preveniranja neprilagoðenog ponašanja djeteta.
Grad se obvezuje isplatiti 18,500 kn bruto po ciklusu, odnosno 37,000 kn bruto za dva ciklusa. Radionice se odvijaju u Dječjem vrtiću.
Kao neke od tema, ističemo Komunikacija u obitelji, Da li se moje dijete agresivno ponaša i kako ga naučiti da bude ljubazno i dobro, Roditeljski stres, Razvoj samopoštovanja kod djece, Pomozimo im rasti...
Interes roditelja je velik, 16 obitelji se prijavilo za radionice u Velom Lošinju, dok se 29 obitelji prijavilo za radionice u Malom Lošinju.
Pazi ono: "Grad se obvezuje isplatiti 18,500 kn bruto po ciklusu, odnosno 37,000 kn bruto za dva ciklusa. Radionice se odvijaju u Dječjem vrtiću." Znači, 18 500 kn je neto honorar, za u ðep, a ostalo je porez. Sve plaća Grad. Nema troškova, jer "Radionice se odvijaju u Dječjem vrtiću". To je pravi posao. A toliki novac koji daje jednoj osobi Grad ne da ni nekim udrugama.
Link Text (www.mali-losinj.hr/.../)
Isti vam je to racku svi zajedno od Garia do Kamalića, Keme, Badurine i ostalih baraba koje sve treba u remetinec.
Amen
Neki prijete, neki su jako pametni, neki kritiziraju.
jako me to zabavlja.
ali ovaj put sam se uistinu nasmijao na komentar tatijane, pa iako nikada nisam komentirao ovaj put se uistinu ni ja nisam mogao suzdržati da se ne pridružim ovoj drami apsurda.
fascinirala me rečenica
Svi mi jako dobro znamo tko ste vas dvoje, i moj mali savjet bolje se baviti sami sa sobom, ili jedno s drugim a ne politikom.
nije to za vas. make love not war
u mojem gornjem komentaru ne vidi se rečenica koja me ponukala da se i ja pridružim i kažem šta mislim
Njega je Sarić smjestio na to radno mjesto i kako vidimo dobro ga je instruirao, kako da naj lakše prevari i pokrade državnu socijalu. Uskoro će doći i red na Sarića i njegove podrepke ,ima boga.
Proanaliziraj tko je sve zaposlen u ðačkom domu i staračkim domovima pa češ vidjeti da su tamo večina Saričevi ljudi. Da apsurd bude veći on je zaposlio svog starog i NKV oca i već osigurao radno mjesto svojoj ženi u Lošinju itd............ ...
Slažem se sa tvojom konstatacijom " Tko može jamčiti za ljude", tu si u pravu jer su ljudi naj pokvarenija roba ali bez bar malo optimizma i vjere u bolje sutra što nam ostaje? Pod "Saričevim ljudima" sam podrazumio one koji su kroz njegove veze i lobiranja dobili poslove u opčini, domovima i kao takav kadar postali članovi njegove umotvorine udruge izbjeglica "Prsten" koji će za njega odraðivati poslove kao inspekcije , izbore ..Od Saričeve žene prijateljica mi je rekla na dolaze u Lošinj , možda po onoj " Bolje ugor u Lošinju nego gavun u ZGB". Ovako govore i razmišljaju večina ljudi sa kojima se svako dnevno susrečem i nikoga od njih kao i mene ne zaboli niti k.. za njega, on je ostao ono što je i bio komitetlija i prodavać razglednica..
"Svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Radi toga svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom."
Dakle, Atila si uzima slobodu prigovarati osobama koje koriste svoje ustavom zajamčeno pravo na udruživanje radi zaštite svojih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve.
Isti članak kaže "Pravo slobodnog udruživanja ograničeno je zabranom nasilnog ugrožavanja demokratskoga ustavnog poretka, te neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske." Pa kad gospodin Atila ustvrdi da "Prsten" nasilno ugrožava demokratski poredak, neovisnost, jedinstvenost i teritorijalnu cjelovitost RH, neka postane "bič Božji" i poradi na njegovoj zabrani. U meðuvremenu neka se okane ćorava posla širenja mržnje, predrasuda i diskriminacije.
Ti tvrdiš da je udruga " Prsten " dobro organizirana, da se bavite lobiranjem , da se dogovarate o izbornoj stragediji ( imate već 350 glasova ! ), da se bavite zapošljavanjem svojih članova.....Po tome se može zaključiti da vam je jedini cilj da ovladate Lošinjom napravite malu bosnu od njega.To je već viðeno, isto kao što je radila HDZ-ova kriminalna organizacija . Razumijem te kao roditelja koji traži posao za svoga sina ,ali se slažem sa Lili i Lošinjankom da bi prioritet pri dobivanju posla trebali imati naša djeca koja su roðena ovdje. Ako ti je sarić tako dobar i lijep pa otiðite onda tamo od kud ste i došli pa da nam svima bude lijepo.
Što se tiće RH ustava i zakona imam isto mišljenje kao i voðe HR sindikata "popuši mi k..." Zanima me kao HR dragovoljca zašto si ti i tvoji domoljubi i patrioti pobjegli iz vaše BiH? Ti meni sada u mojoj HR daješ prodiku o HR zakonima pa što nisi ostao doma i pisao ustav i zakone sa svojim Dodigom.Ovo nema nikakve veze sa bilo kakvom mržnjom , netolerancijom itd, daj mi reci kako to da se BiH graðani izjašnjavaju kao Hrvati i dobiju naše putovnice,a ja kao Hrvat se nemogu biti bosanac ( Ne daj Bože )?
Kakve mi imamo veze sa vama pa vaše su turci jašili 400 god.
S mišljenjima je isto kao sa šupkom. Svako ga ima. Pa tako i ti
Za tvoju informaciju moj otac je bio u ustašama -neponosim se sa time ali niti se sramim, ima par HR dragovoljaca u Lošinju sa kojima sam bio na Jugu, samo neznam iz kojega " Orlovog " gnjezda si ti ispao .
Šandor je u pravu Rudi je obićan ljigavac koji u životu nije ništa napravio sam. Lili je toćno rekla da je on bio običan pijun mentora sarića koji ga je iskoristio i nogiro iz vlasti. Isto tako ide i za njegov poslovni objekt za kojega je imao logistiku lobija kojemu je bio samo jedan interes a to je : slabljenje Jadranke . Da Rudi ima muda i osječaj odgovornosti prema onima koji su glasali za njega, a čije interese on zastupa onda bi trebao izaći u javnost sa konkretnim dokazima .
Pa austro-ugarska nije ni bila tako loša oni su nam bar izgradili rivu, a tek maðarice.
Na stranu to što uopće ne vidim zašto bi ljudi koji su roðeni ovdje i koji su dugo živjeli na Lošinju trebali imati bilo kakvu prednost pred drugim ljudima, ako imaju iste kvalifikacije, a samo zato što su tu roðeni ili dugo žive. Više me zanima zašto se stalno provlači tvrdnja da baš Bosanci dobivaju poslove. Koliko mi je poznato, na Lošinju ima mnogo Bosanaca koji tu dugo žive, a mnogi od njih imaju i djecu koja su tu roðena. Zato pozivam Lili da postupi kako sama kaže da ZATO TREBA PISATI SVE STO LJUDI ZNAJU, a kako je ovdje moguće pisati anonimno, nema opasnosti od osvete. Dakle, moje pitanje glasi koji su to Bosanci dobili poslove, a da nemaju kvalifikacije. Bez toga mi ova hajka na Bosance liči na priče o Židovima u nacističkoj Njemačkoj da jedu malu kršćansku djecu.
Pa kad smo kod tih lošinjskih "Židova" da li je psihologinja u vrtiću Bosanka.
čisto ekonomsko pitanje pod različitim izgovorima.
Pere, za mene nepostoje Hrvati iz BiH, po čemu bi bili? Zato jer tako kaže crkva? pa ima karolika i u Kini pa nisu Hrvati . Ili možda zbog toga što su se Tuðman i Šušak dogovorili u ime HDZ-a mi vama novac i pomoć a vi nama glasove na izborima?
Prijatelju, to što za tebe ne postoje Hrvati iz BiH je tvoja i samo tvoja stvar. Kao što je tvoja stvar i to što praviš budalu od sebe, srećom po sebe, skriven iza nadimka.
Da ja tebi postavim pitanje. Pretpostavimo da si Hrvat, roðen u Hrvatskoj i da odseliš u Maðarsku. Hoćeš li time prestati biti Hrvatom?
A što se tiče bosanskih Hrvata, dakle Hrvata roðenih u Bosni, morat ćeš se malo obrazovati u vezi s povijesti ovih krajeva i naroda. No to bi moglo biti opasno po tvoj šovinistički ponos, jer bi te znanje povijesti moglo navesti na opasnu misao da su Hrvati roðeni u Hrvatskoj zapravo manje Hrvati od bosanskih Hrvata. Evo ti malo opovijesti:
Slaveni su se naselili u 7. stoljeću, a Srbija i Hrvatska vladale su nad dijelovima Bosne u 9. stoljeću. Uz izuzetak današnjeg istoka Hercegovine i Humina većinom 10. i 11. stoljeća Bosna je sastavni dio hrvatskog kraljevstva. Nakon Pacte Convente i dolaska na vlast dinastije Arpadovića u istočnim djelovima današnje BiH jačaju devolucijski procesi prema ostatku Hrvatskog kraljevstva. Tu banovinu koja kasnije postaje kraljevstvom (oko 1200.) hrvatsko ugarski vladari su nazivali Ramom i u svoj kraljevski naslov su pridodali rex Ramae (kralj Rame). godine. Mnogi hrvatski povjesničari (počevši od V. Klaića, pa nadalje) samo čežnju za neovisnosti bosanskog kraljevstva vide u otporu koji su hrvatski plemići pružali prema kralju "strane krvi".
U 14. i 15. stoljeću broj stanovnika je teško odrediti, ali se pretpostavlja da je bio izmeðu 500.000 i milijun. Specifičnost srednjovjekovne povijesti Bosne i Huma bijaše i Crkva bosanska, kojoj je pripadao nemali dio pučanstva (nemoguće je utvrditi koliki). Povjesničari smatraju da je većina stanovništva u tom razdoblju bila katolička, uz dio pravoslavnih na istočnijim područjima. Svi su bosanski vladari bili katolici (dinastija Kotromanić), dok su u neki najutjecajniji feudalci, kao Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Stjepan Vukčić Kosača bili krstjani. Bosna je ostala neovisna do 1463. godine, kada ju, bar njezin veći dio, osvajaju Turci. 25. listopada 1478. pretposljednja bosanska kraljica Katarina Kosača-Kotroman ić umrla je u Rimu.
Hrvoje Hrvatinić je bio Hrvat iz obitelji koja potječe iz roda Svačića, i sam kralj Tvrtko I spominje da mu je prišao Hrvoje "sa svojimi Hrvati" (vidjeti rukopise u izdanju Veselina Masleše prikupljene od Maka Dizdara). Turska osvajanja proširila su uvelike granice srednjovjekovne bosanske kraljevine, tako da su područjima današnje BiH, uz originalnu jezgru, banovine Usoru i Soli, Donje Kraje (unio H. Hrvatinić), Hum, te zemlje koje su bile pod vlašću kralja Tvrtka kao kralja Primorja, bosanski sandžak obuhvatio skoro cijelu srednjovjekovnu banovinu Hrvatsku sa njegovim glavnim gradovima (Bihać npr), kao i velike djelove banovine Slavonije (zapadna Slavonija).
A što se tiče samog Lošinja i autohtonih Lošinjana, valja se podsjetiti da se smatra kako je naseljen dolaskom mitskih 12 obitelji pod vodstvom Obrada Harnovića, izbjeglica pred najezdom Mongola u 13 stoljeću odnekud sa sjevera. Povjesničari se mahom slažu da su to bili Hrvati, ali se spore oko toga jesu li izbjegli s teritorija današnje Maðarske, Bosne ili uopćeno "sa sjevera".
Uostalom zašto je ova tema uopće ubačena na ovom mjestu? Ako se već netko želi referirati na povijest bolje da prouči povijest hrvatske, austro-ugarske i južnoslavenskih država u zadnjih 160 godina da ce možda dobiti neke odgovore bitne za ovu raspravu.
čitam ovo i ne mogu da vjerujem svojim očima kakve gluposti atila piše!!!! Atila hitno ti je potrbna poduka iz povijesti, jer očito pojma nemaš!!!! Bosna je kolijevka Hrvata, a tuðman i šušak su zagovarali neke bele hrvate i ilire!!!.. Hrvati su u područje koje se danas naziva hrvatskim došli iz Bosne i o tome postoje dokazi!. Daj se malo više informiraj, porediti adolfa i merkel je čista bedastoća, a u bosni su hrvati i srbi od kad su na balkan došli uvijek postojali i kasnije muslimani kroz otomansko carstvo!!!...
Rasprava je korisna i zato što se ovdje pljuvalo po izbjeglicama iz Bosne koji su se naselili na otoku Lošinju, a vidimo da su i oni koji se nazivaju autohtonim Lošinjanima zapravo potomci izbjeglica, doseljenika s kopna. Dakle, ovaj je otok utočište izbjeglica od svoje najranije povijesti, pa je svako omalovažavanje bilo kojih od njih sasvim bespredmetno. Svi smo mi izbjeglice
Prisutnost Hrvata u tim krajevima zahtijeva dodatna razjašnjenja:
postavlja se pitanje o etničkim karakteristikam a toga naroda
takoðer, meðu historičarima ne postoji slaganje o historijskim korijenima hrvatskog identiteta u staroj Bosni.
Prevladavajuće stanovište o Hrvatima Bosne i Hercegovine se sastoji u tome da se radi o etnosu složenog postanka u čijem je nastanku ključnu ulogu igrao hrvatski ratnički element koji je apsorbirao već postojeću slavensku amorfnu masu i niz slavenskih plemena koja sada znamo samo po imenu (Marijani, Zahumljani...), kao i ilirske neslavenske domoroce i zapadne pridošlice (saske rudare, italijanske, maðarske i njemačke zanatlije i plemstvo...). Ključnu ulogu u etničkoj kristalizaciji bosanskih Hrvata imala je vezanost za Katoličku crkvu (a time i zapadnu civilizaciju) i jezik (cijeli spektar u kontinuumu južnoslavenskih dijalekata) koji je upotrebljavan u liturgiji i vjerskoj službi. Ne postoji opće slaganje o tome jesu li pripadnici Bosanske crkve bili etnički Hrvati (u bilo kojoj mjeri), jer problem etniciteta u predturskoj Bosni i Humu nije riješen. Dominantno je mišljenje hrvatskih povijesničara da je hrvatski etnicitet bio u korijenu srednjovjekovno g bosanstva, no, da je po svojim karakteristikam a ostao na rubu hrvatskog etničkog prostora, te da se nije, zbog ranog sloma bosanske srednjovjekovne države, uspio integrisati s ostatkom hrvatskog naroda. Uz to, taj je element imao dosta karakteristika koje ga odvajaju od ostaloga dijela Hrvatstva (slaba ili nikakva prisutnost latinice, sporo oslobaðanje od crkvenoslavensk og, za razliku od situacije u Hrvatskoj.
To je povijest, ali mene zanima zašto mi moramo financiski,mate rijalno..pomaga ti Hrvate iz BiH koji su njihovi državljani? Zašto onda nemaju iste privilegije "Moliški Hrvati" ili " Gradiščanski Hrvati " koji su isto iz BiH?
... "Glagoljaši su bili svećenici, koji su se u bogoslužju koristili glagoljicom i staroslavenskim jezikom. Nazivaju se i popovi glagoljaši. Dali su velik doprinos su na područjima vjere, kulture i prosvjete u hrvatskom narodu od 9. do kraja 19. stoljeća.
Djelovali su u biskupijama uz Jadransko more i njegovali su tradiciju liturgije na narodnom jeziku od vremena sv. Ćirila i Metoda i trenutka, kada je svetoj slavenskoj braći papa Hadrijan II. u 9. stoljeću odobrio u Rimu liturgiju, koju su oni preveli na narodni staroslavenski jezik. Hrvati su jedini narod Katoličke Crkve koji je imao skoro tisuću godina liturgiju na narodnom jeziku. Čitava Katolička Crkva koristila je latinski do 1965. godine. Posebno su za to zaslužni glagoljaši."
Na stranici TZ Lošinj imaš ovu zanumljivost:
U konobi kuće Nikolić-Agatić čuva se kamenica, tj. velika kamenu posudu za čuvanje maslinovog ulja polukružnog oblika s ravnim „leðima“ zapremnine 130 litara. Nju je 1654. godine dao isklesati pop Matija Brnić o čemu svjedoči uklesani glagoljski natpis. Sama kuća ističe se veličinom, pa je Unijani nazivaju „palac“(palača) , a prema legendi sagraðena je novcem koji su gusari oteli sa turskog broda i sakrili u veliku hrpu gnoja koja je stajala na mjestu gdje je izgraðena sama kuća. Kada su se vratili po skriveno blago i umjesto njega našli „palac“, mogli su samo razočarano ustvrditi da je sretni nalaznik novca mogao sagraditi i veću kuću.
I još:
Crkva sv. Martina iz 1450. godine, nalazi se na današnjem groblju, mjestu gdje se može pročitati povijest Lošinja. Svećenici koji su nekoć služili u toj crkvi, bili su glagoljaši, a uz to su preuzimali i ulogu notara, te sastavljali mještanima oporuke, ugovore i sl.
A vidi ovo:
GLAGOLJSKI SPOMENICI NA LOŠINJU (193.198.174.93/Glagoljica/glagoljskispomenici.htm)
Uglata glagoljica je specifični hrvatski oblik glagoljice. Javlja se u Hrvatskoj počevši od 12. st., najčešća je u primorskim krajevima (Istra, Hrvatsko Primorje, Dalmacija, zadarski i kvarnerski otoci, prije svega Krk, Cres i Lošinj), ali se nalazi i u unutrašnjosti Like i Krbave, sve do Kupe, čak do Meðimurja i slovenskih krajeva.
Sve do 1992. se mislilo da je glagoljica bila nazočna samo u tim krajevima, a onda se došlo do glagoljskih natpisa u crkvama uz rijeku Orljavu, o kojima se do tada nije ništa znalo. Konkretno, radilo se o natpisima na crkvama u Brodskom Drenovcu i Lovčiću, ali i u još nekima, čime se došlo do spoznaje da je i Slavonija bila područje gdje je bila prisutna glagoljica.
Prva knjiga tiskana tim pismom jest Misal po zakonu rimskoga dvora (Missale Romanum Glagolitice) iz 1483., koji je tiskan u Kosinju, u Lici te se popularno naziva i Kosinjski misal.
Glagoljica se proširila na tri glavna područja: u češko-moravskoj regiji, u bugarsko-makedo nskom području i na hrvatskom tlu. Je li činjenica da se glagoljica meðu Hrvatima najsnažnije ukorijenila upravo na Kvarneru i njemu susjednim područjima slučajnost ili plod povijesnih okolnosti? Odgovor na to pitanje nije poznat. Kao i na pitanje o razlozima činjenice da su najstariji hrvatski glagoljski spomenici pronaðeni na kvarnerskim otocima Krku i Cresu. A glagoljalo se na Kvarneru doista posvuda: na otoku Cresu (Porozina, Valun, Beli, Osor), na otoku Krku (Omišalj, Klimno, Dobrinj, Dobrinsko polje, Sv. Vid, Dubašnica, Glavotok, Poljica, Krk, Kras, Gabonjin, Vrbnik, Punat, Jurandvor, Baška), na otoku Lošinju (Ćunski, Sv. Jakov), otoku Rabu (Rab), na otoku Unije, takoðer u Rijeci, Grobniku, Cerniku, Klani, Lovranu, Brseču, Mošćenicama, Veprincu, Rukavcu, Voloskom, Kastvu, Bakru, Driveniku, Rudenicama, Belgradu, Grižanama, Podskoči, Bribiru, Novom Vinodolskom.
Valunska ploča, jedan od najstarijih glagoljskih spomenika, datirana u 11. stoljeće, pronaðena je u Valunu na otoku Cresu. Vjerojatno je riječ o nadgrobnom kamenom spomeniku kakve lokalne obitelji. Nepravilna je oblika i nudi na čitanje dva kratka teksta istovjetna sadržaja, pisana dvama pismima (glagoljicom i latinicom) i dvama jezicima (hrvatskim i latinskim). Na ploči su oblom glagoljicom uklesana stara hrvatska imena triju obiteljskih naraštaja: bake imenom Tjeha, sina imenom Bratohna i unuka imenom Juna. Dvojezičnost Valunske ploče svjedoči i tomu kako u to doba na otoku usporedno živi njegovo staro stanovništvo koje govori romanskim jezikom (razvio se iz latinskoga) i novo stanovništvo koji govori hrvatski. Na ploči se mogu zamijetiti elementi najstarijih, trokutastih glagoljskih slova. Valunsku ploču može se vidjeti u mjesnoj župnoj crkvi.
Još jedanpu bih htio naglasiti da danas nije upitno da postoje hrvati, srbi i bosanci (pa i ostale nacije), samo njihovo postojanje i etnogenezu ne treba traziti daleko u proslost, već se osvrnuti na drugu polovicu 19. st. kada u principu i nastaje većina današnjih nacija i ideologija. Ono što je danas činjenica o nacijama nema dužu povijest od zadnjih 150 godina. A i zadnjih 150 godina nema previše veze i utjecaja na problem da li trebamo financirati bosanske hrvate i dati im graðanska prava. Koja je uopće ovdje tema? I meni je teško skrolati po stranici, ko i ostalima ovdje, čini se, pa da provjerim koji je naslov ovog foruma.
Znači li to da sam ja duplo bolji stručnjak od gospoðe?
Profesore, što ste u stvari htjeli reći gornjom rečenicom?