Nađen u lošinjskom akvatoriju, prvo nazvan "lošinjskim" pomalo postaje "hrvatskim" kako bi postao "zadarskim" ili možda "zagrebačkim" ...
Prema mjerodavnim procjenama do 1960. g. od kada na Jadranu započinje intenzivna gradnja potrošeno je ili okupirano oko 100 km obale mora. Opseg graditeljskih aktivnosti uz samu obalu, u posljednjih tridesetak godina je takav da je potrošeno oko 5 puta više morske obale no što su to potrošile sve prethodne generacije. To se pretežito odnosi na najkvalitetnije dijelove obale. Sljedeće desetljeće jadransko područje Hrvatske bit će najinteresantnije poduzetničko područje cijele države, a prostori uz obalu mora su to i danas. U budućnosti to će biti najugroženiji dio cjelokupnoga državnog prostora Hrvatske.
O izložbi "U očekivanju Apoksiomena" (Waiting for Apoksiomen).
Briga za zlostavljane i napuštene životinje često izaziva podsmjeh pa i osudu,. "Zar su životinje važnije od ljudi" ili "Ljudi umiru od gladi, a mi brinemo za životinje" komentari su koji se često čuju, a ima i slučajeva mnogo "žešće kritike". Tako je jedna starija gopođa koja s mnogo ljubavi hrani životinje lutalice, a one su to samo zato što ih je netko izbacio na ulicu, izložena grubom i neuljudnom postupanju svojih sugrađana.
O tome kako se tobožnja briga "za važnije stvari" koristi kao alibi za omalovažavanje rada na zaštiti životinja objavljen je na portalu H-alter.org napis pod naslovom "Alibi dokonih kritičara" koji prenosimo u cjelosti:

Novi list 11. rujna 2006. piše kako je godinu dana nakon donošenja presude Općinski sud u Malom Lošinju konačno izdao rješenje kojim se gradskoj vlasti nalaže da ukloni rasvjetni stup postavljen uz posjed obitelji Kos-Pintar u Ustrinama. Nastojanja te obitelji da ostvari jedno ustavom zajamčeno ljudsko i građansko pravo time su nakon tri godine uspješno okončana.
PRIJEDLOG PRAVILNIKA O VANJSKOJ RASVJETIOvaj prijedlog pravilnika napravljen je na osnovu već postojećih predložaka pravilnika o gradskoj i inoj eksternoj rasvjeti koji su uspješno provedeni u više gradova diljem SAD-a gdje su se po prvi put počele uvoditi mjere protiv svjetlosnog zagađenja.
Od 19. do 25. kolovoza u prostorijama kluba mladih "Plan-B" održana je izložba umjetničke grupe SADA. Grupa djeluje kao neformalni dio Udruge prijatelja Lošinja od 1998. godine.
Članovi grupe su dva slikara, jedan kipar i jedan fotograf, a cilj im je promocija Lošinja kroz umjetničko djelovanje valorizacijom njegovih povijesnih aspekata.
Lošinjski rezervat postao je prvo zaštićeno područje dobrih dupina u Mediteranu
VELI LOŠINJ - Plavi svijet, Institut za istraživanje i zaštitu mora, organizirao je u subotu i nedjelju proslavu 14. dana dupina, a u suradnji s Gradom Malim Lošinjem i Turističkom zajednicom Malog Lošinja.
Dan Dupina tradicionalna je proslava kojom se skreće pozornost na potrebu očuvanja morskog okoliša i kritično ugrožene rezidentne zajednice dobrih dupina (Tursiops truncatus) koja obitava u akvatoriju otoka Lošinja.
Ovogodišnja proslava Dana dupina posebno je značajna. Uprava za zaštitu prirode Ministarstva kulture pripremila je proglašenje preventivne zaštite ovog područja, a ministar kulture Božo Biškupić potpisao je rješenje o proglašenju.
Time je Lošinjski rezervat za dupine postao prvo zaštićeno morsko područje posvećeno dobrim dupinima u Mediteranu i najveće zaštićeno područje mora u Jadranu.[vje]
"Jedan od najvećih arheoloških nalaza "Hrvatski Apoksiomen", brončani kip grčkog atlete koji je 1999. pronađen u podmorju akvatorija Vele Orjule nedaleko od Lošinja, bit će postavljen na izložbi u palači Medici Riccardi u Firenzi koja se otvara 30. rujna", piše Jutarnji list i dodaje da je glavni konzervator Ministarstva kulture Miljenko Domijan izložbu nazvao "Apoxiomenos: I' Atleta della Croatia".
Pod naslovom "Hrvatski Apoksiomen za svjetsku javnost", Vjesnik također piše da će ovaj vrijedni nalaz u Firenzi biti predstavljen kao I' Atleta della Croatia, a tako piše i Večernji list.
Ime mu se tako pomalo gubi u prijevodu. Nekada nazivanom "lošinjski", ime mu se mijenja u "hrvatski" kako bi ga se "odlukom struke" učinilo zagrebačkim . . .
Grad Mali Lošinj ugasio je web stranicu prije četrdesetak dana uz javno obrazloženje na site-u Grada da se radi o izradi stranice. Ne ulazeći u detalje oko toga što podrazumijeva izrada stranice, koliko je normalno – uobičajeno – trajanje izrade već postojeće stranice (!), ne ulazeći niti u motive gašenja stranice, o čemu je rasprava po kuloarima danima zabavljala građane, postavljamo pitanje posljedica po građane . . .
Centar za zdravo odrastanje" Idem i ja"
Lošinjskih brodograditelja 33, Mali Lošinj

Problem napuštenih životinja u Malom Lošinju postaje sve akutniji.
No kako još uvijek izostaje sustavno institucionalno njegova rješavanja, stvarnu brigu o tim životinjama vodi nekoliko članica Društva za zaštitu životinja, djeca i tijekom turističke sezone turisti. Zbog toga nastaje paradoks da mnogi građani Lošinja odgovornost za taj problem pripisuju onima koji o tim životinjama skrbe umjesto onima koji neodgovorno bacaju životinje u tuđa dvorišta, na gradske ulice i duž šetnica.
Lako Isusu, on je uskrsnuo
Gradnju školske sportske dvorane i ...