Premda sastavljači i predlagači tvrde da se prijedlog plana prostornog uređenja Grada Malog Lošinja temelji na odrednicama Master plana turizma i drugim studijama, ciljevi samoga Plana ostali su nejasni. Budući da se ne vide ciljevi Plana, iz njega se ne mogu razaznati ni učinci koje će na Lošinj, njegovo gospodarstvo, okoliš i u konačnici na kvalitet života domicilnog stanovništva imati njegova primjena.
Nakon javne prezentacije prijedloga prostornog plana imao sam snažan dojam da predloženi plan prostornog uređenja ovih otoka pati od ozbiljnog nedostatka svijesti o vrijednosti prostora, biološke ravnoteže, voda, šuma i čistoga mora.
Same po sebi to su vrednote strateškog značenja kojima se ovim prijedlogom ozbiljno prijeti, a da se pri tom ne vidi koliku će i kakvu korist od njihova trošenja imati domaći, stalno nastanjeni živalj . . .
Priopćenje udruge Eko Kvarner ogranak Cres-Lošinj u vezi s prijedlogom plana prostornog uređenja Grada objavljen pod naslovom "Plan za nastavak devastacije" potaknulo je bujicu komentara koji su krenuli u dva smjera. Jednom skupinom komentara razmatra se pitanje stručnosti sudionika javne rasprave uopće, no meta je, očigledno, udruga Eko Kvarner, ili preciznije predsjednik i glasnogovornica njenoga ogranka Cres-Lošinj.
Prijedlogom PPU Grada Maloga Lošinja građevinska se područja na otočju smjeraju smanjiti za 27 % u odnosu prema važećem planu. S tim u vezi zanimljivo bi bilo znati da li su time umanjena građevinska područja prema važećem planu ili su ta područja umanjena više od 27 % kako bi građevinskim područjima bila proglašena područja koja to prema važećem planu nisu. Ukratko, da li je za onih 27 % umanjen sadašnji "kolač" građevinskih područja, ili je od njega odrezan veći postotak kako bi se od područja koja do sada nisu bila građevinsko zemljište umijesio novi "kolač".
Dakako, onaj koga odgovor na to intrigantno pitanje zanima može se upustiti u analizu i usporedbu vežećeg i predloženog PPU, no smatram da bi bilo korektno da su predlagači o tome informirali javnost barem brojčanim pokazateljima, ako ne i predočenjem sinoptičkih zemljovida.
Donošenjem prostornog plana uređenja Grad Mali Lošinj će preuzeti izvjesne obveze prema onima kojima je urbanizirao sada neizgrađena otočna područja. Naime, svi koji na temelju plana dobiju građevinske dozvole mogu izgraditi svoje objekte i od Grada zahtijevati svu potrebnu komunalnu opremu, a kako se Grad donošenjem plana obvezao, investitori će s punim pravom zahtijevati da se obveza izvrši. Zapitajmo se na trenutak koja se pitanja tu otvaraju . . .
Nastavi li se prekomjerni ribolov i zagađanje mora sadašnjim tempom, u idućih 50 godina nestat će sve vrste riba u svjetskim morima i oceanima upozorio je časopisu Science kanadski znanstvenik dr. Boris Worm. Nastavi li se prekomjerni ribolov, trend zagađenja okoliša i posljedično klimatske promjene, mnogi od sad živućih stanovnika ovog planeta bit će suočeni s mrtvim morima i oceanima u kojemu su gotovo sve vrste riba izumrle . . .
Posljednjih godina nekoliko je morskih područja proglašeno posebno osjetljivim morskim područjem (PSSA). Ta područja, kako kažu smjernice Svjetske pomorske organizacije (IMO), zahtijevaju posebnu zaštitu zbog značenja njihovih ekoloških, društveno-ekonomskih i znanstvenih karakteristika koje se mogu ugroziti međunarodnim plovilima. Hrvatski i znanstvenici s norveškog Instituta Fridtjof Nansen utvrdili su da Jadran zadovoljava sve kriterije za proglašenje nekog područja posebno osjeljtivim morskim područjem . . .
Prijedlog plana prostornog uređenja Grada Malog Lošinja izvrgnut je na ovim stranicama brojnim kritikama. Neke od njih smatram umjesnim, neke neumjesnim i promašenim, no o tome ne želim polemizirati. Prijedlog plana smatram dobrim u cijelosti, a njegov kvalitet ocjenjujem na temelju ciljeva koji su u njega ugrađeni. Međutim, kompleksnost prostornog planiranja nameće brojne kompromise.
O razlozima i povodu nastanka ove web stranice te o značenju interneta za komunikaciju građana i lokalne vlasti Novi list je 20. listopada 2006. objavio razgovor sa Bojanom Genov, jednim od inicijatora njenog otvaranja.
Vjesnik od 6. listopada objavio je komentar Vesne Kusin o Jadranu kao dijelu hrvatske prirodne, ali i kulturne baštine:
Čovječanstvo postaje sve zabrinutije za sudbinu svog matičnog planeta. Već godinama, od kad se nad njega nadvila opasnost učinka staklenika i globalnog zatopljenja, raspravlja o zagađenjima koje nužno treba smanjiti želi li se ovdje preživjeti. Protokol iz Kyota potpisalo je svega 35 zemalja među kojima nisu one najbitnije (potencijalno najveći zagađivači): SAD, Kina i Japan. No, klimatske promjene koje su sve očitije, vjeruju mnogi, prisilit će i te okorjele da izmijene svoja ponašanja. No, ni time opasnosti nisu smanjene. Ovih dana stižu brojna upozorenja neracionalnog ljudskog ponašanja, koja se odnose na mora koja su često shvaćana kao najveća otpadna kloaka. Priroda, naime, uzvraća udarac . . .
Među primjedbama udruge Eko Kvarnera Cres – Lošinj na prijedlog novog prostornog plana uređenja Grada Malog Lošinja 26.10.2006. pisalo je i slijedeće: "Ostatak uvale Ružmarinke dodatno se devastira gradnjom ceste u zaštićenog obalnom pojasu, svega petnaestak metara od mora, prema naselju Kandiji čiji se MO već očitovao protiv nje jer je smatra životno i ekonomski neutemeljenom." Obrazložiti ću ovu tvrdnju budući da se komentarima na ovoj web stranici postavilo pitanje njene stručne utemeljenosti . . .
PRIMJEDBA NA GOSPODARSKO-POSLOVNU ZONU KOD ĆUNSKOGPlanirana gospodarsko-poslovna zona kod Ćunskog graniči s Ćunskim poljem, vrlo vrijednim poljoprivrednim zemljištem, odnosno zemljištem prve kategorije koje je zaštićeno od nenamjenskog korištenja, pa se postavlja pitanje kompatibilnosti ovih dviju vrsta djelatnosti, odnosno opasnosti od mogućeg zagađenja.
Kako javlja Večernji list, slovenski predsjednik Janez Drnovšek je na web stranici svoje udruge Pokret za pravednost i razvitak nakon tjedan dana boravka u Hrvatskoj napisao kako je bio šokiran kad je prvi put poslije 15 godina ponovno vidio dalmatinsku obalu. Šokirala ga je količina betona i novih hotela koji opterećuju prirodni okoliš i infrastrukturu, pa je slovenskim turističkim tvrtkama i poduzetnicima preporučio da ne naprave istu pogrešku . . .
Lako Isusu, on je uskrsnuo
Gradnju školske sportske dvorane i ...