Udruženje obrtnika Cres/Lošinj ove godine slavi četrdeset godina postojanja, izvješćuje Novi list. Iako su uvjeti poslovanja tijekom protekla četiri desetljeća, nerijetko bili izrazito teški, obrtnici su se pokazali kao izdržljiva skupina, koji su svoje djelatnosti održavali i razvijali unatoč svim nedaćama i otočnim ograničenjima.
Prvi čovjek cresko - lošinjskih obrtnika, Mario Kamalić, na toj je dužnosti od 1998. godine i jedini je predsjednik Udruženja obrtnika, koji tu dužnost obnaša u trećem mandatu, a u povodu visoke obljetnice kaže.
Prije formiranja Udruženja obrtnika tadašnje Općine Cres-Lošinj, 1969. godine, na otoku je djelovala Zanatska zadruga i Komora zanatlija, ali iz tog razdoblja nemamo mnogo podataka. U vrijeme osnivanja Udruženja, prije 40 godina, obrtnici su bili u teškom položaju, vrlo limitirani, jer socijalističko uređenje nije podržavalo privatnu inicijativu, pa su obrtnici bili vrlo ograničeni u zapošljavanju i razvijanju djelatnosti. Teška razdoblja za obrtničke djelatnosti razlog su da je na otočju relativno malo obiteljskih obrta, gdje se zanat nastavljao kroz više generacija. U proteklim desetljećima mijenjale su se društvene prilike, položaj obrtnika, nova zanimanja i zanati su se formirali, određeni gasili. Broj registriranih obrta se mijenja, nekad ih je više nekad manje, ali možemo reći da se taj broj sada kreće oko sedamsto aktivnih obrta, od kojih oko 550 na području Grada Malog Lošinja i oko 150 na području Grada Cresa. Procjenjujemo da je u obrtništvu na otočju stalno zaposleno oko 1.700 osoba, što je res-pektabilna brojka, kaže Kamalić.
Veći broj obrta u turizmu
Najviše je obrta u ugostiteljskoj djelatnosti, potom trgovini, a u posljednje vrijeme značajnije se povećavaju obrti u turizmu i to kroz iznajmljivačku djelatnost i male hotele. Broj i vrsta obrta na Cresu i Lošinju je u odnosu na broj stanovnika sličan s tim da Cres, u odnosu na broj stanovnika, ima više prijavljenih ribara. U novije vrijeme u Malom Lošinju povećava se broj obrta u informatičkoj te kozmetičkoj djelatnosti. Gase se obrti, među kojima su zanimanja tokar, bravar, krojač, dimnjačar, urar. Obrtnici na otočju u najvećem broju pripadaju srednjoj i starijoj životnoj dobi. U posljednje vrijeme sve više iskazuju interes za edukacijom, unapređenjem i modernizacijom djelatnosti, a procjena je da oko 70 posto otočnih obrtnika koristi internet, a e-mail je sve raširenija forma komuniciranja, s tim da u tome starijim obrtnicima naveliko pomažu mladi članovi obitelji.
Unatoč velikom broju nezaposlenih otočana registriranih na Zavodu za zapošljavanje, u obrtničkim djelatnostima imaju kroničan problem s kadrovima; pa poneke struke treba »svijećom tražiti«, ali i za poslove koji ne traže posebnu kvalifikaciju, radnike nije moguće osigurati. Ali nisu to jedini problemi koji muče obrtnike, pa Kamalić kaže, kako upravo veliku krizu prolaze otočni trgovci, naročito u malim otočnim mjestima, zbog zabrane rada nedjeljom te navodi da se na obrtništvo odražava i sveprisutna recesija pa su se u posljednje vrijeme intenzivirali problemi s naplatom, realizacijom kredita i slično, a od prošle godine do sada, na području Primorsko - goranske županije ugasilo se petstotinjak obrta, kaže Kamalić te navodi da bi kriza mogla smanjiti broj obrta na otočju do pet posto.
U cilju poboljšanja uvjeta za bavljenje obrtnišvom nužno je formiranje obrtničke zone, koja za sada postoji samo u prostorno - planskoj dokumentaciji, kaže Kamalić te očekuje da će lokalna samouprava po tom pitanju početi raditi ubrzanije. Očekuje se i potpora obrtnicima kroz osnivanje agencije, koja bi za obrtnike izrađivala planove i upućivala ih kako realizirati poticaje i druge povlastice, koje ostaju neiskorištene jer se obrtnici uz svoj svakodnevni posao naprosto ne stižu o tome informirati, kaže Kamalić.
Sezonski karakter poslovanja
U održavanju i razvijanju otočne obrtnike posebno muči sezonski karakter poslovanja, prisutna je nelojalna konkurencija, složeni zakonski propisi zbog kojih je gotovo nemoguće pojedine odredbe provesti u djelo, ali ima i pozitivnih stvari, pa kaže Kamalić, posljednjih godina veze s kopnom su učestalije, trajekti kvalitetniji nema više dugih čekanja na ukrcaj, otočna magistrala se rekonstruira, povećavaju se poticaji i otvaraju povoljne kreditne linije.
Već nekoliko godina u Udruženje obrtnika, područna komora i ministarstvo zajednički osiguravaju stipendije za obrtnička zanimanja u visini 800 kuna mjesečno, a ove školske godine sedam učenika prima stipendiju i to tri učenika za zanimanje kuhara i četiri za zanimanje konobara.
Kako na mladima svijet ostaje u cresko - lošinjskom Udruženju obrtnika vjeruju kako će upravo među mladima popularizirati obrtnička zanimanja i kako obrtništvo na otočju ima dobru perspektivu.
U proteklih četrdeset godina predsjednici cresko lošinjskog Udruženja obrtnika bili su Jakov Županc, Željko Ribarić, Marjan Magazin, Dubravko Balenović, Josip Vidas, Sulejman Mujagić, Ivan Lovrić, Bruno Sučić, Željko Magazin, Mario Kamalić.
Pod nazivom »Obrtnici svome gradu« na Trgu RH obrtnici su organizirali predstavljane svojih djelatnosti - ugostiteljske ponuda, vinara, ribara, cvjećara, klesara, limara, tokara i drugih obrta. U zabavnom programu nastupit će brojni izvođači te koncert Ivane Kindl. U subotu navečer u hotelu Aurora bit će svečana večara uz prigodni program, modnu reviju, dodjelu nagrada i priznanja obrtnicima, a goste će zabavljati grupa Apsyrtides i Fredi.
Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.
Udruženje obrtnika Cres/Lošinj ove godine slavi četrdeset godina postojanja, izvješćuje Novi list. Iako su uvjeti poslovanja tijekom protekla četiri desetljeća, nerijetko bili izrazito teški, obrtnici su se pokazali kao izdržljiva skupina, koji su svoje djelatnosti održavali i razvijali unatoč svim nedaćama i otočnim ograničenjima.
Svatko ima pravo na zdrav život.
...