Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Izložba antičke keramike

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

keramikaU čast desetogodišnjice vađenja antičkog brončanog kipa Apoksiomena iz lošinjskog podmorja, Lošinjski muzej ugošćuje izložbu "Grčko - helenistička keramika u Arheološkom muzeju u Splitu". U malološinjskog palači Fritzy izložba će svečano biti otvorena u utorak, 28. 4. 2009. u 20 sati.

Jedinstvena zbirka oslikane grčke antičke keramike bit će od 28. 4. do 27. 05. 2009. izložena u galerijskom prostoru palače Fritzy, matične zgrade Lošinjskog muzeja u Malom Lošinju.

Izložba predstavlja manji izbor grčko - helenističkih predmeta koji se čuvaju u čuvaonicama splitskog Arheološkog muzeja. Svi predmeti su pronađeni na otoku Visu, na prostoru antičke Isse, odnosno njene nekropole na Martvilu. Izloženo je 118 predmeta koji su razvrstani prema stilovima izrade i i ukrašavanja -  njih ukupno osam.

Izložbu je osmislio i organizirao Boris Čargo, viši kustos Arheološke zbirke "Issa" na otoku Visu, područne zbirke splitskog Arheološkog muzeja.

Ovo je treće gostovanje izložbe nakon Imotskog i Šibenika, no ujedno i prvo izvan Dalmacije. Organizatori izložbe su Grad Mali Lošinj, Lošinjski muzej i Arheološki muzej - Split.

Izložba "Grčko-helenistička keramika u Arheološkom muzeju u Splitu" u malološinjskog palači Fritzy svečano će se otvoriti u utorak, 28. 4. 2009., u 20 sati.

Opširnije o izložbi "Grčko-helenistička keramika u Arheološkom muzeju u Splitu" autora Borisa Čarga

Riječ uz izložbu

Antička Isa (Issa), grčki grad na otoku Visu, bila je važano proizvodno središte keramičkih posuda na Jadranu tijekom kasnog helenizma. Na njenim prostorima pronađeno je mnoštvo različitih posuda koje svjedoče o vještini njenih lončara, ali i trgovačkim vezama tog grada ponajviše s grčkim gradovima južne Italije. Te pomno rađene vaze ovog trenutka izlažemo u Malom Lošinju, možda u najboljem trenutku kako bi svojom ljepotom i raznolikošću "pripremile" Lošinjane za prihvat izuzetnog nalaza iz njihova akvatorija kod Vele Orijule, brončanog čistača strigila. No, za razliku od dosadašnjih gostovanja ova izložba ima i jednu drugu dimenziju, ovog puta susret je to dvaju otoka, Visa i Lošinja, otoka koji  gledaju na jadransku pučinu.

Premda se u splitskom Arheološkom muzeju čuvaju grčke i helenističke vaze i s drugih značajnih arheoloških lokaliteta, poput Staroga Grada, Trogira, Stobreča, Mutograsa, Salone, Nina..., vaze s Visa svojim brojem, raznolikošću, očuvanošću i kvalitetom daleko premašuju sve ostale zajedno. Gotovo sve te posude potječu s isejske nekropole Martvilo. Ta je nekropola, unatoč mnogim devastacijama kroz koje je prošla, dala najveći broj grčkih vaza, koje se danas čuvaju po mnogim hrvatskim i inozemnim muzejima. Isto tako, u grčko-helenističkom depou splitskog Muzeja više od devedeset posto predmeta otpada na keramiku, koja je u najvećoj mjeri s Visa. Stoga nije bilo teško odlučiti se na jednu ovakvu izložbu.

Pred posjetiteljima je samo mali uzorak tih posuda, u odnosu na materijal koji splitski Muzej čuva. Izložba je podijeljena i posude su izložene prema različitim keramičkim stilovima u kojima su izrađene. Nastojao smo kratkim i jednostavnim tekstovima uz izložbu približiti posjetitelju te predmete i njihovu duboku povijest, te ga upoznati s keramikom koja se proizvodila u južnoj i sjevernoj Italiji, ali i onoj koja se proizvodila na našim prostorima odnosno na Visu.

Od svih predmeta koji se čuvaju u grčko-helenističkom depou splitskog Arheološkog muzeja, više od devedeset posto njih otpada na keramički materijal. Velik dio tog materijala čine cjelovite posude, najvećim dijelom iskopane u Visu, na nekropoli grčkoga grada Isse, koju je viški puk nazvao Martvìla (fem. pl.), odn. Martvìlo ime koje je danas udomaćeno među Višanima i kao takvo ušlo u stručnu literaturu.

Ono što je bilo presudno za nastanak tog imena, jest 'sadržaj' koji je zemlja krila u sebi, a viški su ga težaci otkrivali pri obradi svojih vinograda. Potaknuti mnogobrojnim ostatcima grobova i ljudskih kostiju u podnožju dva brda, Gradine i Bandirice, nadjenuli su tom predjelu najlogičnije ime, Martvilo - mjesto gdje su mrtvi. To mjesto gdje su mrtvi zapravo je necropolis, i Martvilo nije ništa drugo doli hrvatski dijalektalni izraz za nekropolu. Iz toga je razvidno da je ljudski spomen na ovo mjesto bio dubok i trajan, te se generacijski prenosio i preživio do danas. Tim imenom viški su težaci na najbolji način okarakterizirali taj prostor i njime do današnjih dana sačuvali ljudski spomen na to mjesto i svu njegovu kulturološku slojevitost. Imenom Martvilo cijeli je ovaj prostor dobio svoj puni smisao.

Višku je nekropolu tijekom četrdesetih i pedesetih godina dvadesetog stoljeća zadesila zla sudbina, jer je devastirana, te je tako izgubljen čitav niz dragocjenih podataka o broju i tipu posuda u pojedinom grobu, broju pokojnika, tipu i arhitekturi groba i dr. Ipak, spašen je znatan broj vaza.

Gotovo sve posude iz grčko-helenističkog razdoblja koje se nalaze u čuvaonici splitskog Arheološkog muzeja bile su dijelom grobnog inventara, postavljene uz pokojnike kao popudbina prigodom pogrebnog obreda. Sve su one dobro očuvane, a oštećenja se ogledaju uglavnom u nepostojanosti boje, u pokojoj slomljenoj ručki ili oštećenjima na usni posude.

keramikaS dolaskom grčkih trgovaca, a poslije i prvih kolonizatora u Jadran, započinje novo razdoblje u povijesti keramografije u Dalmaciji. Među ilirskim etnosima duž jadranske obale dominirala je gruba keramika uglavnom debljih stijenki, s dosta primjesa kalcita u glini. S dolaskom Grka, na Jadran stiže i njihova roba, a zatim i proizvodnja fine keramike tankih stijenki, koja je oslikavana, pomno premazivana i ukrašavana različitim dekorativnim uzorcima. Neposredno nakon doseljenja i osnivanja kolonija, na Jadranu prevladava keramika koja se uvozi iz Velike Grčke, u prvom redu keramika tipa Gnathia i nešto manje crvenofiguralna keramika. No, vrlo brzo nakon toga, možda već u 4. st. pr. Kr., a sasvim sigurno u 3. st. pr. Kr., novoosnovani polisi Isa (Issa) i Far (Pharos) započinju  s vlastitom proizvodnjom. Taj je slijed posve logičan ako se zna da su ovi gradovi na svojim prostorima imali dovoljno kvalitetne gline, a tržište koje su pokrivali bilo je veliko. Nalazi iz svetištâ u ilirskoj sredini, na Rtu Ploči (Promunturium Diomedes) i u Spili kod Nakovane na Pelješcu, to lijepo potvrđuju. No grčku keramiku nalazimo i dublje, u ilirskoj unutrašnjosti, što svjedoči o razmjerima trgovine između Grka i autohtonog stanovništva.

O keramičkoj proizvodnji unutar grčkih gradova na Jadranu ne znamo dovoljno, pa se u posljednje vrijeme arheolozi sve više okreću geolozima, kemičarima i drugima koji svojim znanjima mogu pridonijeti rasvjetljavanju svih okolnosti keramičke proizvodnje i tehnologije pečenja lokalne keramike te načinima njezina odvajanja od uvezene. Ta je suradnja u početcima i svi s nestrpljenjem očekujemo njezine prve rezultate.

Kao prilog proučavanju proizvodnje lokalne keramike u Isi ovdje se izlaže dio ulomaka kalupa za proizvodnju helenističke reljefne keramike. Dijelovi su to kalupa za proizvodnju reljefnih čaša ili zdjela, u literaturi često nazivanih megarskim zdjelama. Motivi na njima su biljni (krljušti šišarke, lovorovo lišće, palmete), životinjski (dupin, zec), mitološki, potom motivi rozeta i sl. Svi ti ukrasi svojom reljefnošću daju iznimnu živost površini reljefne keramike.

U kratkim uvodnim tekstovima uz pojedini keramički stil nastojao sam iznijeti one podatke koji su na današnjem stupnju proučavanja grčke i helenističke keramike uglavnom prihvaćeni. Pokušao sam dati jedan povijesni slijed proizvodnje različitih keramičkih stilova, kao i zemljopisni okvir unutar kojeg su nastajali. Koliko sam u tome uspio, neka procijene posjetitelji.

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Satirički prilozi

    Alfa 22.05.2019 20:25
    To te i ja pitam
    Tko je nositelj liste
     
  • Satirički prilozi

    Daniel 22.05.2019 17:59
    Goli otok, prvi od 1000
    Neće nama biti bolje dok ne uvedu doživotni zatvor za korumpirane političare.
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    gost 22.05.2019 16:24
    Žohari iz HDZ-a
    Mora da se šališ :P . Pa članovi lošinjskog HDZ-a se ne usude ni zucnuti javno jer mu je ...
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    gost 22.05.2019 16:03
    Dokumentirana kritika nije pljuvanje
    A jadan Arsen, on sa HDZ iskaznicom mora slušat naređenja od Ane bez iskaznice. Zato i je ...
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    gost 22.05.2019 15:37
    Dokumentirana kritika nije pljuvanje
    Članovi HDZa kritiziraju svoje kolege na sjednicama i skupovima HDZa, a žohari iz HDZ ...
     
  • Satirički prilozi

    Tin 22.05.2019 15:24
    Santa Barbara
    Cijela ova država je samo jedna velika sapunica.
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    gost 22.05.2019 14:25
    Dokumentirana kritika nije pljuvanje
    A ti si sigurno HDZ-ovac. Jer samo HDZ-ovci rabe trik da kad ih se uhvati u laži ili s ...
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    cresan 22.05.2019 13:07
    Brisel
    Za njega ni Cresani neće glasati. Samo gleda svoju guzicu. Kao i Kapeli. Mislim da je Picula ...
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    gost 22.05.2019 13:04
    Odmah se vidi tko je član HDZ-a
    Znači pljuje po svojima isto kao i Mujagić... jako glupo i prozirno.
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    MM 22.05.2019 11:42
    opća opasnost
    U Lošinju su svi članovi HDZ-a osim Gradonačelnice. :lol:
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    gost 22.05.2019 09:38
    Odmah se vidi tko je član HDZ-a
    Da si pročitao ovaj njen članak odmah bi znao da je autorica član HDZ-a i ne bi morao pitati.
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    W 22.05.2019 09:14
    Rezervni igrač HDZ-a
    Treba glasati za njega da ga se riješimo. Tipičan HNS-ov kadar za koaliciju sa svakim ...
     
  • Satirički prilozi

    teta Violeta 21.05.2019 20:35
    zna se
    Onaj jedan sve na ovom svijetu zna, ali ne zna kako prijaviti kuću u poreznu karticu, kaže ...
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    VK 21.05.2019 19:30
    .....
    Prvo da vidimo da li je dotični zaista pjesnik, a ako jeste da li je član HDZ-a?
     
  • Satirički prilozi

    Nezavisna 21.05.2019 19:05
    Lista koja blista
    Tko je nositelj liste.
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    gost 21.05.2019 13:14
    Skriveni HDZovci
    Da li je autorica Bojana Genov također član HDZ-a kao i njen kolega pjesnik A. Mujagić??
     
  • Satirički prilozi

    bevanda 21.05.2019 11:27
    dođi na verandu
    Nema nikakve veze ni sa gradnjom ni sa vlasnicima terena na Malinu ni sa slavljenikom.
     
  • Satirički prilozi

    Čuvar plaže u zimskom periodu 21.05.2019 11:23
    offshore
    Nema potrebe trošiti stranačke novce ako možeš zagrabiti u državnu ili gradsku kasu. S druge ...
     
  • Satirički prilozi

    RDx 21.05.2019 09:28
    $$$
    sve na račun stranke?
     
  • Satirički prilozi

    Dron 21.05.2019 08:52
    IQ test
    Ako makar i površno poznaš situaciju, ona fotografija je jednostavan test inteligencije.
     
  • Satirički prilozi

    Prstenko 21.05.2019 08:46
    Prstenac
    Prsten ,napršnjak krah!!!
     
  • Satirički prilozi

    gost 21.05.2019 08:40
    spontani docek
    Koji losinjski adezejci su bili na obvezatnom spontanom doceku Merkelice u Zagrebu?
     
  • Satirički prilozi

    Svrdlaš 21.05.2019 07:36
    Znaš
    Znaš slučajeve ,prijavi nadležnima ,netko će se pojavit iz njihove strukture,,,
     
  • Satirički prilozi

    Slućajni prolaznik 21.05.2019 07:24
    Urbanizam
    Kakvu vezu ima šefica urbanizma sa tom cestom za Malin ili nedaj bog s gradnjom na tom ...
     
  • Satirički prilozi

    valdeškura 21.05.2019 07:21
    .....
    osim diploma u školama, na Lošinju bi trebalo pročešljati i zapošljavanja bez natječaja ili ...
     
  • Satirički prilozi

    tuljan 20.05.2019 23:15
    mali od kužine
    šta če mu Arsen kada ima sada Marieta, em je mlađi, em je bolji u matematici.
     
  • Satirički prilozi

    gost 20.05.2019 23:10
    mali od kužine
    i Arsen nije pozvan. :o
     
  • Satirički prilozi

    gost 20.05.2019 17:56
    Obrt za prodaju muda marjanovih
    Plitvičko jezero govana kao metafora Hrvatske kakvu je stvorio HDZ Jezero govana na Plitvicama ...
     
  • Satirički prilozi

    gost 20.05.2019 17:38
    besplatan ručak
    Besplatan ručak postoji: Kad ti ga netko drugi plati. A Gariju, njegovim prijateljima i ...
     
  • Satirički prilozi

    škveranin 20.05.2019 15:00
    lijepa poruka škveranima
    Ovo preseravanje jednog ministra je lijepa poruka našim gladnim škveranima u Uljaniku i ...