Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Izložba antičke keramike

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

keramikaU čast desetogodišnjice vađenja antičkog brončanog kipa Apoksiomena iz lošinjskog podmorja, Lošinjski muzej ugošćuje izložbu "Grčko - helenistička keramika u Arheološkom muzeju u Splitu". U malološinjskog palači Fritzy izložba će svečano biti otvorena u utorak, 28. 4. 2009. u 20 sati.

Jedinstvena zbirka oslikane grčke antičke keramike bit će od 28. 4. do 27. 05. 2009. izložena u galerijskom prostoru palače Fritzy, matične zgrade Lošinjskog muzeja u Malom Lošinju.

Izložba predstavlja manji izbor grčko - helenističkih predmeta koji se čuvaju u čuvaonicama splitskog Arheološkog muzeja. Svi predmeti su pronađeni na otoku Visu, na prostoru antičke Isse, odnosno njene nekropole na Martvilu. Izloženo je 118 predmeta koji su razvrstani prema stilovima izrade i i ukrašavanja -  njih ukupno osam.

Izložbu je osmislio i organizirao Boris Čargo, viši kustos Arheološke zbirke "Issa" na otoku Visu, područne zbirke splitskog Arheološkog muzeja.

Ovo je treće gostovanje izložbe nakon Imotskog i Šibenika, no ujedno i prvo izvan Dalmacije. Organizatori izložbe su Grad Mali Lošinj, Lošinjski muzej i Arheološki muzej - Split.

Izložba "Grčko-helenistička keramika u Arheološkom muzeju u Splitu" u malološinjskog palači Fritzy svečano će se otvoriti u utorak, 28. 4. 2009., u 20 sati.

Opširnije o izložbi "Grčko-helenistička keramika u Arheološkom muzeju u Splitu" autora Borisa Čarga

Riječ uz izložbu

Antička Isa (Issa), grčki grad na otoku Visu, bila je važano proizvodno središte keramičkih posuda na Jadranu tijekom kasnog helenizma. Na njenim prostorima pronađeno je mnoštvo različitih posuda koje svjedoče o vještini njenih lončara, ali i trgovačkim vezama tog grada ponajviše s grčkim gradovima južne Italije. Te pomno rađene vaze ovog trenutka izlažemo u Malom Lošinju, možda u najboljem trenutku kako bi svojom ljepotom i raznolikošću "pripremile" Lošinjane za prihvat izuzetnog nalaza iz njihova akvatorija kod Vele Orijule, brončanog čistača strigila. No, za razliku od dosadašnjih gostovanja ova izložba ima i jednu drugu dimenziju, ovog puta susret je to dvaju otoka, Visa i Lošinja, otoka koji  gledaju na jadransku pučinu.

Premda se u splitskom Arheološkom muzeju čuvaju grčke i helenističke vaze i s drugih značajnih arheoloških lokaliteta, poput Staroga Grada, Trogira, Stobreča, Mutograsa, Salone, Nina..., vaze s Visa svojim brojem, raznolikošću, očuvanošću i kvalitetom daleko premašuju sve ostale zajedno. Gotovo sve te posude potječu s isejske nekropole Martvilo. Ta je nekropola, unatoč mnogim devastacijama kroz koje je prošla, dala najveći broj grčkih vaza, koje se danas čuvaju po mnogim hrvatskim i inozemnim muzejima. Isto tako, u grčko-helenističkom depou splitskog Muzeja više od devedeset posto predmeta otpada na keramiku, koja je u najvećoj mjeri s Visa. Stoga nije bilo teško odlučiti se na jednu ovakvu izložbu.

Pred posjetiteljima je samo mali uzorak tih posuda, u odnosu na materijal koji splitski Muzej čuva. Izložba je podijeljena i posude su izložene prema različitim keramičkim stilovima u kojima su izrađene. Nastojao smo kratkim i jednostavnim tekstovima uz izložbu približiti posjetitelju te predmete i njihovu duboku povijest, te ga upoznati s keramikom koja se proizvodila u južnoj i sjevernoj Italiji, ali i onoj koja se proizvodila na našim prostorima odnosno na Visu.

Od svih predmeta koji se čuvaju u grčko-helenističkom depou splitskog Arheološkog muzeja, više od devedeset posto njih otpada na keramički materijal. Velik dio tog materijala čine cjelovite posude, najvećim dijelom iskopane u Visu, na nekropoli grčkoga grada Isse, koju je viški puk nazvao Martvìla (fem. pl.), odn. Martvìlo ime koje je danas udomaćeno među Višanima i kao takvo ušlo u stručnu literaturu.

Ono što je bilo presudno za nastanak tog imena, jest 'sadržaj' koji je zemlja krila u sebi, a viški su ga težaci otkrivali pri obradi svojih vinograda. Potaknuti mnogobrojnim ostatcima grobova i ljudskih kostiju u podnožju dva brda, Gradine i Bandirice, nadjenuli su tom predjelu najlogičnije ime, Martvilo - mjesto gdje su mrtvi. To mjesto gdje su mrtvi zapravo je necropolis, i Martvilo nije ništa drugo doli hrvatski dijalektalni izraz za nekropolu. Iz toga je razvidno da je ljudski spomen na ovo mjesto bio dubok i trajan, te se generacijski prenosio i preživio do danas. Tim imenom viški su težaci na najbolji način okarakterizirali taj prostor i njime do današnjih dana sačuvali ljudski spomen na to mjesto i svu njegovu kulturološku slojevitost. Imenom Martvilo cijeli je ovaj prostor dobio svoj puni smisao.

Višku je nekropolu tijekom četrdesetih i pedesetih godina dvadesetog stoljeća zadesila zla sudbina, jer je devastirana, te je tako izgubljen čitav niz dragocjenih podataka o broju i tipu posuda u pojedinom grobu, broju pokojnika, tipu i arhitekturi groba i dr. Ipak, spašen je znatan broj vaza.

Gotovo sve posude iz grčko-helenističkog razdoblja koje se nalaze u čuvaonici splitskog Arheološkog muzeja bile su dijelom grobnog inventara, postavljene uz pokojnike kao popudbina prigodom pogrebnog obreda. Sve su one dobro očuvane, a oštećenja se ogledaju uglavnom u nepostojanosti boje, u pokojoj slomljenoj ručki ili oštećenjima na usni posude.

keramikaS dolaskom grčkih trgovaca, a poslije i prvih kolonizatora u Jadran, započinje novo razdoblje u povijesti keramografije u Dalmaciji. Među ilirskim etnosima duž jadranske obale dominirala je gruba keramika uglavnom debljih stijenki, s dosta primjesa kalcita u glini. S dolaskom Grka, na Jadran stiže i njihova roba, a zatim i proizvodnja fine keramike tankih stijenki, koja je oslikavana, pomno premazivana i ukrašavana različitim dekorativnim uzorcima. Neposredno nakon doseljenja i osnivanja kolonija, na Jadranu prevladava keramika koja se uvozi iz Velike Grčke, u prvom redu keramika tipa Gnathia i nešto manje crvenofiguralna keramika. No, vrlo brzo nakon toga, možda već u 4. st. pr. Kr., a sasvim sigurno u 3. st. pr. Kr., novoosnovani polisi Isa (Issa) i Far (Pharos) započinju  s vlastitom proizvodnjom. Taj je slijed posve logičan ako se zna da su ovi gradovi na svojim prostorima imali dovoljno kvalitetne gline, a tržište koje su pokrivali bilo je veliko. Nalazi iz svetištâ u ilirskoj sredini, na Rtu Ploči (Promunturium Diomedes) i u Spili kod Nakovane na Pelješcu, to lijepo potvrđuju. No grčku keramiku nalazimo i dublje, u ilirskoj unutrašnjosti, što svjedoči o razmjerima trgovine između Grka i autohtonog stanovništva.

O keramičkoj proizvodnji unutar grčkih gradova na Jadranu ne znamo dovoljno, pa se u posljednje vrijeme arheolozi sve više okreću geolozima, kemičarima i drugima koji svojim znanjima mogu pridonijeti rasvjetljavanju svih okolnosti keramičke proizvodnje i tehnologije pečenja lokalne keramike te načinima njezina odvajanja od uvezene. Ta je suradnja u početcima i svi s nestrpljenjem očekujemo njezine prve rezultate.

Kao prilog proučavanju proizvodnje lokalne keramike u Isi ovdje se izlaže dio ulomaka kalupa za proizvodnju helenističke reljefne keramike. Dijelovi su to kalupa za proizvodnju reljefnih čaša ili zdjela, u literaturi često nazivanih megarskim zdjelama. Motivi na njima su biljni (krljušti šišarke, lovorovo lišće, palmete), životinjski (dupin, zec), mitološki, potom motivi rozeta i sl. Svi ti ukrasi svojom reljefnošću daju iznimnu živost površini reljefne keramike.

U kratkim uvodnim tekstovima uz pojedini keramički stil nastojao sam iznijeti one podatke koji su na današnjem stupnju proučavanja grčke i helenističke keramike uglavnom prihvaćeni. Pokušao sam dati jedan povijesni slijed proizvodnje različitih keramičkih stilova, kao i zemljopisni okvir unutar kojeg su nastajali. Koliko sam u tome uspio, neka procijene posjetitelji.

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Programski sporazum u Malom Lošinju: HDZ i partneri pridobili IDS i HNS

    Tosha 16.07.2019 05:03
    Programski sporazum u Malom Lošinju: HDZ i partneri pridobili IDS i HNS
    I really love your blog.. Pleasant colors & theme. Did you make this site yourself? Please ...
     
  • Svaštara br. 2

    Jarić S. 15.07.2019 23:18
    Fantom iz sjene
    Zašto je UV Odgojnog doma tako važno da se o njemu toliko i tako žučljivo piše? Nema važnije ...
     
  • Svaštara br. 3

    PLANOVI 15.07.2019 22:57
    ljubavnice
    Pa ne napuštaju ministarske fotelje ljubavnici razvedenih već korumpirani i ljudi koji ...
     
  • Svaštara br. 2

    Tulio ll 15.07.2019 21:36
    Bevanda a ne žuč
    E moj Tulio baš si politički glupson kao i ministar koji likuje da je naprasno smijenio ...
     
  • Predsjednica na službenom putu

    Crna Guja 15.07.2019 21:19
    Rajska djeva kraljica Hrvata
    Siguran sam da će te razgaliti snimak ovog intervjua s predsjednicom ...
     
  • Predsjednica na službenom putu

    Tri Mora 15.07.2019 19:34
    Doktorat
    Budući da predsjednica stalno ponavlja staru NATO frazu iz doba Hladnog rata o "Tri mora" ...
     
  • Svaštara br. 3

    Vukajlija 15.07.2019 19:22
    U se, na se i poda se
    Uvijek se u svojim postupcima držao hedonističkog načela "u se, na se i poda se", ili kako ...
     
  • Svaštara br. 2

    Kuriozo 15.07.2019 18:43
    Ministrovi kriteriji
    Zna li netko na kojim poslovima u ministarstvu turizma su uhljebljeni Alen Bičević, sin ...
     
  • Svaštara br. 3

    Tonči 15.07.2019 18:29
    haiku s elementima repa
    Svaki tjedan, ministar jedan (thanks to Barbara) ip.index.hr/.../...
     
  • Svaštara br. 3

    gost 15.07.2019 16:32
    Glavna zvjezda
    Sa ovakvim vimenima Garijeva savjetnica bi mogla biti glavna zvjezda u šou Ljubav je na ...
     
  • Svaštara br. 3

    D.S. 15.07.2019 13:23
    Ministrova zadaća
    Prošle godine je o kampanji protiv privatnog smještaja bio članak na VL s jednim komentarom ...
     
  • Svaštara br. 3

    gost 15.07.2019 12:57
    Za rad spremne
    Zapošljavao ih je i po tome što hoće raditi ako su imale što za pokazati :P
     
  • Svaštara br. 3

    Tin 15.07.2019 12:05  
  • Svaštara br. 3

    Čuvar plaže u zimskom periodu 15.07.2019 11:53
    ništa čudno
    i ja to više volim raditi sa ženskim osobama :lol:
     
  • Svaštara br. 3

    vito 15.07.2019 11:40
    gušti su gušti
    Gari je pravi šmeker, a to je više puta izjavio da više voli raditi sa ženskim osobama.
     
  • Svaštara br. 3

    CNB 15.07.2019 09:58
    a ženska samo sunča leđa
    Kad se samo sjetim da je bivša premijerka radi seksizma zabranila HTZ spot radi najljepše hrvatske ...
     
  • Svaštara br. 3

    Fukara 15.07.2019 09:14
    Ministarstvo erotskog poziranja
    Ali ti nisi Gari Capelli. Jer on ju je i zaposlio zbog ovoga što pokazuje, a ne zbog nečega ...
     
  • Svaštara br. 3

    DJ Tramp 15.07.2019 08:57
    ups
    Na prvi pogled mi se učinilo da je ovo reklama za neki ekskluzivni kabare, a onda vidim ...
     
  • Svaštara br. 3

    Noćni Portir 15.07.2019 08:25
    what the f*ck is that?
    ja bih joj radi ovakve fotografije na službenom događaju dao momentalni otkaz
     
  • Svaštara br. 3

    SN 15.07.2019 07:57
    HRVATSKI FERRAGOSTO U DUGIM KAPUTIMA
    BARBARA MESIĆ PREDLAŽE HRVATSKI FERRAGOSTO U DUGIM KAPUTIMA i.imgur.com/E7Mokom.jpg ...
     
  • Svaštara br. 3

    gost 14.07.2019 21:37
    Glavinjanje nadesno
    A raspuštenice i razvedeni vole njega. Da ga ne vole (i da mu ne duguju) ne bi ga podržavali ...
     
  • Svaštara br. 3

    adio pameti 14.07.2019 21:25
    moramo graditi koliko god stane
    Hoćemo li bar sada, kad je panika, shvatiti glavni problem našeg turizma? Nema dovoljno ...
     
  • Svaštara br. 3

    ništa neočekivano 14.07.2019 18:47
    krah hrvatske ekonomije
    Da pojasnim kakve negativne efekte izaziva monokultura i čime se to ministar turizma ponosi...
     
  • Svaštara br. 3

    iluzionist 14.07.2019 17:24
    teorija praznih skupova po ministru turizma
    Nisi u pravu. Turizam je za neke stvarno postao pravi rocket science usporediv sa astrofizikom ...
     
  • Svaštara br. 3

    Zumbul 14.07.2019 17:12
    Samo kaži Modrić
    Turizam će spasiti Barbara kad nije upalilo s Modrićem, kako je prije godinu dana zamislio ...
     
  • Svaštara br. 3

    Zvizdan 14.07.2019 16:07
    ......
    Totalna egzotika. Haiku s elementima repa.
     
  • Svaštara br. 3

    dd 14.07.2019 15:40
    Noge do poda
    Barbara s nogama do poda će rješiti problem. Kao glavna savjetnica ministra turizma Barbara ...
     
  • Svaštara br. 3

    Obračunko 14.07.2019 15:21
    Bez računa se ne računa
    Kapeli je to znao pa se vrlo pametno nije miješao u turizam dok raste sam od sebe da nešto ...
     
  • Svaštara br. 3

    Vanzemaljac 14.07.2019 13:50
    deja vu
    Ministar se ponaša kao da je turizam nekakav rocket science, a u stvari dobre rezultate ...
     
  • Svaštara br. 3

    eVisitor 14.07.2019 13:02
    HRVATSKI TURIZAM
    Nakon danas objavljenih podataka, jasno je: turistička sezona mogla bi biti ozbiljno slaba ...