Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Izložba antičke keramike

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

keramikaU čast desetogodišnjice vađenja antičkog brončanog kipa Apoksiomena iz lošinjskog podmorja, Lošinjski muzej ugošćuje izložbu "Grčko - helenistička keramika u Arheološkom muzeju u Splitu". U malološinjskog palači Fritzy izložba će svečano biti otvorena u utorak, 28. 4. 2009. u 20 sati.

Jedinstvena zbirka oslikane grčke antičke keramike bit će od 28. 4. do 27. 05. 2009. izložena u galerijskom prostoru palače Fritzy, matične zgrade Lošinjskog muzeja u Malom Lošinju.

Izložba predstavlja manji izbor grčko - helenističkih predmeta koji se čuvaju u čuvaonicama splitskog Arheološkog muzeja. Svi predmeti su pronađeni na otoku Visu, na prostoru antičke Isse, odnosno njene nekropole na Martvilu. Izloženo je 118 predmeta koji su razvrstani prema stilovima izrade i i ukrašavanja -  njih ukupno osam.

Izložbu je osmislio i organizirao Boris Čargo, viši kustos Arheološke zbirke "Issa" na otoku Visu, područne zbirke splitskog Arheološkog muzeja.

Ovo je treće gostovanje izložbe nakon Imotskog i Šibenika, no ujedno i prvo izvan Dalmacije. Organizatori izložbe su Grad Mali Lošinj, Lošinjski muzej i Arheološki muzej - Split.

Izložba "Grčko-helenistička keramika u Arheološkom muzeju u Splitu" u malološinjskog palači Fritzy svečano će se otvoriti u utorak, 28. 4. 2009., u 20 sati.

Opširnije o izložbi "Grčko-helenistička keramika u Arheološkom muzeju u Splitu" autora Borisa Čarga

Riječ uz izložbu

Antička Isa (Issa), grčki grad na otoku Visu, bila je važano proizvodno središte keramičkih posuda na Jadranu tijekom kasnog helenizma. Na njenim prostorima pronađeno je mnoštvo različitih posuda koje svjedoče o vještini njenih lončara, ali i trgovačkim vezama tog grada ponajviše s grčkim gradovima južne Italije. Te pomno rađene vaze ovog trenutka izlažemo u Malom Lošinju, možda u najboljem trenutku kako bi svojom ljepotom i raznolikošću "pripremile" Lošinjane za prihvat izuzetnog nalaza iz njihova akvatorija kod Vele Orijule, brončanog čistača strigila. No, za razliku od dosadašnjih gostovanja ova izložba ima i jednu drugu dimenziju, ovog puta susret je to dvaju otoka, Visa i Lošinja, otoka koji  gledaju na jadransku pučinu.

Premda se u splitskom Arheološkom muzeju čuvaju grčke i helenističke vaze i s drugih značajnih arheoloških lokaliteta, poput Staroga Grada, Trogira, Stobreča, Mutograsa, Salone, Nina..., vaze s Visa svojim brojem, raznolikošću, očuvanošću i kvalitetom daleko premašuju sve ostale zajedno. Gotovo sve te posude potječu s isejske nekropole Martvilo. Ta je nekropola, unatoč mnogim devastacijama kroz koje je prošla, dala najveći broj grčkih vaza, koje se danas čuvaju po mnogim hrvatskim i inozemnim muzejima. Isto tako, u grčko-helenističkom depou splitskog Muzeja više od devedeset posto predmeta otpada na keramiku, koja je u najvećoj mjeri s Visa. Stoga nije bilo teško odlučiti se na jednu ovakvu izložbu.

Pred posjetiteljima je samo mali uzorak tih posuda, u odnosu na materijal koji splitski Muzej čuva. Izložba je podijeljena i posude su izložene prema različitim keramičkim stilovima u kojima su izrađene. Nastojao smo kratkim i jednostavnim tekstovima uz izložbu približiti posjetitelju te predmete i njihovu duboku povijest, te ga upoznati s keramikom koja se proizvodila u južnoj i sjevernoj Italiji, ali i onoj koja se proizvodila na našim prostorima odnosno na Visu.

Od svih predmeta koji se čuvaju u grčko-helenističkom depou splitskog Arheološkog muzeja, više od devedeset posto njih otpada na keramički materijal. Velik dio tog materijala čine cjelovite posude, najvećim dijelom iskopane u Visu, na nekropoli grčkoga grada Isse, koju je viški puk nazvao Martvìla (fem. pl.), odn. Martvìlo ime koje je danas udomaćeno među Višanima i kao takvo ušlo u stručnu literaturu.

Ono što je bilo presudno za nastanak tog imena, jest 'sadržaj' koji je zemlja krila u sebi, a viški su ga težaci otkrivali pri obradi svojih vinograda. Potaknuti mnogobrojnim ostatcima grobova i ljudskih kostiju u podnožju dva brda, Gradine i Bandirice, nadjenuli su tom predjelu najlogičnije ime, Martvilo - mjesto gdje su mrtvi. To mjesto gdje su mrtvi zapravo je necropolis, i Martvilo nije ništa drugo doli hrvatski dijalektalni izraz za nekropolu. Iz toga je razvidno da je ljudski spomen na ovo mjesto bio dubok i trajan, te se generacijski prenosio i preživio do danas. Tim imenom viški su težaci na najbolji način okarakterizirali taj prostor i njime do današnjih dana sačuvali ljudski spomen na to mjesto i svu njegovu kulturološku slojevitost. Imenom Martvilo cijeli je ovaj prostor dobio svoj puni smisao.

Višku je nekropolu tijekom četrdesetih i pedesetih godina dvadesetog stoljeća zadesila zla sudbina, jer je devastirana, te je tako izgubljen čitav niz dragocjenih podataka o broju i tipu posuda u pojedinom grobu, broju pokojnika, tipu i arhitekturi groba i dr. Ipak, spašen je znatan broj vaza.

Gotovo sve posude iz grčko-helenističkog razdoblja koje se nalaze u čuvaonici splitskog Arheološkog muzeja bile su dijelom grobnog inventara, postavljene uz pokojnike kao popudbina prigodom pogrebnog obreda. Sve su one dobro očuvane, a oštećenja se ogledaju uglavnom u nepostojanosti boje, u pokojoj slomljenoj ručki ili oštećenjima na usni posude.

keramikaS dolaskom grčkih trgovaca, a poslije i prvih kolonizatora u Jadran, započinje novo razdoblje u povijesti keramografije u Dalmaciji. Među ilirskim etnosima duž jadranske obale dominirala je gruba keramika uglavnom debljih stijenki, s dosta primjesa kalcita u glini. S dolaskom Grka, na Jadran stiže i njihova roba, a zatim i proizvodnja fine keramike tankih stijenki, koja je oslikavana, pomno premazivana i ukrašavana različitim dekorativnim uzorcima. Neposredno nakon doseljenja i osnivanja kolonija, na Jadranu prevladava keramika koja se uvozi iz Velike Grčke, u prvom redu keramika tipa Gnathia i nešto manje crvenofiguralna keramika. No, vrlo brzo nakon toga, možda već u 4. st. pr. Kr., a sasvim sigurno u 3. st. pr. Kr., novoosnovani polisi Isa (Issa) i Far (Pharos) započinju  s vlastitom proizvodnjom. Taj je slijed posve logičan ako se zna da su ovi gradovi na svojim prostorima imali dovoljno kvalitetne gline, a tržište koje su pokrivali bilo je veliko. Nalazi iz svetištâ u ilirskoj sredini, na Rtu Ploči (Promunturium Diomedes) i u Spili kod Nakovane na Pelješcu, to lijepo potvrđuju. No grčku keramiku nalazimo i dublje, u ilirskoj unutrašnjosti, što svjedoči o razmjerima trgovine između Grka i autohtonog stanovništva.

O keramičkoj proizvodnji unutar grčkih gradova na Jadranu ne znamo dovoljno, pa se u posljednje vrijeme arheolozi sve više okreću geolozima, kemičarima i drugima koji svojim znanjima mogu pridonijeti rasvjetljavanju svih okolnosti keramičke proizvodnje i tehnologije pečenja lokalne keramike te načinima njezina odvajanja od uvezene. Ta je suradnja u početcima i svi s nestrpljenjem očekujemo njezine prve rezultate.

Kao prilog proučavanju proizvodnje lokalne keramike u Isi ovdje se izlaže dio ulomaka kalupa za proizvodnju helenističke reljefne keramike. Dijelovi su to kalupa za proizvodnju reljefnih čaša ili zdjela, u literaturi često nazivanih megarskim zdjelama. Motivi na njima su biljni (krljušti šišarke, lovorovo lišće, palmete), životinjski (dupin, zec), mitološki, potom motivi rozeta i sl. Svi ti ukrasi svojom reljefnošću daju iznimnu živost površini reljefne keramike.

U kratkim uvodnim tekstovima uz pojedini keramički stil nastojao sam iznijeti one podatke koji su na današnjem stupnju proučavanja grčke i helenističke keramike uglavnom prihvaćeni. Pokušao sam dati jedan povijesni slijed proizvodnje različitih keramičkih stilova, kao i zemljopisni okvir unutar kojeg su nastajali. Koliko sam u tome uspio, neka procijene posjetitelji.

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Digitalna gradonačelnica

    tko zna zna 25.03.2019 21:22
    dva put je dvaput
    Treba znati dva puta prodati nekretninu, "dva put je dvaput"
     
  • Digitalna gradonačelnica

    kmet 25.03.2019 19:39
    lijep tekst
    Pažljivo sam čitao ali nema ni govora o kupnji Vijećnice? Hoće li Grad vratiti bar dio ...
     
  • Čija je uopće Jadranka d.d.?

    gost-x 25.03.2019 19:28
    Tko odobrava zatvaranje javne šetnice?
    Volio bih da ne ostane na ovom komentaru, nego da se nađe vijećnik da gradonačelnici postavi ...
     
  • Digitalna gradonačelnica

    gost 25.03.2019 14:22
    Lex šerif
    Nakon usvajanja zakona zvanog "Lex šerif" za zaštitu HDZ-ovskih bahatih gradonačelnika i ...
     
  • Digitalna gradonačelnica

    Snob 25.03.2019 14:01
    Sramota
    Točno, nedolaskom na sjednicu pokazala je koliko drži do njih, ali skrušenom šutnjom oni ...
     
  • Prepravljanje i relativiziranje povijesti

    Lussignano 25.03.2019 13:20
    Tabletice
    Jesi, propustio si uzeti terapiju
     
  • Digitalna gradonačelnica

    walter 25.03.2019 11:44
    dan prođe, a godina nikako
    Svojim odsustvom sa sjednice gradskog vijeća gradonačelnica je pokazala koliko drži do ...
     
  • Digitalna gradonačelnica

    Emanero 25.03.2019 09:45
    Remote control
    Sveprisutnost nadzora iz daljine bez osobne prisutnosti insprirala je i autore ovogodišnjeg ...
     
  • Prepravljanje i relativiziranje povijesti

    D. 25.03.2019 09:12
    Tuljane, nevažan si ...
    Propustio si shvatiti da Lussignanovu tvrdnju Svima je poznato da bez "omrazene I kriminalne ...
     
  • Prepravljanje i relativiziranje povijesti

    hranitelj tuljana 25.03.2019 06:05
    Jako čudna logika
    Ovo je, moram priznati, jedan od čudnijih upisa, meni nedokučive logike. Naime, moje tvrdnje ...
     
  • »Svaštara« 2

    može se 24.03.2019 23:44
    mora se
    A kako bi se oprala lova ? Zamisli kafić ? Bravo za LU, NO i prsten.
     
  • Prepravljanje i relativiziranje povijesti

    Lussignano 24.03.2019 22:54
    Čudni ljudi žive tu.....
    Ovo podučavanje građana Lošinja povjesti u najmanju je ruku čudno. Naime pokušava se ...
     
  • »Svaštara« 2

    picajolo 24.03.2019 22:19
    doša vrag po svoje
    U Lošinju je sve postavljeno nakaradno, na vlasti je formalno HDZ, a vijeće vode IDS i HNS.
     
  • »Svaštara« 2

    Nitkoiništa 24.03.2019 21:44
    I nisu
    Radi se o gradskoj imovini s kojom su mogli raspolagati samo vijećnici. Ako LU imaju nadzorni ...
     
  • »Svaštara« 2

    Licemjer 24.03.2019 21:23
    ...
    Pa nisu vjećnici članovi nadzornog odbora LUa.
     
  • Onečišćivač ne plaća?

    Lignjun 24.03.2019 15:49
    destinacija kulturnog turizma
    Jeli to fotka sa prezentacije Lošinja kao destinacije kulturnog turizma, zdravlja, vitalnosti ...
     
  • Onečišćivač ne plaća?

    Mad Max 24.03.2019 13:25
    odlaganje otpada
    i.imgur.com/jcf7joS.jpg (http://i.imgur.com/jcf7joS.jpg)
     
  • Čija je uopće Jadranka d.d.?

    gost 24.03.2019 10:55
    Prepoznati lažova
    Kako prepoznati kada Šolić laže? Pogledajte mu usne. Ako ih pomiče, znači da laže.
     
  • Čija je uopće Jadranka d.d.?

    gost 24.03.2019 10:53
    Aerodrom
    Čaršija priča da ministar turizma nije među uzvanicima jer nije izvršio zadaću za koji ...
     
  • Čija je uopće Jadranka d.d.?

    Pospanko 24.03.2019 10:50
    transparentnost?
    A i ti pisani odgovori služe samo da se nešto sakrije od javnosti. Zar su pisani odgovori ...
     
  • Čija je uopće Jadranka d.d.?

    taj coon 24.03.2019 10:44
    uživanje u privatnosti?
    ako hoće privatnost, neka se zatvore u svoja 4 zida, ali neka ne zahtjevaju privatnost dok ...
     
  • Čija je uopće Jadranka d.d.?

    NN 24.03.2019 10:39
    !!!!!!
    iz jednog ranijeg članka: "Dio Lošinjana zabrinut je zbog spekulacija da bi Čikat u budućnosti ...
     
  • Čija je uopće Jadranka d.d.?

    Cjepidlaka 24.03.2019 10:37
    Tko odobrava zatvaranje javne šetnice?
    Mediji javljaju da je zbog ovog spektakularnog vjenčanja s glazbom i pucnjavom zatvorena ...
     
  • »Svaštara« 2

    Nitkoiništa 24.03.2019 10:21
    Ludilo brale
    Nikome od vijećnika nije čudno da direktor LU obavještava da ce graditi poslovnu zgradu ...
     
  • Čija je uopće Jadranka d.d.?

    YISK 24.03.2019 10:18
    Okupacija Čikata za privatne derneke
    Mediji javljaju da je zbog ovog spektakularnog vjenčanja s glazbom i pucnjavom zatvorena ...
     
  • »Svaštara« 2

    platon 24.03.2019 09:24
    tko se nije skrio
    Ali zato će graditi upravnu zgradu za Lošinj usluge od 5 miliona kuna. Možda zbog toga ...
     
  • Prepravljanje i relativiziranje povijesti

    Administrator 24.03.2019 09:13
    Novosti: Užitak ubijanja pred djecom
    Pod naslovom Užitak ubijanja pred djecom Novosti su objavile članak da su Ministarstvo ...
     
  • Čija je uopće Jadranka d.d.?

    gost 24.03.2019 09:01
    Milom ili silom
    Stisnuo se od sinergije medija i kapitala. Ili od prijetnje tužbom.
     
  • Čija je uopće Jadranka d.d.?

    gost 24.03.2019 08:48
    Tko je iza kamere?
    Možda i neće imati posla jer je bilo zabranjeno fotkanje svima osim službenom fotografu ...
     
  • »Svaštara« 2

    Alien 24.03.2019 08:40
    mašala
    Pričaju o kongresnom turizmu bez ijedne kongresne dvorane, kulturnom turizmu sa jednom ...