Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Izložba antičke keramike

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

keramikaU čast desetogodišnjice vađenja antičkog brončanog kipa Apoksiomena iz lošinjskog podmorja, Lošinjski muzej ugošćuje izložbu "Grčko - helenistička keramika u Arheološkom muzeju u Splitu". U malološinjskog palači Fritzy izložba će svečano biti otvorena u utorak, 28. 4. 2009. u 20 sati.

Jedinstvena zbirka oslikane grčke antičke keramike bit će od 28. 4. do 27. 05. 2009. izložena u galerijskom prostoru palače Fritzy, matične zgrade Lošinjskog muzeja u Malom Lošinju.

Izložba predstavlja manji izbor grčko - helenističkih predmeta koji se čuvaju u čuvaonicama splitskog Arheološkog muzeja. Svi predmeti su pronađeni na otoku Visu, na prostoru antičke Isse, odnosno njene nekropole na Martvilu. Izloženo je 118 predmeta koji su razvrstani prema stilovima izrade i i ukrašavanja -  njih ukupno osam.

Izložbu je osmislio i organizirao Boris Čargo, viši kustos Arheološke zbirke "Issa" na otoku Visu, područne zbirke splitskog Arheološkog muzeja.

Ovo je treće gostovanje izložbe nakon Imotskog i Šibenika, no ujedno i prvo izvan Dalmacije. Organizatori izložbe su Grad Mali Lošinj, Lošinjski muzej i Arheološki muzej - Split.

Izložba "Grčko-helenistička keramika u Arheološkom muzeju u Splitu" u malološinjskog palači Fritzy svečano će se otvoriti u utorak, 28. 4. 2009., u 20 sati.

Opširnije o izložbi "Grčko-helenistička keramika u Arheološkom muzeju u Splitu" autora Borisa Čarga

Riječ uz izložbu

Antička Isa (Issa), grčki grad na otoku Visu, bila je važano proizvodno središte keramičkih posuda na Jadranu tijekom kasnog helenizma. Na njenim prostorima pronađeno je mnoštvo različitih posuda koje svjedoče o vještini njenih lončara, ali i trgovačkim vezama tog grada ponajviše s grčkim gradovima južne Italije. Te pomno rađene vaze ovog trenutka izlažemo u Malom Lošinju, možda u najboljem trenutku kako bi svojom ljepotom i raznolikošću "pripremile" Lošinjane za prihvat izuzetnog nalaza iz njihova akvatorija kod Vele Orijule, brončanog čistača strigila. No, za razliku od dosadašnjih gostovanja ova izložba ima i jednu drugu dimenziju, ovog puta susret je to dvaju otoka, Visa i Lošinja, otoka koji  gledaju na jadransku pučinu.

Premda se u splitskom Arheološkom muzeju čuvaju grčke i helenističke vaze i s drugih značajnih arheoloških lokaliteta, poput Staroga Grada, Trogira, Stobreča, Mutograsa, Salone, Nina..., vaze s Visa svojim brojem, raznolikošću, očuvanošću i kvalitetom daleko premašuju sve ostale zajedno. Gotovo sve te posude potječu s isejske nekropole Martvilo. Ta je nekropola, unatoč mnogim devastacijama kroz koje je prošla, dala najveći broj grčkih vaza, koje se danas čuvaju po mnogim hrvatskim i inozemnim muzejima. Isto tako, u grčko-helenističkom depou splitskog Muzeja više od devedeset posto predmeta otpada na keramiku, koja je u najvećoj mjeri s Visa. Stoga nije bilo teško odlučiti se na jednu ovakvu izložbu.

Pred posjetiteljima je samo mali uzorak tih posuda, u odnosu na materijal koji splitski Muzej čuva. Izložba je podijeljena i posude su izložene prema različitim keramičkim stilovima u kojima su izrađene. Nastojao smo kratkim i jednostavnim tekstovima uz izložbu približiti posjetitelju te predmete i njihovu duboku povijest, te ga upoznati s keramikom koja se proizvodila u južnoj i sjevernoj Italiji, ali i onoj koja se proizvodila na našim prostorima odnosno na Visu.

Od svih predmeta koji se čuvaju u grčko-helenističkom depou splitskog Arheološkog muzeja, više od devedeset posto njih otpada na keramički materijal. Velik dio tog materijala čine cjelovite posude, najvećim dijelom iskopane u Visu, na nekropoli grčkoga grada Isse, koju je viški puk nazvao Martvìla (fem. pl.), odn. Martvìlo ime koje je danas udomaćeno među Višanima i kao takvo ušlo u stručnu literaturu.

Ono što je bilo presudno za nastanak tog imena, jest 'sadržaj' koji je zemlja krila u sebi, a viški su ga težaci otkrivali pri obradi svojih vinograda. Potaknuti mnogobrojnim ostatcima grobova i ljudskih kostiju u podnožju dva brda, Gradine i Bandirice, nadjenuli su tom predjelu najlogičnije ime, Martvilo - mjesto gdje su mrtvi. To mjesto gdje su mrtvi zapravo je necropolis, i Martvilo nije ništa drugo doli hrvatski dijalektalni izraz za nekropolu. Iz toga je razvidno da je ljudski spomen na ovo mjesto bio dubok i trajan, te se generacijski prenosio i preživio do danas. Tim imenom viški su težaci na najbolji način okarakterizirali taj prostor i njime do današnjih dana sačuvali ljudski spomen na to mjesto i svu njegovu kulturološku slojevitost. Imenom Martvilo cijeli je ovaj prostor dobio svoj puni smisao.

Višku je nekropolu tijekom četrdesetih i pedesetih godina dvadesetog stoljeća zadesila zla sudbina, jer je devastirana, te je tako izgubljen čitav niz dragocjenih podataka o broju i tipu posuda u pojedinom grobu, broju pokojnika, tipu i arhitekturi groba i dr. Ipak, spašen je znatan broj vaza.

Gotovo sve posude iz grčko-helenističkog razdoblja koje se nalaze u čuvaonici splitskog Arheološkog muzeja bile su dijelom grobnog inventara, postavljene uz pokojnike kao popudbina prigodom pogrebnog obreda. Sve su one dobro očuvane, a oštećenja se ogledaju uglavnom u nepostojanosti boje, u pokojoj slomljenoj ručki ili oštećenjima na usni posude.

keramikaS dolaskom grčkih trgovaca, a poslije i prvih kolonizatora u Jadran, započinje novo razdoblje u povijesti keramografije u Dalmaciji. Među ilirskim etnosima duž jadranske obale dominirala je gruba keramika uglavnom debljih stijenki, s dosta primjesa kalcita u glini. S dolaskom Grka, na Jadran stiže i njihova roba, a zatim i proizvodnja fine keramike tankih stijenki, koja je oslikavana, pomno premazivana i ukrašavana različitim dekorativnim uzorcima. Neposredno nakon doseljenja i osnivanja kolonija, na Jadranu prevladava keramika koja se uvozi iz Velike Grčke, u prvom redu keramika tipa Gnathia i nešto manje crvenofiguralna keramika. No, vrlo brzo nakon toga, možda već u 4. st. pr. Kr., a sasvim sigurno u 3. st. pr. Kr., novoosnovani polisi Isa (Issa) i Far (Pharos) započinju  s vlastitom proizvodnjom. Taj je slijed posve logičan ako se zna da su ovi gradovi na svojim prostorima imali dovoljno kvalitetne gline, a tržište koje su pokrivali bilo je veliko. Nalazi iz svetištâ u ilirskoj sredini, na Rtu Ploči (Promunturium Diomedes) i u Spili kod Nakovane na Pelješcu, to lijepo potvrđuju. No grčku keramiku nalazimo i dublje, u ilirskoj unutrašnjosti, što svjedoči o razmjerima trgovine između Grka i autohtonog stanovništva.

O keramičkoj proizvodnji unutar grčkih gradova na Jadranu ne znamo dovoljno, pa se u posljednje vrijeme arheolozi sve više okreću geolozima, kemičarima i drugima koji svojim znanjima mogu pridonijeti rasvjetljavanju svih okolnosti keramičke proizvodnje i tehnologije pečenja lokalne keramike te načinima njezina odvajanja od uvezene. Ta je suradnja u početcima i svi s nestrpljenjem očekujemo njezine prve rezultate.

Kao prilog proučavanju proizvodnje lokalne keramike u Isi ovdje se izlaže dio ulomaka kalupa za proizvodnju helenističke reljefne keramike. Dijelovi su to kalupa za proizvodnju reljefnih čaša ili zdjela, u literaturi često nazivanih megarskim zdjelama. Motivi na njima su biljni (krljušti šišarke, lovorovo lišće, palmete), životinjski (dupin, zec), mitološki, potom motivi rozeta i sl. Svi ti ukrasi svojom reljefnošću daju iznimnu živost površini reljefne keramike.

U kratkim uvodnim tekstovima uz pojedini keramički stil nastojao sam iznijeti one podatke koji su na današnjem stupnju proučavanja grčke i helenističke keramike uglavnom prihvaćeni. Pokušao sam dati jedan povijesni slijed proizvodnje različitih keramičkih stilova, kao i zemljopisni okvir unutar kojeg su nastajali. Koliko sam u tome uspio, neka procijene posjetitelji.

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • »Ako kaniš pobijediti ne smiješ izgubiti«

    gost 02.07.2020 19:43
    Davor Božinović garancija sigurnosti
    Slovenska vlada stavila je Hrvatsku zbog porasta dnevnog broja zaraza koronavirusom zadnjih ...
     
  • »Ako kaniš pobijediti ne smiješ izgubiti«

    gost 02.07.2020 16:32
    Država uz bok turizmu
    Slogan "poljoprivreda, proizvodnja i promet uz bok turizmu" zvuči kao priznanje HDZ-a da ...
     
  • »Ako kaniš pobijediti ne smiješ izgubiti«

    Fr 02.07.2020 16:14
    Kiša pada, trava raste
    Volio bi pitati nekog HDZ-ovca kojem segmentu birača je nemijenjena ova poruka da bi zbog nje ...
     
  • »Ako kaniš pobijediti ne smiješ izgubiti«

    Grunf 02.07.2020 14:58
    Bolje nešto od nečega nego ništa od ničega.
    Od glasovanja za krivu stranku gore je samo kad ne iziđeš na biralište i pustiš da ti drugi ...
     
  • »Ako kaniš pobijediti ne smiješ izgubiti«

    gost 02.07.2020 13:50
    Nakon glasanja nema kajanja
    U interesu zdravlja nacije Udruga liječenih glasača Hrvatske podsjeća na staru hrvatsku ...
     
  • »Ako kaniš pobijediti ne smiješ izgubiti«

    Rambo 02.07.2020 13:27
    Sigurna Hrvatska? Za koga?
    Na prethodnim izborima već kompromitirani HDZ je snubio birače praznjikavim sloganom ...
     
  • »Ako kaniš pobijediti ne smiješ izgubiti«

    Zna Se 02.07.2020 13:12
    mislim da ovaj slogan savršeno odgovara
    i.imgur.com/58PbKhF.jpg (http://i.imgur.com/58PbKhF.jpg)
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    Zoro 02.07.2020 12:34
    Maskirani ministar
    U zaleđu smrdi, ali toplo je. A kad staviš masku smrad se lakše podnosi. i.imgur.com/LtYB4EO.jpg ...
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    Mirela 02.07.2020 11:55
    strah je vrag
    Hmm da, u Plenkijevom zaleđu se osjeća čist ugodno.
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    vojko 02.07.2020 10:58
    predizborna kampanja
    Ne boji se ministar Čehinja, nego Obersnela !!!
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    WoW 02.07.2020 09:30
    srdačna dobrodošlica
    i.imgur.com/dTyvN8N.jpg (http://i.imgur.com/dTyvN8N.jpg)
     
  • Mala zemlja za veliku pljačku

    :sad: 02.07.2020 08:39
    Sve za vlast, vlast ni za šta
    Ako ste imalo sumnjali da je HDZ-u više stalo do vlasti nego do zdravlja ova odluka vam je ...
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    Drifter 02.07.2020 08:33
    ??
    Zašto ministar turizma na otvorenom nosi masku? Zar nisu Česi bezopasni? Stručnjaci kažu ...
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    hranitelj tuljana 02.07.2020 07:22
    Pašteta turizam
    A Česi nakon dočeka u prvi Lidl kupiti ono malo što nisu donijeli sa sobom pa pravac ...
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    gost 01.07.2020 20:43
    Eto kako se vremena mijenjaju.
    Još jučer rugali smo se češkim turistima. Smijali im se što u japankama planinare po Velebitu ...
     
  • Strah je vrag

    Mirko i Slavko 01.07.2020 20:14
    ....
    Netko bi pomislio da su u pitanju bile specijalne operacije, pa je klasificirano kao vojna ...
     
  • Strah je vrag

    gd 01.07.2020 19:52
    domovinski rad
    Cappelli je u domovinskom ratu sudjelovao jedino gledanjem vijesti na TV i raspravama po ...
     
  • Strah je vrag

    dr Freud 01.07.2020 18:33
    bahatost kao dijagnoza?
    Kad se već postavljaju neugodna pitanja mene zanima zašto je generalissimus Plenković toliko ...
     
  • Strah je vrag

    dr House 01.07.2020 17:57
    &&&&&
    Kad Grba već kaže da nisu iznenađeni brojem oboljelih nakon otvaranja granica, zanima me ...
     
  • Strah je vrag

    gost 01.07.2020 15:52
    Pravi novinar postavlja prava pitanja
    A ovako to ide kad pravi novinar dohvati bahatog političara, a nakon toga ga se prihvati ...
     
  • Mala zemlja za veliku pljačku

    Stipe 01.07.2020 14:11
    branitelji i "branitelji"
    Nekako mi ne idu zajedno u istoj rečenici pojmovi "branitelj" i "ugledni HDZ-ovac". Osim ...
     
  • Strah je vrag

    WoW 01.07.2020 09:51
    ni laganje mu više ne ide
    Koliko je ovo očajno glupa izjava ministra, najbolje svjedoći podatak da su u Krapinsko-zagor ...
     
  • Mala zemlja za veliku pljačku

    Mijo 01.07.2020 09:50
    Prepisivač, budala, ulizica
    Nije Gari odgovoran za ovu glupost nego lik koji je za ministra znanosti i obrazovanja ...
     
  • Mala zemlja za veliku pljačku

    DZ 01.07.2020 09:05
    Sve to je samo Garijeva poza
    Kapelijev osobni uspjeh je u tome što se javnosti mogao prikazati kao branitelj i što je ...
     
  • Strah je vrag

    Jeremija 01.07.2020 08:30
    Sve za vlast, vlast ni za što!
    Ako misliš na županovu izjavu o ministrovom nedoličnom postupanju u njoj nema ničeg nebuloznog.
     
  • Strah je vrag

    dr Luigi 01.07.2020 08:15
    !!!!!
    Ne tako rijetko mi izjave pojedinih političara djeluju totalno nebulozno, da se zabrineš ...
     
  • HDZ-ova bau-štela

    Gost 01.07.2020 07:25
    Vjerni donator HDZ a
    I ovogodišnju izbornu kampanju HDZa sufinancira stari pajdo Habjanec.
     
  • Strah je vrag

    gost 30.06.2020 20:27
    Ministar njima, a ne svima
    Gari Capelli odbio doći na potpisivanje ugovora o izradi dokumentacije za centar kompetencije ...
     
  • Strah je vrag

    Tovar 30.06.2020 20:15
    Ugledni u nedostatku dokaza
    Svi su oni ugledni građani dok im se ne dokaže da su lupeži. Vidi od predsjednika HDZ-a ...
     
  • Strah je vrag

    Lokalni Neuglednik 30.06.2020 19:31
    wtf?
    Ne znam zašto, ali do sad sam imao dojam da su svi članovi i članice HDZ-a ugledni građani.