U petak, 15. lipnja 2018. u 20 sati u Galeriji Fritzi u Malom Lošinju otvorit će se gostujuća izložba Arheološkog muzeja u Zagrebu, Anamneza – povijest bolesti u antičkom svijetu. Izložba predstavlja jednu od najvećih zbirki rimskog medicinskog pribora u Europi te arheološki materijal popularizira u novom svjetlu. Tema ove izložbe priča je o liječenju i pristupima liječenju u antičkom (grčkom i rimskom) svijetu ⮞
Kako je bolest sastavni dio ljudskog života, od najranijeg se vremena mogu pratiti pokušaji da je se objasni i da joj se odupre. Naglasak izložbe je na povijesti bolesti (anamneza), ideji koju su počeli razvijati antički liječnici, a od iznimne je važnosti i dan danas. Izložba je prikazala povijesno-logični slijed razvoja medicine i ideja o bolesti u antici. Izložbeni projekt je multidisciplinarnim pristupom na zanimljiv i interaktivan način približio svijet antičke medicine različitim dobnim skupinama i profilima posjetitelja.
Ovaj izložbeni projekt je izuzetno zanimljiv za Lošinjski muzej obzirom na bogatu arheološku podlogu Muzeja, ali i medicinsko naslijeđe koje baštinimo. Naime, lječilišni turizam sastavni je dio lošinjske ponude već desetljećima. Lošinj je 2017. proslavio 130 godina turizma. Lošinjski muzej posjeduje stari ljekarnički namještaj i opremu vezanu uz prvu ljekarnu na Lošinju, koja je osnovana 1897. g. kao „nadvojvodska dvorska ljekarna" (erzherzogliche Hofapotheke), nakon proglašenja Velog i Malog Lošinja zimskim klimatskim lječilištima i oporavilištima.
Izložba će biti otvorena do 15. rujna 2018. godine. Radno vrijeme Galerije Fritzi je od utorka do nedjelje od 10 do 13 te od 19 do 22 (ponedjeljkom zatvoreno).
Svatko ima pravo na zdrav život.
Država osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.
Komentari:
Operirali su sivu mrenu na oku a i otvarali lubanje da bi ispustili skupljene ugruske krvi, nastale kao posljedica udarca, borbe ,da se sprijeci pritisak tog krvarenja na mozak.Poznato je da veliko znanje I iskustvo tadasnje medicine bilo zapisano u poznatoj knjiznici u Aleksandriji. to je tada bila nesto kao Silicon Valley danas. Nakon velikog pozara u kojemu je ta knjiznica izgorena izgubljena su velika znanja I iskustva.Na srecu su Arapi prepisali i preveli veliki dio tog znanja tako da je ostalo sacuvano i kasnije ponovno u Renesansi "kao" otkriveno. Izmedju je bilo mracno doba srednjeg vijeka u kojem je Crkva branila bilo kakva ozbiljnija lijecenja. Cak je poznati Leonardo da Vinci, po skrivecki obavljao svoje studije i seciranja na lesevima.
issuu.com/.../lussino30