U petak, 15. lipnja 2018. u 20 sati u Galeriji Fritzi u Malom Lošinju otvorit će se gostujuća izložba Arheološkog muzeja u Zagrebu, Anamneza – povijest bolesti u antičkom svijetu. Izložba predstavlja jednu od najvećih zbirki rimskog medicinskog pribora u Europi te arheološki materijal popularizira u novom svjetlu. Tema ove izložbe priča je o liječenju i pristupima liječenju u antičkom (grčkom i rimskom) svijetu ⮞
Kako je bolest sastavni dio ljudskog života, od najranijeg se vremena mogu pratiti pokušaji da je se objasni i da joj se odupre. Naglasak izložbe je na povijesti bolesti (anamneza), ideji koju su počeli razvijati antički liječnici, a od iznimne je važnosti i dan danas. Izložba je prikazala povijesno-logični slijed razvoja medicine i ideja o bolesti u antici. Izložbeni projekt je multidisciplinarnim pristupom na zanimljiv i interaktivan način približio svijet antičke medicine različitim dobnim skupinama i profilima posjetitelja.
Ovaj izložbeni projekt je izuzetno zanimljiv za Lošinjski muzej obzirom na bogatu arheološku podlogu Muzeja, ali i medicinsko naslijeđe koje baštinimo. Naime, lječilišni turizam sastavni je dio lošinjske ponude već desetljećima. Lošinj je 2017. proslavio 130 godina turizma. Lošinjski muzej posjeduje stari ljekarnički namještaj i opremu vezanu uz prvu ljekarnu na Lošinju, koja je osnovana 1897. g. kao „nadvojvodska dvorska ljekarna" (erzherzogliche Hofapotheke), nakon proglašenja Velog i Malog Lošinja zimskim klimatskim lječilištima i oporavilištima.
Izložba će biti otvorena do 15. rujna 2018. godine. Radno vrijeme Galerije Fritzi je od utorka do nedjelje od 10 do 13 te od 19 do 22 (ponedjeljkom zatvoreno).
Komentari:
Operirali su sivu mrenu na oku a i otvarali lubanje da bi ispustili skupljene ugruske krvi, nastale kao posljedica udarca, borbe ,da se sprijeci pritisak tog krvarenja na mozak.Poznato je da veliko znanje I iskustvo tadasnje medicine bilo zapisano u poznatoj knjiznici u Aleksandriji. to je tada bila nesto kao Silicon Valley danas. Nakon velikog pozara u kojemu je ta knjiznica izgorena izgubljena su velika znanja I iskustva.Na srecu su Arapi prepisali i preveli veliki dio tog znanja tako da je ostalo sacuvano i kasnije ponovno u Renesansi "kao" otkriveno. Izmedju je bilo mracno doba srednjeg vijeka u kojem je Crkva branila bilo kakva ozbiljnija lijecenja. Cak je poznati Leonardo da Vinci, po skrivecki obavljao svoje studije i seciranja na lesevima.
issuu.com/.../lussino30