Lošinjski muzej partner je u međunarodnom projektu Europske komisije koji je jedan od svega dva projekta promocije europske kulturne baštine koji komisija financira u ovoj godini, izvijestio je Novi list.
Projekt nosi naslov Clash of Cultures, vrijedan je ukupno 39 tisuća eura, započet je u rujnu i trajat će do kolovoza 2014. godine. Nositelj je slovenski fakultet – University of Primorska, a voditelj projekta je prof.dr. Mitja Guštin. Uz Lošinjski muzej partneri su Nacionalni muzej Bosne i Hercegovine i Arheološki muzej Makedonije.
V.d. ravnateljice Lošinjskog muzeja , arheologinja Zrinka Ettinger Starčić, predstavljajući projekt navodi kako je njegov glavni cilj prezentacija kulturnih, ekonomskih i vojnih kontakata između prapovijesne keltske i mediteranske makedonske kulture u razdoblju između 5. i 3. stoljeća prije Krista na području jugoistočne Europe. Partnerskim opsegom pokriva se područje od južne Njemačke, preko Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije, obilježavajući tako kontaktno područje između širih mediteranskih kulturnih elemenata i onih nadolazećih keltskih.
Putujuća izložba
Putujuća izložba započela bi na sjeveru i završila na jugu, a oslikavat će regionalne odnose između Kelta i makedonske kulturne sfere. U projektu će biti predstavljeno nekoliko primjera iznimno važnih arheoloških nalazišta, koji će taj povijesni razvoj i prezentirati, a uz Ptuj, Ošanići, Kale Krševicu i Ohrid, tu je i Osor.
U okviru programa za iduću godinu u planu su tri programske aktivnosti Lošinjskog muzeja i to Izložba Osor, potom Izložba Dame iz Čikata te sudjelovanje na izložbama Projekta Clash of Cultures.
– Vrijednost izuzetno bogate kulturne baštine Osora iz posljednjeg tisućljeća stare ere bila je prepoznata od strane organizatora koji su uključili Lošinjski muzej u ovaj međunarodni projekt jer su ga stručna tijela Europske komisije ocijenila europski značajnim. U prvoj godini bit će predstavljena do sada manje znana ili uopće nepoznata arheološka pokretna kulturna dobra nađena u Osoru, a koja svojim izvorom potječu iz antičkih grčkih i makedonskih produkcijskih središta. No, predstavljena će biti i osorska mjesna umjetničko-obrtnička baština koja zapravo predstavlja tehnološki odsjaj mode iz keltskog svijeta srednje Europe. Isto tako svoje će mjesto dobiti i keramička figurica iz Čikata kao prvoklasan rad etruščanskih radionica srednje Italije.
Prateće publikacije
Riječ je dakle o predstavljanju iznimnih predmeta bogate kulturne baštine koji do sada nisu na taj i takav način bili predočeni domaćoj i međunarodnoj javnosti. Upravo iz tih razloga Osor je bio izabran za sudjelovanje u projektu kao jedan od najvažnijih europskih nalazišta s čijom arheološkom baštinom možemo slijediti i dakako prikazati kulturne doticaje između prapovijesne cjeline Europe i antičkih civilizacija Sredozemlja. U tu svrhu bit će izdane dvije prateće publikacije prevedene također na strane jezike kako bi bile široj javnosti slobodno dostupne preko interneta. Radi se o izdavačkoj djelatnosti koja u vremenu internacionalizacije pokušava djelovati globalno da bi kulturnu baštinu najuspješnije predstavila po cijelome svijetu. Sudjelovanje u zajedničkoj izložbi, koja će pored Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Makedonije, biti predstavljena i u jednom od najuglednijih europskih specijaliziranih i tematskih muzeja, u Manchingu, predstavlja izuzetnu promociju cresko-lošinjskog otočja, Primorsko-goranske županije, ali i hrvatske kulturne baštine uopće, navodi v.d. ravnateljice Zrinka Ettinger Starčić.
Predstavljanje nepoznatog arheološkog blaga
U razdoblju vrhunca turističke sezone planira se u prostorima Arheološke zbirke u Osoru predstavljanje do sada još nepoznatog arheološkog gradiva, interpretirano i dočarano na način da svima jasno prikazuje kulturne doticaje između kultura prapovijesne Europe i sredozemnih civilizacija – prvenstveno s područja Italije, Grčke i Makedonije.
Osor će biti predstavljen kao jedan od najvažnijih arheoloških nalazišta s područja Hrvatske, ali i šire regije.
Izložba će premijerno predstaviti predmete pokretnog arheološkog kulturnog dobra koji su većinom bili nađen i iskopani pred više od stotinu godina na osorskoj Kavaneli. Iz nekog su nama misterioznog razloga do danas, kako struci tako i javnosti, uglavnom ostali nedostupni ili neprepoznati, navodi Ettinger Starčić i kaže kako je time uloga i odgovornost to veća da ih se predstavi u punom sjaju i veličini kakvima su se oni u izvornom kontekstu i shvaćali.
(Ira Cupać Marković)