Prostorni plan // Na Osoršćici rastu dvije trećine flore lošinjskoga otočja.Na Osoršćici rastu dvije trećine flore lošinjskoga otočja.
/ 0
- Detalji
- Kategorija: Plan prostora
- Objavljeno Subota, 10. 05. 2008.
"Raznoliki živi svijet koji nam je dan kao dar Prirode, dužni smo čuvati i zbog sebe i zbog budućeg naraštaja kako štete od zadiranja u prirodu ne bi bile veće od eventualne koristi." Prof. dr. sc. Ivan Šugar, botaničar, sveučilišni profesor u mirovini na tribini Centra za zdravo odrastanje "Idem i ja".
OSOBITOSTI BILJNOGA SVIJETA OSORŠČICE
Ivan Šugar
Uvod
Osorščica je gora koja se uzdiže u sjeverozapadnom dijelu otoka Lošinja povrh Nerezina, ali je u ovom slučaju tom prostoru priključeno i brdsko područje koje se u neprekinutom nizu pruža od Počivalica do Ćunskoga na jugu. Osim središnjega, gorskog i najvišeg dijela Osorščice s vrhom Televrinom (588 m), ostatak od Poćivalica do Ćunskoga tvori brdski lanac u okviru kojega se ističe nekoliko vrhova s visinom nižom od 300 m. Zapadni su obronci Osorščice strmi te se strmo uzdižu od morske razine sve do samoga hrpta. I istočni su obronci također strmi, ali je oveći dio sjeveroistočnoga podnožja proširen dijelom u brežuljkasti predio, a dijelom u udolinicu i u zaravan odnosno prostor s nevelikim nagibom, koji su pogodni za obradu tla i za uzgoj različitih prehrambenih biljnih vrsta, pa je jedino taj, istočni dio Osorčice odavno napučen, te se s te, istočne strane nalazi i nekoliko naselja, a to su Sveti Jakov, Nerezine, Halmac, Veli i Mali Tržić, među kojima su Nerezine najveće i najnaseljenije mjesto.
Biljni svijet i njegove značajke
Zapadni su obronci Osorščice u cijelosti obrašteni gustom i neprohodnom makijom, tj. sredozemnim vazdazelenim šumskim pokrovom kojemu temeljno obilježje daje hrast česmina ili crnika (Quercus ilex). Uz hrast česminu, najčešće drvenaste vrste makije na tom području jesu dvije vrste zelenike (Phillyrea media i Phillyrea latifolia), planika (Arbutus unedo), lemprika (Viburnum tinus) i tršlja (Pistacia lentiscus).
Makijom su obrašteni i istočni obronci brda koja se pružaju od Ćunskoga do Nerezina, dok je šumski pokrov, osobito viših dijelova Osorščice, otvoreniji i s većim ili manjim čistinama, pa su ti predjeli između prvoga i drugoga svjetskog rata bili zasađeni crnim borom (Pinus nigra). Niži pak dijelovi Osorščice koji se steru povrh udolinice što se od pravca Nerezina pruža prema sjeverozapadu, obrašteni su gustom i bujnom makijom kojoj je međutim, u najnižem dijelu toga područja, primiješan hrast medunac (Quercus pubescens), listopadno stablo svojstveno prvenstveno predjelima s umjerenim, kopnenim podnebljem. Pojava hrasta medunca u tom području upućuje na to da se tu radi o staništima s drugačijim, hladnijim mikroklimatskim prilikama, pa bi se iz te činjenice dalo naslutiti da bi se na tom prostoru mogla naći još koja biljna vrsta svojstvena kopnenom, listopadnom području, koje bi takvu pretpostavku potvrđivale. I doista, osim hrasta medunca, na tom je području zastupljeno još nekoliko vrsta svojstvenih područjima s listopadnom vegetacijom, od kojih su neke svojstvene hladnijim tipovima hrastovih šuma kopnenog zaleđa, kao što je bijeli gavez (Symphytum tuberosum), a druge pak toploljubnim tipovima listopadnih šuma kopnenih područja dinarskoga odnosno balkanskog i srednjeeuropskog kopna, kao što su bijela i dugolisna naglavica (Cephalanthera alba i Cephalanthera longifolia), vrapčje sjeme (Lithospermum purpureo-coeruleum), kurika obična (Euonymus vulgaris) i dr. - sve zastupljene unutar šumskoga pokrova s primjesama hrasta medunca povrh udolinice u podnožju Osorščice. Nazočnost navedenih vrsta u biljnom pokrovu Osorščice upućuje na to da je zbog mikroklimatskih prilika, na pojedinim staništima u pojas vazdazelene vegetacije došlo do prodora pojedinih biljnih vrsta svojstvenih hladnijem listopadnom pojasu vegetacije.
Iako bi se na prvi pogled moglo reći da crni bor, koji je zasađen u višim dijelovima istočnih obronaka Osorščice, od 300 m nadmorske visine pa do samoga vrha, donekle zastire zakonitost pojave i slijeda biljnozemljopisnih pojaseva u brdskim i gorskim područjima, svojstvenih jadranskim otocima, prisutnost nekoliko listopadnih drvenastih biljnih vrsta upravo na samome vrhu upućuje na to da je ta zakonitost i ondje prisutna kao i na drugim sličnim mjestima na hrvatskom otočnom prostoru. Na samom vrhu Osorščice javlja se naime, premda rijetko, crni grab (Ostrya carpinifolia) s još nekim listopadnim vrstama, koji simbolizira posebni visinski pojas vegetacije. Nazočnost crnoga graba, pa makar i simbolična, dovoljan je razlog da zaključimo da se vegetacija i na Osorščici kao i na drugim otocima hrvatskoga Jadrana, kao što su Hvar, Brač, poluotok Pelješac i dr., javlja u dva pojasa: niži pojas tvori vazdazelena makija s hrastom česminom, a sam vrh pripada listopadnom pojasu koji tvori hrast medunac s crnim grabom. Takav je slijed biljnozemljopisnih pojaseva svojstven samo vrhovima na otocima i poluotoku Pelješcu, dok je slijed vegetacijskih pojaseva na kopnenom prostoru nešto drugačiji. U kopnenim krajevima, nakon najnižeg i ujedno najtoplijeg pojasa uz more koji tvori vazdazelena makija s hrastom česminom, slijedi listopadni pojas hrasta medunca s bijelim grabom, a tek potom listopadni pojas hrasta medunca s crnim grabom. Na otocima koji se ističu gorovitošću, pojas vazdazelenoga hrasta česmine u višim predjelima prelazi izravno u pojas hrasta medunca s crnim grabom, dok pojasa bijeloga graba na otocima nema.
Osim crnoga graba, živoga svjedoka svojstvenog klimatski hladnijem visinskom pojasu, u višim predjelima Osorščice utvrđena je prisutnost još dviju biljnih vrsta svojstvenih predjelima s hladnijim podnebljem kakvo inače vlada u kopnenim krajevima. To je mekuš jednocvjetni (Melica uniflora), utvrđen pri vrhu na istočnim obroncima Osorščice, biljna vrsta koja se inače javlja u bukovim šumama, i šaš crljenika (Carex humilis), rasprostranjen na Malom kalku (sjeverni hrbat Osorščice), stepska biljna vrsta, rasprostranjena od sibirskih prostranstava sve do kamenjarskih travnjačkih površina naših brdskih i gorskih krajeva. Premda su to rijetke vrste lošinjske cvjetane, one svojom nazočnošću upućuju i na oštrije prilike podneblja koje mjestimično vladaju na tom ograničenom prostoru, a pridonose i biljnoj raznolikosti i osebujnosti toga područja.
S obzirom na uronjenost toga područja u more, utjecaj maritimne klime vrlo je snažan i nadjačava utjecaj hladnih struja sa susjednoga dinarskog planinskoga područja, koji zasigurno nije zanemariv. Tu nam činjenicu potvrđuje nazočnost stanovitog broja biljnih vrsta svojstvenih toplijim klimatskim prilikama i južnijim krajevima Sredozemlja, koje na Osorščici odnosno na otoku Lošinju i susjednom otočju dostižu svoju najsjeverniju granicu rasprostranjenosti.
Na Lošinju, šireći se do njegova najsjevernijeg rta Osora, zatim na zapadnim obalama južnoga dijela otoka Cresa, na otoku Unijama i susjednim manjim otočićima, dosiže svoju najsjeverniju granicu rasprostranjenosti gluhi smrič ili brika (Juniperus phoenicea), kako je zovu na o. Lošinju, inače obilno rasprostranjen osobito na otočnom podrju srednje i južne Dalmacijie, a područje koje ta vrsta obrašćuje upućuje i na topliji oblik prostora na kojem bi se mogle uzgajati i neke egzotične biljne vrste, kao što su pojedine vrste četruna (agruma).
Na Osorčici svoju sjevernu granicu rasprostranjenosti dosiže još jedna vrsta svojstvena inače biljnom svijetu južnijih i toplijih područja primorske Hrvatske, a to je kostrika (Brachypodium ramosum = Brachypodium retusum), također obilno rasprostranjena na otocima južnije od Lošinja, na temelju čije je nazočnosti svojedobno upravo preko Osorščice povučena sjeverna granica toplijeg pojasa vazdazelene sredozemne vegetacije.
Na jugoistočnom rubu Osorščice dosiže svoju sjevernu granicu rasprostranjenosti još jedna sredozemna biljna vrsta, raširena u južnim područjima Sredozemlja, a to je hrast oštrik (Quercus coccifera). Obrašćuje područje Timara, između uvala Liski i Studjenčić, zapadno i sjeverozapadno od Ćunskoga. Tvori makiju gustoga sklopa. Na tom se području dobro drži i obnavlja barem dvije tisuće godina, ali se ne širi dalje i vjerojatno predstavlja ostatak još iz doba starih Grka koji su ga, tijekom svojih seoba, onamo prenijeli. Naravno, i u još neka područja primorskih dijelova Hrvatske, kao što je poluotok Pelješac. Već stanovito vrijeme to jedino stanište vazdazelene sredozemne šumske vegetacije na sjevernom Jadranu, kojemu temeljno obilježje daje hrast oštrik, ugrožava otvaranje putova upravo kroz taj tip šumskoga pokrova, jedinstvenoga na čitavom prostoru sjevernije od poluotoka Pelješca.
Svoju sjevernu granicu rasprostranjenosti na Osorščici dosiže još jedna čuvena sredozemna biljna vrsta, poznata po svojoj simbolici i ljekovitosti - ružmarin (Rosmarinus officinalis), inače obilnije zastupljen na nekim srednjedalmatinskim otocina, kao što je npr. Dugi otok, a osobito je obilno zastupljen u zapadnom Sredozemlju, i to u južnoj Francuskoj i u Španjolskoj. Njegove su samonikle sastojine zabilježene na dvama mjestima na otoku Lošinju: u uvali Valdarke jugoistočno od Maloga Lošinja (mislim da je zbog izgradnje toga područja u zadnjim desetljećima sastojina ružmarina s tog područja potpuno nestala), i na području Lužmarini (fitotoponim koji je ime dobio upravo po zastupljenosti ružmarina) na sjeverozapadnim obroncima Osorčice.
Ima još jedna sredozemna vrsta koja na lošinjskom otočju dosiže svoju sjevernu granicu rasprostranjenosti, a to je jedna vrsta roda vrebina - Thymelaea hirsuta - zabilježena za otočić Zabodaski i Unije, dakle izvan područja Osorčice.
Osorščica se u odnosu na ostale dijelove otoka Lošinja, pa i lošinjskoga otočja u cjelini, odlikuje još jednim svojstvom - bogatom i raznolikom cvjetanom. Iako Osorščica zauzima samo jednu trećinu površine otoka Lošinja, na tom malom prostoru rastu dvije trećine flore lošinjskoga otočja. Od ukupno oko 1100 vrsta koje se javljaju na lošinjskom otočju, na Osorščici ih je zabilježeno 736.
Ambroz Haračić, istraživač cvjetane otoka Lošinja, opisao je i jednu novu endemičnu biljnu svojtu koja odlikuje to područje, a to je lošinjska svojta divljega luka (Allium ampeloprasum f. lussinense).
Zaključak
Na temelju letimičnog pogleda na biljni svijet Osoršćice moglo bi se zaključiti da je biljni pokrov toga područja vrlo sličan ili isti kao i na drugim otocima primorske Hrvatske. Jasno je naime uočljivo da temeljno obilježje šumskom pokrovu daje, kao i u ostalom otočnom području, hrast česmina ili crnika, a da se isto tako na kamenjarskim pašnjacima ističe nazočnost ljekovite kadulje (Salvia officinalis) kao i drugdje. No, to je prividan dojam koji može nastati samo kao posljedica zaista letimičnog i površnog uvida u biljni pokrov toga područja. Na temelju naprijed navedenih biljnih vrsta, zastupljenih u cvjetani Osoršćice, utvrđenih temeljitim florističkim istraživanjima, jasno proizlazi da je Osoršćica područje koje se ističe posebnostima biljnoga svijeta, što se očituje u bogatsvu (736 biljnih svojti), biljnoj raznolikosti i osebujnosti biljnoga svijeta toga prostora u zemljopisnom, mikroklimatskom, a povezano s time i biljnozemljopisnom pogledu. To nam, među ostalim, potvrđuje i činjenica da se između Pelješca i sjevernojadranskih otoka šumske sastojine hrasta oštrika, obilno rasprostranjenoga u Grčkoj, javljaju jedino na krajnjim južnim obroncima šireg prostora Osorščice. Tu nam spoznaju isto tako potvrđuje činjenica da upravo na području Osoršćice stanoviti broj sredozemnih biljnih vrsta dosiže svoju najsjeverniju granicu rasprostranjenosti pridonoseći tako raznolikosti i bogatstvu njegova biljnog svijeta.
Priroda je uložila milijune godina da bi stvorila pojedine biljne (i životinjske) vrste. Isto je tako prohujao golemi protok vremena da bi određene biljne vrste bile udomljene upravo na određenim staništima i površinama da bi se životu na tom prostoru prilagodile i na njemu održale pridonoseći njegovoj raznolikosti i osebujnosti.
Raznoliki živi svijet koji nam je dan kao dar Prirode, dužni smo čuvati i zbog sebe i zbog budućeg naraštaja kako štete od zadiranja u prirodu ne bi bile veće od eventualne koristi.
● ZADNJI KOMENTARI
-
Zemljovid afera
11.06.2026 09:51BučanjeInicijativa za legalnost Lošinj 29. svibnja u 16:39 · Podijeljeno s publikom Javno Lošinj je ustvari mali otok, te držim da je neobično da se ne zna prava istina o Bučanju. Ovaj tekst sa '' Volim Lošinj'', me je motivirao da demantiram tvrdnje, a ... -
Kult Agostina Straulina
08.06.2026 11:11Memorijal A. StraulinaMalo diskretnije nego prije,ali kult Agostina Straulina se nastavlja gajiti. Sada povodom regate krstaša Pesaro - Lošinj kao memorijal u njegovu čast. Na stranici Grada Mali Lošinj objavljen je opširan izvještaj da su Grad Mali Lošinj i Turistička ... -
Samozadovoljavajuće Gradsko vijeće
30.05.2026 07:27Klaunska poslaJadu nepismeni, da bi se nekome mogao narugati, treba imati barem zrno pameti. To je napisao neki klaun, nisam ja... -
Samozadovoljavajuće Gradsko vijeće
29.05.2026 14:02...Pokušava pomesti pod tepih blamažu sa drvenim dječjim vrtićem koji košta kao Sv.Petra kajgana. Na fejsu su je neki ljudi masovno napali da je upropastila Unije, pa se jutros AK pokušala izvući nekim po običaju kvazi pojašnjenjem, nakon čega su je ... -
Samozadovoljavajuće Gradsko vijeće
28.05.2026 15:50Pravi ili lažni tuljan?Jeli ovo poslao pravi tuljan ili mu se neko ruga
-
Samozadovoljavajuće Gradsko vijeće
28.05.2026 10:18Sunčana elektrana?Meni je nešto trulo u nedostatku prethodnih informacija, a onda odjednom obilazak sunčane elektrane na Unijama ???? -
Samozadovoljavajuće Gradsko vijeće
24.05.2026 10:39Dvoboj - tu se krije odgovorimgur.com/a/2k4ArdY (https://imgur.com/a/2k4ArdY) -
Samozadovoljavajuće Gradsko vijeće
23.05.2026 19:33...Sumnjiv natječaj i vrtoglave cijene: EPPO-u prijavljen važan projekt moćne HDZ-ovke www.index.hr/.../2789360.aspx ... -
Samozadovoljavajuće Gradsko vijeće
20.05.2026 07:38Nešto je truloVezano za vrtić Mrav, gradonačelnica je na svom fejsu objavila nekakvo zakašnjelo i općenito objašnjenje, ali bez ikakvih konkretnih detalja. Vidjet ćemo hoće li ovakvo objašnjenje "na majke mi" o 81% povećanja vrijednosti radova zadovoljiti SAFU ... -
Samozadovoljavajuće Gradsko vijeće
16.05.2026 09:56...Jel i ovo spada u lošinjski model gradmje? i.ibb.co/.../... (http://i.ibb.co/3y97ySXT/IMG-20260515-WA0002.jpg) -
Samozadovoljavajuće Gradsko vijeće
16.05.2026 00:40Odjeci 9. sjednice Gradskog vijećaNa portalu Otoci.net objavljena je najava 9. sjednice Gradskog vijeća, kao i izvještaj sa same sjednice i naknadno očitovanje lošinjskog SDP-a povodom enormno velikih troškova prilikom gradnje drvenog dječjeg vrtića. Na dnevnom redu rebalans i zaduženje ... -
Bez kormila, bez kormilara
29.04.2026 21:42...Ovo vrijedi za jako, jako puno javnih osoba u politici Lopinja. U politici je čest slučj da "prema van" ljuti protivnici zapravo zajedno najtjesnije surađuju. Ako vam padne neko ime, imena na pamet, u pravi ste. -
Bez kormila, bez kormilara
29.04.2026 17:09PolitikaPa da to kritizira netko drugi još bi shvatio, ali kad se po tom pitanju javlja HDZ pa makar i ovaj lokalni, stvar je smiješna. Nedavno se odigravala sramotna priča o saborskoj zastupnici Boški Ban izabranoj na listi SDP koja je prvo prihvatila sramotnu ... -
Bez kormila, bez kormilara
29.04.2026 15:14HdzJeli se Silvija prijavila na natječaj za komunalnu pročelnicu -
Bez kormila, bez kormilara
29.04.2026 07:14Bla blaAutor je hdz. Mario je svjestan da neće bit gradonačelnik i posao direktora mu je vrh. Zato glume svađe a uredno svi surađuju 3 -
Bez kormila, bez kormilara
29.04.2026 07:12FrankovićMora da Prvo je tražio uvid u poslovanje komunalnog i to nije dobio pa je digao glas za poskupljenje. Sve kandidate treba testirati na labilnost prije izbora. Uvesti psiho test da se odmah pokaže tko je dhdz a tko hdz sdp -
Bez kormila, bez kormilara
29.04.2026 05:53HdzA mora čovjek negdje raditi?!? -
Bez kormila, bez kormilara
28.04.2026 21:07FrankovićMario je i hdz i sdp ne bira Glavno da je uhljebljenje nije bitno tko daje kruh -
Bez kormila, bez kormilara
28.04.2026 15:32Promjena kaputaNovi ravnatelj Lučke uprave Mario Franković je napustio Gradsko vijeće u koje je izabran kao nezavisni kandidat i objavio da pristupa SDP-u. A to je izazvalo lošinjski HDZ da se silno zgraža. Ako to nekoga zanima može pročitati na otoci.net otoci.net/.../... -
Zemljovid afera
25.04.2026 11:44I ti istoTužibaba, dok mi ne odgovoriš na pitanje koje sam ti postavio u vezi bespravne gradnje, za mene si jednako prevara i spadaš u isti klub kao i svi drugi koji ju "ne vide". -
Zemljovid afera
24.04.2026 18:59Marijo prevaraMario je iste sudbine kao i Devčič. Lažna oporba u svemu glasa za Hdz i još k tome dobio je posao van svoje struke čisto politički ??????????????? ????? -
Zemljovid afera
24.04.2026 18:57Devčič prevaraM. F JE PREŠAO U SDP IBTAKO PREVARIO BIRAČE NO ON JE POLITIČKI ZAPOSLEN I NIJE GA BRIGA ZA IZBORE NIT GLASAČE VEČ DA MU SE PRODUŽI MANDAT U LUČKOJ. -
Zemljovid afera
24.04.2026 16:17LolZnači istina je? Banić ne zna da rt Kolo nije nikad bio otok... (tko je od nas dvojice u pravu lako ćemo utvrditi pogledom u bilo koju kartu ikad). -
Zemljovid afera
24.04.2026 15:45Skandalozna informacijaNe zanima me tvoje lupetanje i traženje dlake u jajetu, ali zbog Banića ću prenijeti njegov status s fejsa bez namjere da stobom raspravljam: Ministarstvo pomorstava očito ne zna što je to OTOK'', a što je ''POLUOTOK''! Dakle, ''OTOK'' je dio kopna ... -
Zemljovid afera
23.04.2026 09:31Pa evo prilikePokaži da si drugačiji od "naše gradske vlasti" pa mi napiši što misliš o događajima na morskoj obali, javnom dobru između Balvanide i Trasorke, imaš lijepo Google Maps (vidim da imaš internet, pa ne bi trebao biti problem) a imaš i Geoportal preglednik ... -
Zemljovid afera
23.04.2026 09:27o sljepiluKako nemam Fejs, ne mogu provjeriti ali sumnjam da je to napisao Banić nego to ovdje piše netko tko ga želi prikazati neinformiranim. Naime, nigdje i nikad Rt Kolo nije bio otok, nego rt, poluotok spojen s ostatkom Lošinja plitkom prevlakom koja je ... -
Zemljovid afera
22.04.2026 16:11Njihov komadić rajaNašoj gradskoj vlasti ništa od toga ne smeta. A naša gradonačelnica na fejsu razdragano piše Ovaj naš komadić raja, komadić svijeta, okupan morem i suncem! To je osjećaj, miris djetinjstva koji nas uvijek vraća sebi. ???? Na Dan planeta Zemlje, sjetimo ... -
Zemljovid afera
21.04.2026 10:32Janezi nam mijenjaju zemljovidAko je ovo što piše Banić istins, vrijeme je da se priupita Gradonačelnicu i predsjednika GV zna li ona za ovo: Kako se Institucije prave gluhe, glupe i neinformirane, mi nastavljamo tiskati, pa sam siguran da će na kraju 'izist govno'! Veseli me ... -
Zemljovid afera
20.04.2026 17:56Kolo naokoloSlovenci promijenili reljef otoka Lošinja ???? Banić piše: Ministarstvo pomorstava očito ne zna što je to OTOK'', a što je ''POLUOTOK''! Dakle, ''OTOK'' je dio kopna koji je sa svih strana okružen morem, a ''POLUOTOK'' je dio kopna koji je jednim ... -
Zemljovid afera
20.04.2026 12:09O polovicama, rodeI on a i komentatori, Slovence i njihovu gradnju tako rado spominju. Meni je s druge strane (he he, mala igra riječi) zaninljivija gradnja o kojoj komentatori ne žele napisati - ni slovca. Znate, ona druga polovica...
ZADNJI KOMENTARI (desno)
-
Zemljovid afera
11.06.2026 09:51BučanjeInicijativa za legalnost Lošinj 29. svibnja u 16:39 · Podijeljeno s publikom Javno Lošinj je ... -
Kult Agostina Straulina
08.06.2026 11:11Memorijal A. StraulinaMalo diskretnije nego prije,ali kult Agostina Straulina se nastavlja gajiti. Sada povodom regate ... -
Samozadovoljavajuće Gradsko vijeće
30.05.2026 07:27Klaunska poslaJadu nepismeni, da bi se nekome mogao narugati, treba imati barem zrno pameti. To je napisao ... -
Samozadovoljavajuće Gradsko vijeće
29.05.2026 14:02...Pokušava pomesti pod tepih blamažu sa drvenim dječjim vrtićem koji košta kao Sv.Petra ... -
Samozadovoljavajuće Gradsko vijeće
28.05.2026 15:50Pravi ili lažni tuljan?Jeli ovo poslao pravi tuljan ili mu se neko ruga -
Samozadovoljavajuće Gradsko vijeće
28.05.2026 10:18Sunčana elektrana?Meni je nešto trulo u nedostatku prethodnih informacija, a onda odjednom obilazak ... -
Samozadovoljavajuće Gradsko vijeće
24.05.2026 10:39Dvoboj - tu se krije odgovorimgur.com/a/2k4ArdY (https://imgur.com/a/2k4ArdY) -
Samozadovoljavajuće Gradsko vijeće
23.05.2026 19:33...Sumnjiv natječaj i vrtoglave cijene: EPPO-u prijavljen važan projekt moćne HDZ-ovke ... -
Samozadovoljavajuće Gradsko vijeće
20.05.2026 07:38Nešto je truloVezano za vrtić Mrav, gradonačelnica je na svom fejsu objavila nekakvo zakašnjelo i općenito ... -
Samozadovoljavajuće Gradsko vijeće
16.05.2026 09:56...Jel i ovo spada u lošinjski model gradmje? i.ibb.co/.../... -
Samozadovoljavajuće Gradsko vijeće
16.05.2026 00:40Odjeci 9. sjednice Gradskog vijećaNa portalu Otoci.net objavljena je najava 9. sjednice Gradskog vijeća, kao i izvještaj ... -
Bez kormila, bez kormilara
29.04.2026 21:42...Ovo vrijedi za jako, jako puno javnih osoba u politici Lopinja. U politici je čest slučj ... -
Bez kormila, bez kormilara
29.04.2026 17:09PolitikaPa da to kritizira netko drugi još bi shvatio, ali kad se po tom pitanju javlja HDZ pa makar ... -
Bez kormila, bez kormilara
29.04.2026 15:14HdzJeli se Silvija prijavila na natječaj za komunalnu pročelnicu -
Bez kormila, bez kormilara
29.04.2026 07:14Bla blaAutor je hdz. Mario je svjestan da neće bit gradonačelnik i posao direktora mu je vrh. Zato ... -
Bez kormila, bez kormilara
29.04.2026 07:12FrankovićMora da Prvo je tražio uvid u poslovanje komunalnog i to nije dobio pa je digao glas za ... -
Bez kormila, bez kormilara
29.04.2026 05:53HdzA mora čovjek negdje raditi?!? -
Bez kormila, bez kormilara
28.04.2026 21:07FrankovićMario je i hdz i sdp ne bira Glavno da je uhljebljenje nije bitno tko daje kruh -
Bez kormila, bez kormilara
28.04.2026 15:32Promjena kaputaNovi ravnatelj Lučke uprave Mario Franković je napustio Gradsko vijeće u koje je izabran ... -
Zemljovid afera
25.04.2026 11:44I ti istoTužibaba, dok mi ne odgovoriš na pitanje koje sam ti postavio u vezi bespravne gradnje, za ... -
Zemljovid afera
24.04.2026 18:59Marijo prevaraMario je iste sudbine kao i Devčič. Lažna oporba u svemu glasa za Hdz i još k tome dobio ... -
Zemljovid afera
24.04.2026 18:57Devčič prevaraM. F JE PREŠAO U SDP IBTAKO PREVARIO BIRAČE NO ON JE POLITIČKI ZAPOSLEN I NIJE GA BRIGA ZA ... -
Zemljovid afera
24.04.2026 16:17LolZnači istina je? Banić ne zna da rt Kolo nije nikad bio otok... (tko je od nas dvojice u ... -
Zemljovid afera
24.04.2026 15:45Skandalozna informacijaNe zanima me tvoje lupetanje i traženje dlake u jajetu, ali zbog Banića ću prenijeti njegov ... -
Zemljovid afera
23.04.2026 09:31Pa evo prilikePokaži da si drugačiji od "naše gradske vlasti" pa mi napiši što misliš o događajima na ... -
Zemljovid afera
23.04.2026 09:27o sljepiluKako nemam Fejs, ne mogu provjeriti ali sumnjam da je to napisao Banić nego to ovdje ... -
Zemljovid afera
22.04.2026 16:11Njihov komadić rajaNašoj gradskoj vlasti ništa od toga ne smeta. A naša gradonačelnica na fejsu razdragano ... -
Zemljovid afera
21.04.2026 10:32Janezi nam mijenjaju zemljovidAko je ovo što piše Banić istins, vrijeme je da se priupita Gradonačelnicu i predsjednika GV ... -
Zemljovid afera
20.04.2026 17:56Kolo naokoloSlovenci promijenili reljef otoka Lošinja ???? Banić piše: Ministarstvo pomorstava očito ... -
Zemljovid afera
20.04.2026 12:09O polovicama, rodeI on a i komentatori, Slovence i njihovu gradnju tako rado spominju. Meni je s druge strane ...
Komentari: