Prostorni plan // Na Osoršćici rastu dvije trećine flore lošinjskoga otočja.Na Osoršćici rastu dvije trećine flore lošinjskoga otočja.
/ 0
- Detalji
- Kategorija: Plan prostora
- Objavljeno Subota, 10. 05. 2008.
"Raznoliki živi svijet koji nam je dan kao dar Prirode, dužni smo čuvati i zbog sebe i zbog budućeg naraštaja kako štete od zadiranja u prirodu ne bi bile veće od eventualne koristi." Prof. dr. sc. Ivan Šugar, botaničar, sveučilišni profesor u mirovini na tribini Centra za zdravo odrastanje "Idem i ja".
OSOBITOSTI BILJNOGA SVIJETA OSORŠČICE
Ivan Šugar
Uvod
Osorščica je gora koja se uzdiže u sjeverozapadnom dijelu otoka Lošinja povrh Nerezina, ali je u ovom slučaju tom prostoru priključeno i brdsko područje koje se u neprekinutom nizu pruža od Počivalica do Ćunskoga na jugu. Osim središnjega, gorskog i najvišeg dijela Osorščice s vrhom Televrinom (588 m), ostatak od Poćivalica do Ćunskoga tvori brdski lanac u okviru kojega se ističe nekoliko vrhova s visinom nižom od 300 m. Zapadni su obronci Osorščice strmi te se strmo uzdižu od morske razine sve do samoga hrpta. I istočni su obronci također strmi, ali je oveći dio sjeveroistočnoga podnožja proširen dijelom u brežuljkasti predio, a dijelom u udolinicu i u zaravan odnosno prostor s nevelikim nagibom, koji su pogodni za obradu tla i za uzgoj različitih prehrambenih biljnih vrsta, pa je jedino taj, istočni dio Osorčice odavno napučen, te se s te, istočne strane nalazi i nekoliko naselja, a to su Sveti Jakov, Nerezine, Halmac, Veli i Mali Tržić, među kojima su Nerezine najveće i najnaseljenije mjesto.
Biljni svijet i njegove značajke
Zapadni su obronci Osorščice u cijelosti obrašteni gustom i neprohodnom makijom, tj. sredozemnim vazdazelenim šumskim pokrovom kojemu temeljno obilježje daje hrast česmina ili crnika (Quercus ilex). Uz hrast česminu, najčešće drvenaste vrste makije na tom području jesu dvije vrste zelenike (Phillyrea media i Phillyrea latifolia), planika (Arbutus unedo), lemprika (Viburnum tinus) i tršlja (Pistacia lentiscus).
Makijom su obrašteni i istočni obronci brda koja se pružaju od Ćunskoga do Nerezina, dok je šumski pokrov, osobito viših dijelova Osorščice, otvoreniji i s većim ili manjim čistinama, pa su ti predjeli između prvoga i drugoga svjetskog rata bili zasađeni crnim borom (Pinus nigra). Niži pak dijelovi Osorščice koji se steru povrh udolinice što se od pravca Nerezina pruža prema sjeverozapadu, obrašteni su gustom i bujnom makijom kojoj je međutim, u najnižem dijelu toga područja, primiješan hrast medunac (Quercus pubescens), listopadno stablo svojstveno prvenstveno predjelima s umjerenim, kopnenim podnebljem. Pojava hrasta medunca u tom području upućuje na to da se tu radi o staništima s drugačijim, hladnijim mikroklimatskim prilikama, pa bi se iz te činjenice dalo naslutiti da bi se na tom prostoru mogla naći još koja biljna vrsta svojstvena kopnenom, listopadnom području, koje bi takvu pretpostavku potvrđivale. I doista, osim hrasta medunca, na tom je području zastupljeno još nekoliko vrsta svojstvenih područjima s listopadnom vegetacijom, od kojih su neke svojstvene hladnijim tipovima hrastovih šuma kopnenog zaleđa, kao što je bijeli gavez (Symphytum tuberosum), a druge pak toploljubnim tipovima listopadnih šuma kopnenih područja dinarskoga odnosno balkanskog i srednjeeuropskog kopna, kao što su bijela i dugolisna naglavica (Cephalanthera alba i Cephalanthera longifolia), vrapčje sjeme (Lithospermum purpureo-coeruleum), kurika obična (Euonymus vulgaris) i dr. - sve zastupljene unutar šumskoga pokrova s primjesama hrasta medunca povrh udolinice u podnožju Osorščice. Nazočnost navedenih vrsta u biljnom pokrovu Osorščice upućuje na to da je zbog mikroklimatskih prilika, na pojedinim staništima u pojas vazdazelene vegetacije došlo do prodora pojedinih biljnih vrsta svojstvenih hladnijem listopadnom pojasu vegetacije.
Iako bi se na prvi pogled moglo reći da crni bor, koji je zasađen u višim dijelovima istočnih obronaka Osorščice, od 300 m nadmorske visine pa do samoga vrha, donekle zastire zakonitost pojave i slijeda biljnozemljopisnih pojaseva u brdskim i gorskim područjima, svojstvenih jadranskim otocima, prisutnost nekoliko listopadnih drvenastih biljnih vrsta upravo na samome vrhu upućuje na to da je ta zakonitost i ondje prisutna kao i na drugim sličnim mjestima na hrvatskom otočnom prostoru. Na samom vrhu Osorščice javlja se naime, premda rijetko, crni grab (Ostrya carpinifolia) s još nekim listopadnim vrstama, koji simbolizira posebni visinski pojas vegetacije. Nazočnost crnoga graba, pa makar i simbolična, dovoljan je razlog da zaključimo da se vegetacija i na Osorščici kao i na drugim otocima hrvatskoga Jadrana, kao što su Hvar, Brač, poluotok Pelješac i dr., javlja u dva pojasa: niži pojas tvori vazdazelena makija s hrastom česminom, a sam vrh pripada listopadnom pojasu koji tvori hrast medunac s crnim grabom. Takav je slijed biljnozemljopisnih pojaseva svojstven samo vrhovima na otocima i poluotoku Pelješcu, dok je slijed vegetacijskih pojaseva na kopnenom prostoru nešto drugačiji. U kopnenim krajevima, nakon najnižeg i ujedno najtoplijeg pojasa uz more koji tvori vazdazelena makija s hrastom česminom, slijedi listopadni pojas hrasta medunca s bijelim grabom, a tek potom listopadni pojas hrasta medunca s crnim grabom. Na otocima koji se ističu gorovitošću, pojas vazdazelenoga hrasta česmine u višim predjelima prelazi izravno u pojas hrasta medunca s crnim grabom, dok pojasa bijeloga graba na otocima nema.
Osim crnoga graba, živoga svjedoka svojstvenog klimatski hladnijem visinskom pojasu, u višim predjelima Osorščice utvrđena je prisutnost još dviju biljnih vrsta svojstvenih predjelima s hladnijim podnebljem kakvo inače vlada u kopnenim krajevima. To je mekuš jednocvjetni (Melica uniflora), utvrđen pri vrhu na istočnim obroncima Osorščice, biljna vrsta koja se inače javlja u bukovim šumama, i šaš crljenika (Carex humilis), rasprostranjen na Malom kalku (sjeverni hrbat Osorščice), stepska biljna vrsta, rasprostranjena od sibirskih prostranstava sve do kamenjarskih travnjačkih površina naših brdskih i gorskih krajeva. Premda su to rijetke vrste lošinjske cvjetane, one svojom nazočnošću upućuju i na oštrije prilike podneblja koje mjestimično vladaju na tom ograničenom prostoru, a pridonose i biljnoj raznolikosti i osebujnosti toga područja.
S obzirom na uronjenost toga područja u more, utjecaj maritimne klime vrlo je snažan i nadjačava utjecaj hladnih struja sa susjednoga dinarskog planinskoga područja, koji zasigurno nije zanemariv. Tu nam činjenicu potvrđuje nazočnost stanovitog broja biljnih vrsta svojstvenih toplijim klimatskim prilikama i južnijim krajevima Sredozemlja, koje na Osorščici odnosno na otoku Lošinju i susjednom otočju dostižu svoju najsjeverniju granicu rasprostranjenosti.
Na Lošinju, šireći se do njegova najsjevernijeg rta Osora, zatim na zapadnim obalama južnoga dijela otoka Cresa, na otoku Unijama i susjednim manjim otočićima, dosiže svoju najsjeverniju granicu rasprostranjenosti gluhi smrič ili brika (Juniperus phoenicea), kako je zovu na o. Lošinju, inače obilno rasprostranjen osobito na otočnom podrju srednje i južne Dalmacijie, a područje koje ta vrsta obrašćuje upućuje i na topliji oblik prostora na kojem bi se mogle uzgajati i neke egzotične biljne vrste, kao što su pojedine vrste četruna (agruma).
Na Osorčici svoju sjevernu granicu rasprostranjenosti dosiže još jedna vrsta svojstvena inače biljnom svijetu južnijih i toplijih područja primorske Hrvatske, a to je kostrika (Brachypodium ramosum = Brachypodium retusum), također obilno rasprostranjena na otocima južnije od Lošinja, na temelju čije je nazočnosti svojedobno upravo preko Osorščice povučena sjeverna granica toplijeg pojasa vazdazelene sredozemne vegetacije.
Na jugoistočnom rubu Osorščice dosiže svoju sjevernu granicu rasprostranjenosti još jedna sredozemna biljna vrsta, raširena u južnim područjima Sredozemlja, a to je hrast oštrik (Quercus coccifera). Obrašćuje područje Timara, između uvala Liski i Studjenčić, zapadno i sjeverozapadno od Ćunskoga. Tvori makiju gustoga sklopa. Na tom se području dobro drži i obnavlja barem dvije tisuće godina, ali se ne širi dalje i vjerojatno predstavlja ostatak još iz doba starih Grka koji su ga, tijekom svojih seoba, onamo prenijeli. Naravno, i u još neka područja primorskih dijelova Hrvatske, kao što je poluotok Pelješac. Već stanovito vrijeme to jedino stanište vazdazelene sredozemne šumske vegetacije na sjevernom Jadranu, kojemu temeljno obilježje daje hrast oštrik, ugrožava otvaranje putova upravo kroz taj tip šumskoga pokrova, jedinstvenoga na čitavom prostoru sjevernije od poluotoka Pelješca.
Svoju sjevernu granicu rasprostranjenosti na Osorščici dosiže još jedna čuvena sredozemna biljna vrsta, poznata po svojoj simbolici i ljekovitosti - ružmarin (Rosmarinus officinalis), inače obilnije zastupljen na nekim srednjedalmatinskim otocina, kao što je npr. Dugi otok, a osobito je obilno zastupljen u zapadnom Sredozemlju, i to u južnoj Francuskoj i u Španjolskoj. Njegove su samonikle sastojine zabilježene na dvama mjestima na otoku Lošinju: u uvali Valdarke jugoistočno od Maloga Lošinja (mislim da je zbog izgradnje toga područja u zadnjim desetljećima sastojina ružmarina s tog područja potpuno nestala), i na području Lužmarini (fitotoponim koji je ime dobio upravo po zastupljenosti ružmarina) na sjeverozapadnim obroncima Osorčice.
Ima još jedna sredozemna vrsta koja na lošinjskom otočju dosiže svoju sjevernu granicu rasprostranjenosti, a to je jedna vrsta roda vrebina - Thymelaea hirsuta - zabilježena za otočić Zabodaski i Unije, dakle izvan područja Osorčice.
Osorščica se u odnosu na ostale dijelove otoka Lošinja, pa i lošinjskoga otočja u cjelini, odlikuje još jednim svojstvom - bogatom i raznolikom cvjetanom. Iako Osorščica zauzima samo jednu trećinu površine otoka Lošinja, na tom malom prostoru rastu dvije trećine flore lošinjskoga otočja. Od ukupno oko 1100 vrsta koje se javljaju na lošinjskom otočju, na Osorščici ih je zabilježeno 736.
Ambroz Haračić, istraživač cvjetane otoka Lošinja, opisao je i jednu novu endemičnu biljnu svojtu koja odlikuje to područje, a to je lošinjska svojta divljega luka (Allium ampeloprasum f. lussinense).
Zaključak
Na temelju letimičnog pogleda na biljni svijet Osoršćice moglo bi se zaključiti da je biljni pokrov toga područja vrlo sličan ili isti kao i na drugim otocima primorske Hrvatske. Jasno je naime uočljivo da temeljno obilježje šumskom pokrovu daje, kao i u ostalom otočnom području, hrast česmina ili crnika, a da se isto tako na kamenjarskim pašnjacima ističe nazočnost ljekovite kadulje (Salvia officinalis) kao i drugdje. No, to je prividan dojam koji može nastati samo kao posljedica zaista letimičnog i površnog uvida u biljni pokrov toga područja. Na temelju naprijed navedenih biljnih vrsta, zastupljenih u cvjetani Osoršćice, utvrđenih temeljitim florističkim istraživanjima, jasno proizlazi da je Osoršćica područje koje se ističe posebnostima biljnoga svijeta, što se očituje u bogatsvu (736 biljnih svojti), biljnoj raznolikosti i osebujnosti biljnoga svijeta toga prostora u zemljopisnom, mikroklimatskom, a povezano s time i biljnozemljopisnom pogledu. To nam, među ostalim, potvrđuje i činjenica da se između Pelješca i sjevernojadranskih otoka šumske sastojine hrasta oštrika, obilno rasprostranjenoga u Grčkoj, javljaju jedino na krajnjim južnim obroncima šireg prostora Osorščice. Tu nam spoznaju isto tako potvrđuje činjenica da upravo na području Osoršćice stanoviti broj sredozemnih biljnih vrsta dosiže svoju najsjeverniju granicu rasprostranjenosti pridonoseći tako raznolikosti i bogatstvu njegova biljnog svijeta.
Priroda je uložila milijune godina da bi stvorila pojedine biljne (i životinjske) vrste. Isto je tako prohujao golemi protok vremena da bi određene biljne vrste bile udomljene upravo na određenim staništima i površinama da bi se životu na tom prostoru prilagodile i na njemu održale pridonoseći njegovoj raznolikosti i osebujnosti.
Raznoliki živi svijet koji nam je dan kao dar Prirode, dužni smo čuvati i zbog sebe i zbog budućeg naraštaja kako štete od zadiranja u prirodu ne bi bile veće od eventualne koristi.
● ZADNJI KOMENTARI
-
Zemljovid afera
25.04.2026 11:44I ti istoTužibaba, dok mi ne odgovoriš na pitanje koje sam ti postavio u vezi bespravne gradnje, za mene si jednako prevara i spadaš u isti klub kao i svi drugi koji ju "ne vide". -
Zemljovid afera
24.04.2026 18:59Marijo prevaraMario je iste sudbine kao i Devčič Lažna oporba u svemu glasa za Hdz i još k tome dobio je posao van svoje struke čisto politički ??????????????? ????? -
Zemljovid afera
24.04.2026 18:57Devčič prevaraM. F JE PREŠAO U SDP IBTAKO PREVARIO BIRAČE NO ON JE POLITIČKI ZAPOSLEN I NIJE GA BRIGA ZA IZBORE NIT GLASAČE VEČ DA MU SE PRODUŽI MANDAT U LUČKOJ. -
Zemljovid afera
24.04.2026 16:17LolZnači istina je? Banić ne zna da rt Kolo nije nikad bio otok... (tko je od nas dvojice u pravu lako ćemo utvrditi pogledom u bilo koju kartu ikad). -
Zemljovid afera
24.04.2026 15:45Skandalozna informacijaNe zanima me tvoje lupetanje i traženje dlake u jajetu, ali zbog Banića ću prenijeti njegov status s fejsa bez namjere da stobom raspravljam: Ministarstvo pomorstava očito ne zna što je to OTOK'', a što je ''POLUOTOK''! Dakle, ''OTOK'' je dio kopna ... -
Zemljovid afera
23.04.2026 09:31Pa evo prilikePokaži da si drugačiji od "naše gradske vlasti" pa mi napiši što misliš o događajima na morskoj obali, javnom dobru između Balvanide i Trasorke, imaš lijepo Google Maps (vidim da imaš internet, pa ne bi trebao biti problem) a imaš i Geoportal preglednik ... -
Zemljovid afera
23.04.2026 09:27o sljepiluKako nemam Fejs, ne mogu provjeriti ali sumnjam da je to napisao Banić nego to ovdje piše netko tko ga želi prikazati neinformiranim. Naime, nigdje i nikad Rt Kolo nije bio otok, nego rt, poluotok spojen s ostatkom Lošinja plitkom prevlakom koja je ... -
Zemljovid afera
22.04.2026 16:11Njihov komadić rajaNašoj gradskoj vlasti ništa od toga ne smeta. A naša gradonačelnica na fejsu razdragano piše Ovaj naš komadić raja, komadić svijeta, okupan morem i suncem! To je osjećaj, miris djetinjstva koji nas uvijek vraća sebi. ???? Na Dan planeta Zemlje, sjetimo ... -
Zemljovid afera
21.04.2026 10:32Janezi nam mijenjaju zemljovidAko je ovo što piše Banić istins, vrijeme je da se priupita Gradonačelnicu i predsjednika GV zna li ona za ovo: Kako se Institucije prave gluhe, glupe i neinformirane, mi nastavljamo tiskati, pa sam siguran da će na kraju 'izist govno'! Veseli me ... -
Zemljovid afera
20.04.2026 17:56Kolo naokoloSlovenci promijenili reljef otoka Lošinja ???? Banić piše: Ministarstvo pomorstava očito ne zna što je to OTOK'', a što je ''POLUOTOK''! Dakle, ''OTOK'' je dio kopna koji je sa svih strana okružen morem, a ''POLUOTOK'' je dio kopna koji je jednim ... -
Zemljovid afera
20.04.2026 12:09O polovicama, rodeI on a i komentatori, Slovence i njihovu gradnju tako rado spominju. Meni je s druge strane (he he, mala igra riječi) zaninljivija gradnja o kojoj komentatori ne žele napisati - ni slovca. Znate, ona druga polovica... -
Zemljovid afera
19.04.2026 19:01Bučanje- ovo je SlovenijaIzgleda da će tamo uskoro pisati ono "ovo je Slovenija"
Banić piše da od 1400 evidentiranih nelegalnih građevina na Lošinju više od pola je od slovenskih državljana .I da im po bahatosti konkurišu Česi, Pogledati na Banićevom fejsu www.facebook.com/.../ ...
-
Guranje deve kroz ušicu igle
13.04.2026 17:00Eto...Evo, ni tužibaba ne vidi ništa, samo još jedna u nizu...:( -
Sve se nešto nastavlja, pokreće, omogućuje, prepoznaje ...
10.04.2026 11:09...evo, sutra je 14 mjeseci, drveni montažni dječji vrtić još nije gotov gradonačelnice, u čemu je problem, jel opet kriv Pedro -
Oktroirani mjesni odbori
08.04.2026 21:55O lažima, rode...Ovo je, dakako, potpuna besmislica i laž. -
Oktroirani mjesni odbori
08.04.2026 07:57Non euOd rujna 2026 nema više eu fondova za Hrvatsku. Nema više napasti da se krade. No nema više ni novca. Slijedi bankrot države kao i u Grčkoj . Lošinj se nema šta bojati. Lošinj je propao kao i većina projekata iz eu fondova, -
Oktroirani mjesni odbori
08.04.2026 07:38otpadomjeriSve je to relativno i nije mi namjera svađati umirovljenike. Gradsko vijeće je podržalo odluku direktora kojom su poručili iznajmljivačima ( i ne samo njima): " Možete odvajati otpad i imati malo otvaranja ostatnog otpada, ali ćete plaćati odvoz otpada ... -
Guranje deve kroz ušicu igle
08.04.2026 07:03NeLjudi ne napuštaju drugi mol M. F. Posrao i šefa i stanicu Lučka -
Bez kormila, bez kormilara
06.04.2026 17:24Poslanica LošinjanimaUskrsni blagdani su na izmaku, Iako Isus nije ovdje, nije kasno za poslanicu dragim Lošinjanima. Obraćam vam se s dubokim poštovanjem i još dubljim razumijevanjem vašeg jedinstvenog talenta da u isto vrijeme živite u raju i kukate kao da ste na ... -
Guranje deve kroz ušicu igle
06.04.2026 16:21@ tužibabaTužibaba, nešto bih provjerio. Do sad nisam od ni jednog komentatora niti autora članka dobio odgovor na ovo pitanje, možda ću od vas dobiti? Izgleda da se zaštitom javnog dobra i bespravnom devastacijom morske obale na Lošinju nitko ne bavi. Čini se ... -
Guranje deve kroz ušicu igle
06.04.2026 00:14Pije kavu s ArsenomKako to da ovaj portal niš ne piše o prosvjedu ispred lučke uprave jer je Franković zatražio micanjem brodica s drugog mulića u gradu -
Guranje deve kroz ušicu igle
05.04.2026 19:35PrevaraM. F veliki prevarant Nadam se da više neće dobit nit jednog vijećnika Navodno je ušao u sdp -
Bez kormila, bez kormilara
05.04.2026 13:51Nije ovdjeGradonačelnica nam u povodu uskrsa javlja na fejsu da Isus nije ovdje. To svi znamo. Po stanju u gradu, u državi, Europi i svjetu
Lako Isusu, on je uskrsnuo
-
Guranje deve kroz ušicu igle
04.04.2026 13:23RudiŠto se događa u lučkoj upravi navodno više nema za neke lovatore besplatnih vezova ali nema nit sankcija za to -
Web stranicom "budimo" građane
03.04.2026 21:24KikićTočno tako -
Oktroirani mjesni odbori
03.04.2026 16:27.To znači da je umirovljenik samac koji ne iznajmljuje ili nema što iznajmiti u lošijem položaju od onoga koji iznajmljuje. -
Oktroirani mjesni odbori
03.04.2026 11:15rješenjeProsječna mirovina nije dostatna za život tako da rješenje nije jednostavno kako si napisao prije mjesec dana. Umirovljenik ne iznajmljuje iz objesti nego iz potrebe. -
Javna rasprava - javno razotkrivanje
03.04.2026 07:51...Nepismeni gradski vijećnici dižu ruke da firma navodno ne bi propala, umjesto da smijene nesposobnog direktora. Ovo je direktno kršenje načela "onečišćivač plaća" (polluter pays principle), koje je temelj modernog gospodarenja otpadom, gdje trošak ... -
Javna rasprava - javno razotkrivanje
02.04.2026 15:15Potpore samaca iznajmljivačimaOvih dana dobivamo račune za odvoz smeća po novoj metodi obračuna. Ispada da koliko god domaćinstva proizvedu smeća sva plaćaju isto: samac i višečlana obitelj koja otpadometar otvori 10 puta mjesečno plaćaju isto. Što znači da samci osiguravaju potporu ... -
Oktroirani mjesni odbori
29.03.2026 13:22LažeKako to da S. K. VIŠE NE PIŠE PROTIV HDZ I ANE KUČIĆ VEČ JOJ LAJKA OBJAVE NADA LI SE MJESTU KOMUNALNE PROČELNICE USKORO POVRATAK U HDZ
ZADNJI KOMENTARI (desno)
-
Zemljovid afera
25.04.2026 11:44I ti istoTužibaba, dok mi ne odgovoriš na pitanje koje sam ti postavio u vezi bespravne gradnje ... -
Zemljovid afera
24.04.2026 18:59Marijo prevaraMario je iste sudbine kao i Devčič Lažna oporba u svemu glasa za Hdz i još k tome dobio je ... -
Zemljovid afera
24.04.2026 18:57Devčič prevaraM. F JE PREŠAO U SDP IBTAKO PREVARIO BIRAČE NO ON JE POLITIČKI ZAPOSLEN I NIJE GA BRIGA ZA ... -
Zemljovid afera
24.04.2026 16:17LolZnači istina je? Banić ne zna da rt Kolo nije nikad bio otok... (tko je od nas dvojice u ... -
Zemljovid afera
24.04.2026 15:45Skandalozna informacijaNe zanima me tvoje lupetanje i traženje dlake u jajetu, ali zbog Banića ću prenijeti njegov ... -
Zemljovid afera
23.04.2026 09:31Pa evo prilikePokaži da si drugačiji od "naše gradske vlasti" pa mi napiši što misliš o događajima na ... -
Zemljovid afera
23.04.2026 09:27o sljepiluKako nemam Fejs, ne mogu provjeriti ali sumnjam da je to napisao Banić nego to ovdje ... -
Zemljovid afera
22.04.2026 16:11Njihov komadić rajaNašoj gradskoj vlasti ništa od toga ne smeta. A naša gradonačelnica na fejsu razdragano ... -
Zemljovid afera
21.04.2026 10:32Janezi nam mijenjaju zemljovidAko je ovo što piše Banić istins, vrijeme je da se priupita Gradonačelnicu i predsjednika GV ... -
Zemljovid afera
20.04.2026 17:56Kolo naokoloSlovenci promijenili reljef otoka Lošinja ???? Banić piše: Ministarstvo pomorstava očito ... -
Zemljovid afera
20.04.2026 12:09O polovicama, rodeI on a i komentatori, Slovence i njihovu gradnju tako rado spominju. Meni je s druge strane ... -
Zemljovid afera
19.04.2026 19:01Bučanje- ovo je SlovenijaIzgleda da će tamo uskoro pisati ono "ovo je Slovenija" Banić piše da od 1400 evidentiranih ... -
Guranje deve kroz ušicu igle
13.04.2026 17:00Eto...Evo, ni tužibaba ne vidi ništa, samo još jedna u nizu...:( -
Sve se nešto nastavlja, pokreće, omogućuje, prepoznaje ...
10.04.2026 11:09...evo, sutra je 14 mjeseci, drveni montažni dječji vrtić još nije gotov gradonačelnice, u ... -
Oktroirani mjesni odbori
08.04.2026 21:55O lažima, rode...Ovo je, dakako, potpuna besmislica i laž. -
Oktroirani mjesni odbori
08.04.2026 07:57Non euOd rujna 2026 nema više eu fondova za Hrvatsku. Nema više napasti da se krade. No nema više ... -
Oktroirani mjesni odbori
08.04.2026 07:38otpadomjeriSve je to relativno i nije mi namjera svađati umirovljenike. Gradsko vijeće je podržalo ... -
Guranje deve kroz ušicu igle
08.04.2026 07:03NeLjudi ne napuštaju drugi mol M. F. Posrao i šefa i stanicu Lučka -
Bez kormila, bez kormilara
06.04.2026 17:24Poslanica LošinjanimaUskrsni blagdani su na izmaku, Iako Isus nije ovdje, nije kasno za poslanicu dragim ... -
Guranje deve kroz ušicu igle
06.04.2026 16:21@ tužibabaTužibaba, nešto bih provjerio. Do sad nisam od ni jednog komentatora niti autora članka ... -
Guranje deve kroz ušicu igle
06.04.2026 00:14Pije kavu s ArsenomKako to da ovaj portal niš ne piše o prosvjedu ispred lučke uprave jer je Franković zatražio ... -
Guranje deve kroz ušicu igle
05.04.2026 19:35PrevaraM. F veliki prevarant Nadam se da više neće dobit nit jednog vijećnika Navodno je ušao u ... -
Bez kormila, bez kormilara
05.04.2026 13:51Nije ovdjeGradonačelnica nam u povodu uskrsa javlja na fejsu da Isus nije ovdje. To svi znamo. Po ... -
Guranje deve kroz ušicu igle
04.04.2026 13:23RudiŠto se događa u lučkoj upravi navodno više nema za neke lovatore besplatnih vezova ali nema ... -
Web stranicom "budimo" građane
03.04.2026 21:24KikićTočno tako -
Oktroirani mjesni odbori
03.04.2026 16:27.To znači da je umirovljenik samac koji ne iznajmljuje ili nema što iznajmiti u lošijem ... -
Oktroirani mjesni odbori
03.04.2026 11:15rješenjeProsječna mirovina nije dostatna za život tako da rješenje nije jednostavno kako si napisao ... -
Javna rasprava - javno razotkrivanje
03.04.2026 07:51...Nepismeni gradski vijećnici dižu ruke da firma navodno ne bi propala, umjesto da smijene ... -
Javna rasprava - javno razotkrivanje
02.04.2026 15:15Potpore samaca iznajmljivačimaOvih dana dobivamo račune za odvoz smeća po novoj metodi obračuna. Ispada da koliko god ... -
Oktroirani mjesni odbori
29.03.2026 13:22LažeKako to da S. K. VIŠE NE PIŠE PROTIV HDZ I ANE KUČIĆ VEČ JOJ LAJKA OBJAVE NADA LI SE MJESTU ...
Komentari: