Centar za zdravo odrastanje IDEM i ja izdavač je kalendara za 2011. godinu u kojemu je na likovno dojmljiv način istaknuo povezanost ljudi i drveća stopivši fotografije djece i mladih sa stablima koje nalazimo na Lošinju. Šmrika, datulja, lovor, crnika, planika, mogranj, mirta, smokva, mandarina, maslina, limun i alepski bor obilježavaju mjesece 2011. godine koja je proglašena za Međunarodnu godinu šuma kako bi se pozvalo na poštovanje prema šumskim ekosustavima i njihovoj važnosti za opstanak planeta.
Centar za zdravo odrastanje poziva kalendarom na sadnju stabla u svome vrtu ili nekoj drugoj prikladnoj površini i to upravo onih vrsta koje trebaju onoliko sunca, vode i hraniva u tlu koliko im nudi prirodni okoliš otoka Lošinja.
Fotografije djece i mladih nastale tijekom aktivnosti Centra za zdravo odrastanje, smještene ispod, na, pored i isprepletene sa granama, lišćem i plodovima lošinjskih stabala pokazuju ne samo međuovisnost i povezanost budućnosti ove djece sa očuvanim prirodnim resursima, nego i usmjerenost odgojno - obrazovnog programa Centra na očuvanje okoliša i prirode.
Kalendar je likovno oblikovala akademska slikarica Manuela Vladić Maštruko, a još uvijek se može dobiti u Centru za zdravo odrastanje. Izdan je uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.
Glavna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2011. Međunarodnom godinom šuma s ciljem podizanja svijesti o održivom upravljanju, očuvanju i održivom razvoju svih tipova šuma
Jedno stablo s površinom lišća od stotinu i pedeset kvadratnih metara za sto godina proizvede kisika koliko je čovjeku potrebno za dvadeset godina života. Stabla su dugovječna, neka žive i nekoliko tisuća godina, pa samo jedno stablo može namiriti potrebe za kisikom nekoliko generacija, a tijekom svoga života uskladištiti tonu ugljičnog dioksida.
Šume povoljno djeluju na regulaciju klimatskih prilika, pročišćavanje voda, sprječavanje erozije i gubitka tla. Šuma je savršena ekološka tvornica, ali i idealno stanište za brojni živi svijet i blagodat za čovjeka. To je također životna zajednica drveća, grmlja i šumskih životinja. Osamdeset posto biološke raznolikosti planete nalazi se u šumama.
U ranoj ljudskoj povijesti prema drveću se odnosilo kao prema posebnim bićima. Smatralo se da drveće utjelovljuje dušu, pa su ljudi prinosili žrtve duhovnoj prisutnosti koja prebiva u stablu. Mnoga drevna vjerovanja nosila su, premda prožeta prividima i predrasudama, vrijedna kolektivna iskustva o prirodnim temeljima života i o značaju okoliša kao vrela fizičkog i duhovnog preporoda.
Svake godine nestaje oko trinaest milijuna hektara pod šumama. Četvrtina šuma, nestalih unatrag deset tisuća godina, uništena je u posljednjih trideset godina. Stabla se sijeku zbog pojačane potrebe za drvenom građom i gorivom te za dobivanje površina za rudarenje i poljoprivredu. Na nestanak šuma utječu i klimatske promjene, poplave i odroni zemlje te veliko ispuštanje ugljičnog dioksida u atmosferu, što uzrokuju neumjerene ljudske djelatnosti i pomama za profitom. Prirodnih netaknutih šuma preostalo je u Europi tek tri posto.
Dolaskom jesenskih dana vrijeme je za sadnju stabla u svome vrtu ili na nekoj drugoj prikladnoj površini. Vrste predstavljene u ovome kalendaru trebaju upravo onoliko sunca, vode i hraniva u tlu koliko im nudi prirodni okoliš otoka Lošinja.
O Međunarodnoj godini šuma na stranici Ministarstva
Komentari: