Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Kako pronaći ravnotežu?

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

skupDok se kod nas zaštita mora i priobalja kod mnogih interesnih grupacija, naročito ribara i građevinskih lobija, dočekuje »na nož«, stvari se u svijetu prilično ubrzano mijenjaju, a ribari i druge interesne grupacije na zaštitare više ne gledaju kao na one koji im ometaju posao, već kao na partnere koji stvaraju preduvjete da se svojom djelatnošću bave i u budućnosti.

»Upravljanje morskim zaštićenim područjima – Kako pronaći ravnotežu?« bila je središnja tema i pitanje na koje su odgovore zajednički pronalazili znanstvenici i menadžeri, vodeći stručnjaci iz područja zaštite mora iz 17 zemalja svijeta na međunarodnom skupu u hotelu Bellevue u Malom Lošinju.

Skup su organizirali University College iz Londona, Program za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP) i lošinjski Institut za istraživanje i zaštitu mora – »Plavi svijet«, kao dio PHARE projekta Europske unije, »Jačanje sposobnosti nevladinih organizacija za provodenje Natura 2000 prioritetnih aktivnosti«. Zaključke ovog skupa tiskat će University College iz Londona i bit će smjernice za upravljanje zaštićenim morskim područjima.

Među ostalim cilj zaštite općenito, pa tako i zaštite mora i oceana, je postići učinkovitu ravnotežu između očuvanja bioraznolikosti i održivog korištenja zaštićenog područja. Na morske ekosustave pritisci su sve veći, posljedice toga sve vidljivije, ali ipak kada se predlaže zaštita i kada se donose planovi upravljanja za zaštićena područja problema je mnogo, a nerijetko eskaliraju i sukobi među različitim interesnim grupacijama.

Ovisno o državama i pojedinim sredinama, procesi zaštite prolaze manje ili više složeno, ali, valja primijetiti, gotovo nigdje glatko. U to smo se mogli uvjeriti i u našoj zemlji, gdje se predložena zaštita mora na istočnoj obali Cresa i Lošinja više od tri godine vrti u krug, pa se na postupanje po tom pitanju uglavnom čeka, a javnost nema informacija u kojoj je proces fazi i kakvi su planovi po pitanju zaštite tog područja u budućnosti.

I dok se kod nas zaštita mora i priobalja kod mnogih interesnih grupacija, naročito ribara i građevinskih lobija, dočekuje »na nož«, stvari se u svijetu prilično ubrzano mijenjaju, a ribari i druge interesne grupacije na zaštitare više ne gledaju kao na one koji im ometaju posao, već kao na partnere koji stvaraju preduvjete da se svojom djelatnošću bave i u budućnosti. Takav primjer ispričala nam je Lucia Perez iz španjolske pokrajine Galicije, gdje su od 2000. godine do sada formirana tri zaštićena područja u moru, Marine Reserve of Fishing Interest »OS Miharzos«, a u postupku proglašenja su još četiri i to na traženje ribara.

Perez pojašnjava kako se radi o području gdje su ribarstvo i turizam najzastupljenije djelatnosti. Ribari su devedesetih godina osjećali sve više problem u djelatnosti zbog prelova ribe i ilegalnog ribarenja te je 2000. godine formiran svojevrsni savez ribara i znanstvenika s fakulteta u La Coruni, a uključeni su i djelatnici uprave za ribarstvo. Mnogo je učinjeno na unaprjeđenju uvjeta za ribare, osigurana je internet prodaja ribe, eliminirano je ilegalno ribarstvo, a zaštita mora dodatno je bila potencirana nakon iskustva izlijevanja tankera u španjolskim vodama. Tada su i ribari i djelatnici u turizmu, ali i svi ostali, shvatili da je ekosustav vrlo osjetljiv i da treba poduzeti konkretne mjere zaštite.

Ribari i zananstvnici zajednički su razradili mjere zaštite i upravljanja zaštićenim područjem, u koje su uključeni i predstavnici regionalne uprave, organiziran je stalni monitoring. Vrlo brzo pokazale su se mnoge pogodnosti, ne samo u ribarstvu nego i turizmu, pa su druge zajednice iz područja Galicije također zatražile da se i na njihovim područjima organizira zaštita i uskoro će sveukupno biti sedam zaštićenih područja, kaže Lucia Perez. Znanstvenici su definirali dimenzije zaštićenog područja, a sve interesne grupacije su zajednički kreirale pravila unutar tih područja. Otpor ribara je bio najveći, ali je upravo njihovo sudjelovanje u kreiranju načina upravljanja zaštićenim područjima pridonjelo da su otpor i negativne reakcija ribara s vremenom gotovo potpuno izostali.

Profesor Carr s kalifornijskog sveučilišta kaže kako je za uspješnu provedbu postupka proglašenja zaštite temeljno da se prijedlog zasniva na znanstveno utemeljenim rezultatima, potom da se svima omogući da participiraju u kreiranju plana upravljanja, a važnim smatra i to da znanstvenici i stručnjaci s područja zaštite političarima jasno i temeljito obrazlože razloge i značaj zaštite mora. Važnosti uključivanja što većeg broja ljudi kod ustanovljavanja zaštićenog područja ističe i Jon Day, ravnatelj ustanove koja upravlja zaštićenim područjem Velikog koraljnog grebena u Australiji, Great Barrier Reef, koji obuhvaća područje veće od površine Italije, a zaštita je krenula još 1974. godine i od tada se stalno unapređuje.

– Great Barrier Reef je ikona i nacionalni ponos Australije – kaže Jon Day te pojašnjava da je zaštita krenula kada se osjetilo da je greben ugrožen razvojnim planovima, koji su tada predlagani, a bazirali su se na vađenju kamena i nafte. Vlada je stoga odlučila da prostor treba zaštiti, sazvani su stručnjaci, koji su također predložili zaštitu, nakon čega je osnovana javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima. Rezervat je tijekom godina zoniran, pri čemu je široko bila uključena javnost. Naime, na prijedlog zoniranja u prvom krugu pristiglo je deset tisuća primjedaba. Nakon što je sastavljen prijedlog upravljanja, a koji se dobrim dijelom temeljio upravo na tim prijedlozima, stiglo je mnogo novih komentara i izraza nezadovoljstava, naročito od ribara, a kada su kritičare pitali jesu li dali pisane prijedloge, rekli su da nisu. »Pa kako da mi znamo što očekujete i želite, ako to ne izrazite«, pitali smo ih, pojašnjava ravnatelj Day kako je to kod njih izgledalo pri definiranju plana upravljanja. Nakon toga pristigla im je još dvadeset i jedna tisuća primjedaba jer su ribari, ali i druge interesne skupine, shvatili da će konačni prijedlog upravljanja biti za njih prihvatljiviji ako se uključe u njegovu izradu.

– U početku nismo očekivali da ćemo tolike dijelove zonirati, ali plan je izmijenjen na temelju povratnih informacija i interesa javnosti. Danas se način na koji smo zaštitili Veliki koraljni greben uzima kao globalni primjer uspješne zaštite morskog područja – kaže Jon Day, koji situaciju ne uljepšava i ne idealizira.

Ekolozi i ribari

Kaže se da nikada nisu svi zadovoljni i nikada niti jedna interesna grupacija ne ostvari sto posto svoja očekivanja, ali uspostavljen je kompromis u kojem su svi dobili šansu ostvariti dio svojih interesa i svi su svjesni da su za to nešto morali dati da bi u konačnici nešto dobili – kaže ravantelj Day, te ističe da zbog očitih klimatskih promjena i njihovih posljedica ribari sve veću potporu i suradnju traže sa znanstvenicima pa je partnerstvo ekologa i ribara sve čvršće, kao i s turističkim gospodarstvom koje je svjesno da budućnost ima samo kroz održivi razvoj.

Podrška Arnolda Schwarzeneggera

Mark Carr s kalifornijskog sveučilišta u Santa Cruzu pojašnjava kako su u Kaliforniji krenuli u zaštitu nakon što je postalo očito da se riblji fond prepolovljuje, a pojedine vrste potpuno izumiru. Nakon toga državna uprava je donijela zakon kojim je definirano da se uz kalifornijsku obalu mora formirati niz zaštićenih područja. Proces je krenuo 1998. godine, odluku o zaštiti mora svesrdno podržava guverner Arnold Schwarzenegger, a cijeli se postupak temelji na zananstvenim rezultatima.

Ira Cupać Marković

Komentari: 

0 0 # Dvorska luda 2009-10-19 14:43
Utješno je vidjeti da postoje dobri primjeri suradnje i stvaranja kompromisa različitih grupacija. Takvo što morat će se dogoditi i kod nas, jer svima postaje jasno da se ne smijemo ponašati kao da je sa morem i životom u njemu sve u redu. Naročito sada kada su pregovori sa EU ponovo krenuli, jasno je da je jedini način da se zaštiti interes lokalnih ribara upravo uspostava rezervata. U slučaju da se to ne dogodi, na ovom će području moći ribariti baš svi, Talijani, Slovenci pa i Norvežani kada bi im se to ushtjelo i isplatilo :zzz . Uspostavom zaštite na ovom području ribolov bi bio dopušten lokalnom stanovnštvu, što bi ih stavilo u privilegiran položaj prema ostalima, koji nerijetko imaju bolje brodove i opremu. Da ne spominjem riblji fond, koji je bitno smanjen i koji bi se zoniranjem na području obnovio. Od te bi priče imali koristi itekako ljudi ovoga kraja, a ne samo dupini.
Šteta je da je lokalna politika tako kratkovidna da ne razumije što je interes otoka, nego su se poveli za šačicom sebičnih galamðija. Lokalna politika je strepila od njihovog angažmana na izborima, srećom da im je na izborima jasno pokazano tko su i kako su vrednovani tu gdje žive. Hoće li lokalna vlast pokazati da ima pameti i poštenja u vezi zaštite ovoga područja?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Gromača 2009-10-19 14:45
Plavi svijet pokazuje svojim pristupom da je ozbiljan, sve čestitke na organiziranju skupa! Šteta je što nitko iz lokalne vlasti nije prisustvovao besplatnoj edukaciji na kojoj su mogli puno toga naučiti.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # štićenik 2009-10-19 14:47
Pitanje: Jesu li na taj skup u belevue bili pozvani naši ribari, brodari, brodograditelji , turistički djelatnici i ostali predstavnici interesnih skupina ili je sve to kao i obično bilo samo filozofiranje stranaca koji žele nametati svoja pravila?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Decibel 2009-10-19 20:39
U članku koji komentirate piše da su sudionici skupa bili znanstvenici i menadžeri, dakle ljudi koji imaju temelja i isklustva pričati o toj temi. Uz dužno poštovanje naših ribara, brodara, brodograditelja , turističkih djelatnika i predstavnika interesnih skupina, znatna je razlika izmeðu zastupanja interesa i zastupanja znanstvenih činjenica. Kako znanost i politika uvažavaju interese i ugraðuju ih u konkretna rješenja, o tome je u članku vrlo ilustrativno opisan slučaj zaštite australskih koraljnih grebena. Meni se čini da se ovaj skup nije bavio lošinjskim područjem predloženom za zaštitu, nego da su jednostavo izmjenjivana iskustva onih područja koja su zaštitu provela. Upravo zato trebala je biti prisutna politika, da dobije uvid u modele i procedure, ali ne i svatko tko se boji rezervata ili ga priželjkuje.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Satirički prilozi

    RDx 21.05.2019 09:28
    $$$
    sve na račun stranke?
     
  • Satirički prilozi

    Dron 21.05.2019 08:52
    IQ test
    Ako makar i površno poznaš situaciju, ona fotografija je jednostavan test inteligencije.
     
  • Satirički prilozi

    Prstenko 21.05.2019 08:46
    Prstenac
    Prsten ,napršnjak krah!!!
     
  • Satirički prilozi

    gost 21.05.2019 08:40
    spontani docek
    Koji losinjski adezejci su bili na obvezatnom spontanom doceku Merkelice u Zagrebu?
     
  • Satirički prilozi

    Svrdlaš 21.05.2019 07:36
    Znaš
    Znaš slučajeve ,prijavi nadležnima ,netko će se pojavit iz njihove strukture,,,
     
  • Satirički prilozi

    Slućajni prolaznik 21.05.2019 07:24
    Urbanizam
    Kakvu vezu ima šefica urbanizma sa tom cestom za Malin ili nedaj bog s gradnjom na tom ...
     
  • Satirički prilozi

    valdeškura 21.05.2019 07:21
    .....
    osim diploma u školama, na Lošinju bi trebalo pročešljati i zapošljavanja bez natječaja ili ...
     
  • Satirički prilozi

    tuljan 20.05.2019 23:15
    mali od kužine
    šta če mu Arsen kada ima sada Marieta, em je mlađi, em je bolji u matematici.
     
  • Satirički prilozi

    gost 20.05.2019 23:10
    mali od kužine
    i Arsen nije pozvan. :o
     
  • Satirički prilozi

    gost 20.05.2019 17:56
    Obrt za prodaju muda marjanovih
    Plitvičko jezero govana kao metafora Hrvatske kakvu je stvorio HDZ Jezero govana na Plitvicama ...
     
  • Satirički prilozi

    gost 20.05.2019 17:38
    besplatan ručak
    Besplatan ručak postoji: Kad ti ga netko drugi plati. A Gariju, njegovim prijateljima i ...
     
  • Satirički prilozi

    škveranin 20.05.2019 15:00
    lijepa poruka škveranima
    Ovo preseravanje jednog ministra je lijepa poruka našim gladnim škveranima u Uljaniku i ...
     
  • Satirički prilozi

    BiP 20.05.2019 09:43
    Neugodni svjedoci
    Čim je zasjeo na vlast okupio je kliku svoju pouzdanika i rješio se neugodnih svjedoka o ...
     
  • Satirički prilozi

    Brand manager 20.05.2019 09:17
    Dim i magla
    Besplatna reklama za bratov biznis. Tipično za hadezejski nepotizam. Đurđa je napustila ...
     
  • Satirički prilozi

    Gogo 19.05.2019 20:19
    mali od kužine
    I fali Goci.
     
  • Satirički prilozi

    Tin 19.05.2019 19:14
    Rin Tin
    i.imgur.com/OapCSY9.jpg (http://i.imgur.com/OapCSY9.jpg)
     
  • Satirički prilozi

    gost 19.05.2019 17:53
    Brat bratu drži štangu
    Besplatna reklama za bratov biznis. Tipično za hadezejski nepotizam.
     
  • Satirički prilozi

    Bepo 19.05.2019 17:18
    pamti pa vrati
    A di su lošinjski HDZ-ovci koji su stvorili Garija ?
     
  • Satirički prilozi

    Provizija 19.05.2019 16:37
    Nije mukte
    Sav jad i bijeda. Vidi se ko je kome kooperant ko je direktor i tko uzima proviziju. Ovi ...
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    S 19.05.2019 16:25
    Ko prvi, njegova titula
    Prvi su po tome što su se prvi dosjetili da se proglase prvim od 1000 :lol:
     
  • Satirički prilozi

    D.o.o. 19.05.2019 15:29
    Džebić
    Đurđa je upravo izašla Džebiću pomoći iskrcati pijaču donaciju dobavljača Jadranka trgovine ...
     
  • Satirički prilozi

    IQM 19.05.2019 15:26
    A gdje je Đurđa
    Svi su na broju, jedino fali Đurđa
     
  • Satirički prilozi

    Sz 19.05.2019 14:31
    To je od ludih gljiva
    Ja bih prije rekao da se tamo jelo lude gljive. Tko bi pri čistoj svijesti napisao, a ...
     
  • Satirički prilozi

    gost 19.05.2019 14:22
    remek djelo ulizivačkog novinarstva
    Bila je to nenadmašiva kič predstava, ali zahvaljujući samo dirljivom poetskom izviješću. Vidi ...
     
  • Satirički prilozi

    osteria 19.05.2019 11:29
    veranda
    Kako god Gari je ovom proslavom rođendana nadmašio Kolindinu proslavu u Svetom Jakovu.
     
  • Satirički prilozi

    AA support 19.05.2019 10:35  
  • Satirički prilozi

    Vadim 19.05.2019 09:53
    48+
    Kad su meni zadnji put novinari upali na proslavu rođendana, rekao sam im nikad više.
     
  • Satirički prilozi

    RDx 19.05.2019 09:41
    %%%
    nisam upoznat, što je to zadnje "rasturio"?
     
  • Satirički prilozi

    CC 19.05.2019 09:32
    Sretni i Gari i Cappelli
    Ali s ovom reklamom su zaista Sretni i Gari i Cappelli, kako naslov reklame kaže :lol: Sreću ...
     
  • Satirički prilozi

    Goblin 19.05.2019 08:09
    Rasturačko novinarstvo
    A ne može ni postati ministar bez dosadnih novinara. Sudeći po "rukopisu" ovo piskaralo što ...