Institut za istraživanje i zaštitu mora - Plavi svijet u petak je obilježio desetu godišnjicu rada. Tim se povodom u »Lošinjskom edukacijskom centru o moru« u centru Velog Lošinja, gdje je i sjedište Plavog svijeta, okupio velik broj uzvanika, među kojima su bili i međunarodni znanstvenici, budući Plavi svijet ima respektabilan međunarodni ugled, izvijestio je Novi list.
Iako je Plavi svijet najprepoznatljiviji po projektu istraživanja kolonije dobrih dupina cresko-lošinjskog otočja, koja broji oko 150 jedinki, to je tek jedan dio njihovih programa. Istraživanje dupina proširili su i na područje otoka Visa, a osim toga provode projekte edukacije te projekte zaštite mora, među ostalim, jedni su od zagovornika formiranja rezervata u moru na istočnim obalama Cresa i Lošinja, zbog čega su, od protivnika zaštite, posljednje vrijeme pretrpjeli mnoge neugodnosti, ali slavlje i deseti rođendan nisu bili prigoda za podsjećanje na probleme nego uspjehe i planove, a toga je u Plavom svijetu mnogo.
Iako velološinjski institut i gradska vlast, nisu na istoj valnoj dužini kada je zaštita mora u pitanju, u obraćanju u ime Grada Malog Lošinja i gradonačelnika Garija Cappellija, predsjednik Gradskog vijeća Anto Nedić uz čestitku, nije štedio riječi hvale:
– Deset godina nije malo, postigli ste izvanredne rezultate, zadovoljni smo vašim programima istraživanja i naročito edukacijskim programima namijenjenim djeci i mladima. U Gradu Malom Lošinju uvijek ćete imati partnera, kazao je Nedić.
Direktorica ureda Turističke zajednice Đurđica Šimičić, kazala je kako je u radu Plavog svijeta bilo težih i lakših trenutaka, ali da uvijek pridonose i pomažu razvoju turizma u kojem je dupin simbol Lošinj, te je zahvalila na svim, kako je rekla, izvrsnim projektima koji su važni za razvoj otoka i turizma.
Draško Holcer, predsjednik Plavog svijeta, ovom je prigodom zahvalio bivšem lošinjskom gradonačelniku Draganu Baliji, mađarskom MOL-u, zahvaljujući čijoj potpori 2003. godine u Velom Lošinju otvoren prvi edukacijski centar o moru na Jadranu, potom suradnicima i kolegama iz zemlje i inozemstva te je naglasio da su u temeljima prepoznatljivosti Plavog svijeta upravo ljudi i njihov način rada.
Holcer kaže kako su u dosadašnjem radu uvijek težili izvrsnosti, da bez lažne skromnosti može reći kako su postali centar izvrsnosti u regiji, ali sada im je cilj proširiti se na centar izvrsnosti za Jadran, pa i šire. Plan je djelatnost proširiti na istraživanje ne samo dupina nego i drugih morskih vrsta, za što će trebati veći prostor, pa se očekuje podrška u osiguranju zgrade bivšeg doma JNA u Malom Lošinju.
Deseti rođendan bio je povod za prisjećanje na početke, a među uzvanicima su bili i oni koji su sudjelovali u samim začecima, kada je istraživanje dobrih dupina tek krenulo. Počeo ih je Giovanni Bearzi, koji je na temu dupina cresko-lošinjskog otočja radio diplomski rad, a potom istraživanja nastavio kroz Institut Tetys, a naslijedila ga je talijanska znanstvenica Caterina Fortuna, koja se projektu pridružila prvi put 1992. godine, da bi kasnije bila među onima koji su osnivali i Plavi svijet. Danas je djelatnica ustanove za istraživanje mora koji djeluje pri talijanskom Ministarstvu okoliša u Rimu te redovito surađuje s velološinjskim institutom za koji ima samo riječi hvale.
– Istraživanja Plavog svijeta su vrlo priznata u međunarodnim znanstvenim krugovima, a svi dosadašnji rezultati uskoro će biti objedinjeni i sigurno će imati veliki međunarodni značaj. U znanstvenim krugovima s oduševljenjem smo pratili prijedlog o proglašenju rezervata i trogodišnje preventivne zaštite. Dupini su uvijek bili simbol ovog otoka, zaštitom se šalje poruka da se ovdje na turistički razvoj gleda kroz prijateljski odnos prema prirodi i dupinima, a takav je turizma dugoročno isplativiji. Nažalost dio javnosti nije bio za trajnu zaštitu i mislim da je to šteta i da nisu shvatili da se aktivnosti na njihovom području neće smanjivati, nego da će se razvijati na način da neće naškoditi prirodi i njenoj budućnosti, a time i budućnosti naraštaja koji dolaze, kaže Caterina Fortuna.
Nena Nosalj – Peršić i Arlen Abramić sudjelovale su u projektima Tetysa od samih početaka, ako i kod osnivanja Plavog svijeta. U prisjećanju na to vrijeme kada se o zaštiti i istraživanju mora i dupina znalo vrlo malo, kažu kako je projekt kod lokalnog stanovništva bio jako dobro prihvaćen, a ribari, naročito oni stariji, nisu imali ništa protiv zaštite, naprotiv isticali su potrebu da se ribljem fondu osigura prostor za obnavljanje. S vremenom se priča izmanipulirala i ispolitizirala i dobila neki potpuno drugi okvir, ali u Plavom svijetu ne odustaju od svojih temeljnih postavki, a to je što bolje upoznati, razumijeti, a potom i zaštiti morski eko sustav, o kojem u konačnici i ovisi život ljudi na otoku, piše Ira Cupać Marković.
Banić piše da od 1400 evidentiranih nelegalnih građevina na Lošinju više od pola je od slovenskih državljana .I da im po bahatosti konkurišu Česi, Pogledati na Banićevom fejsu www.facebook.com/.../ ...
Banić piše da od 1400 evidentiranih ...