Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Marina Nerezine

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

upitnik1Interesi lokalne zajednice podređeni interesu privatne firme: 

Nerezine: Prihvaćena studija o gradnji marine iako je u postupku proglašenje zaštite tog područja.

Hoće li marina protjerati jadranske dobre dupine?
Studija nije obradila utjecaj gradnje i korištenja marine na dupine, kornjače, sredozemnu medvjedicu, morske cvjetnice i druge životinjske i biljne vrste.

Gordana PETROVČIĆ

Vjesnik 13. svibnja 2006.

U Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u tijeku je postupak izdavanja lokacijske dozvole za gradnju marine sa 350 do 400 vezova u Nerezinama na otoku Lošinju. Kako saznajemo od glasnogovornice Kate Gojević, u tom postupku Ministarstvo će tražiti suglasnost svih nadležnih tijela, među kojima Ministarstvo kulture igra važnu ulogu.

Pomoćnik ministra kulture iz Uprave za zaštitu prirode Zoran Šikić rekao nam je da »Ministarstvo kulture neće dati suglasnost za izdavanje lokacijske dozvole radi gradnju marine«.

»Trenutno traje postupak kojim će se proglasiti privremena zaštita lošinjsko-creskog arhipelaga na površini od 52.000 hektara mora pa se Uprava protivi svim zahvatima koji mogu znatno ugroziti to područje«, kaže Šikić.

Sporno je u cijelom slučaju što je Komisija Ministarstva zaštite okoliša ocijenila prihvatljivom za okoliš »Studiju utjecaja na okoliš marine i komunalnih vezova u uvali Biskupiji u Nerezinama na otoku Lošinju«, a Ministarstvo je potkraj listopada 2005. donijelo rješenje kojim to potvrđuje, uz primjenu određenih mjera zaštite okoliša.

Naime, Državni zavod za zaštitu prirode je prije usvajanja Studije uložio žalbu jer Studija nije obradila utjecaj gradnje i korištenja marine na dupine, kornjače, sredozemnu medvjedicu koja u posljednjih godinu dana tamo živi, morske cvjetnice Posidonia oceanica i drugih životinjskih i biljnih vrsta.

»Zbog iznimnog značaja tog područja u kojem obitava stalna rezidentna populacija dobrog dupina u Jadranu, koji je ugrožena i zaštićena vrsta u Hrvatskoj, Zavod je početkom listopada 2005. Ministarstvu kulture dostavio i stručno obrazloženje za preventivnu zaštitu lošinjsko-creskog akvatorija u kategoriji posebnog rezervata u moru«, naglašava Ana Štrbenac, načelnica Odjela za inventarizaciju i praćenje stanja prirode u Državnom zavodu za zaštitu prirode.

Hrvatska je potpisnica i međunarodnog Sporazuma o zaštiti dupina (ACCOBAMS) u kojem je lošinjsko-creski akvatorij evidentiran kao ključno područje za očuvanje dupina u Jadranskom moru i istaknut kao prioritetno područje za zaštitu. Taj je akvatorij dio preliminarne nacionalne ekološke mreže koja uključuje područja važna za očuvanje ugroženih tipova staništa i ugroženih vrsta životinja i biljaka na međunarodnoj razini.

Kad nacionalna ekološka mreža bude gotova, a bit će uskoro, jer Europska unija na njenoj izradi jako inzistira kao dijelu europske ekološke mreže »Nature 2000«, svaki projekt, plan ili zahvat na području uključenom u nacionalnu mrežu morat će na ocjenjivanje je li prihvatljiv u odnosu na prirodu. Unatoč svemu tome, Eugen Draganović iz Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture, kao zamjenik predsjednika i član Komisije Ministarstva zaštite okoliša, Studiju je ocijenio pozitivnom. Draganović nam nije htio komentirati slučaj te nas uputio na ministarstva zaštite okoliša i kulture.

»U Komisiji sam zastupao stajalište zaštite prirode«, kratko je rekao dodajuai da zaštita dupina i gradnja velike marine nisu u kontradikciji.

Istodobno se Zoran Šikić ograđuje od Draganovićeva stava obrazlažući da »ljudi u komisijama za ocjenu studija utjecaja na okoliš ne zastupaju institucije iz kojih dolaze, no to bi se novim pravilnikom koji se izrađuje, trebalo promijeniti«.


Buka tjera dupine

»Nerezine su u središtu akvatorija ključnog za opstanak dupina u Jadranu i predloženog za zaštitu kao morski rezervat. Ako se tamo napravi marina, dupini ae to podrueje napustiti. Ako se dopus­ti gradnja marine, proglašavati to podrueje zaštiaćnim - nema smisla«, kaže dr. Draško Holcer, predsjednik Instituta za istraživanje i zaštitu mora »Plavi svijet«.

Institut je proveo projekt identifikacije kritienih staništa uz prijedlog mogućih metoda upravljanja budućim zaštićenim područjem oko Lošinja, što je financirala Kneževina Monako putem međunarodne suradnje s Ministarstvom zaštite okoliša. U sklopu tog dvogodišnjeg istraživanja utvrđeno je da je akvatorij otoka Lošinja ključno stanište za opstanak dupina u Jadranu. Prije dvije godine Institut je pokrenuo i projekt o utjecaju buke na populaciju dupina u lošinjsko-creskom akvatoriju.

»Istraživanja pokazuju da je buka, uz prelov ribe, ključni faktor koji uzrokuje odlazak dupina s nekog područja. U područja gdje je promet brodovima velik, dupini uopće ne dolaze«, ističe Holcer. Odgovor na primjedbe upuaćne tijekom javnog uvida u Studiju utjecaja marine u Nerezinama na okoliš, »Plavi svijet« nije dobio iako Zakon to nalaže. U Ministarstvu zaštite okoliša sada provjeravaju taj slučaj.


Dobri dupini
Iz Jadranskog mora već je zbog prelova ribe i masovne kampanje istrebljenja dupina poduzete pedesetih godina prošlog stoljeća, izumrla jedna vrsta dupina - obični dupin. Zahvaljujući životu u manjim skupinama i svojoj prilagodljivosti opstao je dobri dupin. No do kada?

Mještani protiv marine
Većina mještana Nerezina protivi se gradnji marine. Peticiju je potpisalo 200 od ukupno 300 stanovnika, a anketa provedena među 1100 dugogodišnjih turista pokazala je da će njih 1098 promijeniti mjesto odmora sagradi li se marina. Mještani su i prosvjedovali protiv marine, saznajemo od Manuele Filipas iz ogranka udruge »Eko Kvarner« u Nerezinama, koja ističe da su »interesi lokalne zajednice podređeni interesu privatne firme«.
»Većina kućanstava bavi se iznajmljivanjem soba turistima, a nestankom prirodnih plaža i šetnica, domaći kapaciteti postali bi neatraktivni«, upozorava Filipas, dodajući da bi marina zauzela više od 60 posto obalnog pojasa Nerezina i izbrisala identitet tog malog priobalnog mjesta. Obala bi bila uništena jer bi se samo za gradnju dvaju lukobrana u more nasipalo 600.000 tona materijala.
»Naš akvatorij trebao bi biti proglašen morskim rezervatom, što podržavamo jer je u skladu s održivim razvojem otoka. A gradnja marine u kanalu širine jedne nautičke milje prouzročila bi ekološku katastrofu jer sa sobom nosi otpadne vode i opasni otpad«, kaže Filipas. Napominje da uz Duška Lekića postoji i inozemni investitor o kojem se ne zna ništa.
»Projekt marine uključuje i trajektno pristanište što bi investitoru omogućilo da država u njegovo ime provede izvlaštenje privatnih zemljišta pod isprikom da je to u interesu od županijske važnosti. Nerezine su pak u mnogim peljarima navedene kao nepovoljna lučica zbog bure i juga«, dodaje Filipas. Projekt predviđa i gradnju pristupne ceste koja bi prolazila preko privatnih parcela.
Mali Lošinj za dupine
Za izradu Studije utjecaja marine na okoliš trebalo je pričekati donošenje novog Prostornog plana grada Malog Lošinja, naglašavaju u organku udruge »Eko Kvarner« u Nerezinama. Naime, idejno rješenje za marinu preuzeto je iz zastarjelog plana pa nije u skladu s Vladinom uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora iz rujna 2004.
Uredbom je propisano da svaki prostorni plan u postupku izrade, donošenja i provedbe mora, među ostalim, očuvati prirodne plaže i šume, kao i prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu i javni interes u korištenju, osobito pomorskog dobra.
Gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappeli podupire proglašenje morskog rezervata za dupine, a ne predloženu marinu. »Marina može imati najviše 220 vezova, a sad ih je već u nerezinskoj lučici više od 100.
Sve iznad te brojke Grad ne prihvaća«, kaže Cappelli. Međutim, predstavnik Grada Malog Lošinja bio je u Komisiji za ocjenu Studije utjecaja na okoliš marine koja predviđa 350 do 400 vezova, i suglasio se s njom. Cappelli to obrazlaže riječima: »Pa svi su članovi Komisije bili za Studiju, što bi onda značilo da je jedan protiv«.

Projekt marine
Prema Studiji utjecaja na okoliš, marina u Nerezinama imala bi luku za nautički turizam sa 200 vezova, zatim luku za privez plovila stanovnika, turista i onih u tranzitu sa 100 vezova, sportsku luku sa 50 vezova, trajektno pristanište i luku postojećeg remontnog brodogradilišta. Sastavni dio marine bila bi dva lukobrana. Postupak procjene utjecaja marine na okoliš proveden je na zahtjev investitora, tvrtke »Marina Artac« d.o.o. iz Nerezina. Njezin je direktor Duško Lekić, većinski vlasnik remontnog brodogradilišta u Nerezinama. Studiju utjecaja na okoliš izradila je zagrebačka tvrtka »Urbing«.

 

Komentari: 

0 0 # Gost 2007-01-18 15:21
Malo me u tekstu zbunilo tko je direkttor, ali u sudskom registru piše:
Kresencio Lekić, funkcija prokurist, Ovlaštenje: zastupa samostalno i pojedinačno

Duško Lekić, Funkcija direktor
Ovlaštenje: zastupa samostalno i pojedinačno
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # MarinaNautičar 2008-08-02 15:39
Ma to je lokalni šerif koj je vedrio i oblačio za vrijeme Komunizma i u poduzeću Lošinjksa Plovidaba.No meðutim činjenica je da ga lokalno stanovništvo ne voli jer je još uvijek bahat sa svojim stavovima.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Privatizacija prava na sudjelovanje u planiranje prostora

    Sheldon 26.06.2019 05:31
    Privatizacija prava na sudjelovanje u planiranje prostora
    Zufaellig bin ich auf eure Seite gelandet und muss sagen, dass mir diese vom Design und den ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    mIHA -KIHA 25.06.2019 21:52
    Rusan arh
    Isto su radili (digli frku )i sa neboderom od 30 katova u Velom Lošinju da bi izgradili ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    Tarsicio 25.06.2019 20:59
    Šteta
    Bolje da su uredili i dali udruz...ovaj udrugama, nego da su prodali!
     
  • _sv-aštara br. 2

    horošo 25.06.2019 19:07
    filip-miha-filip
    Cilj je ispunjen : kupljene su sve vile na čikatu kupljene su sve kuce na krivici kupljeni ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    DJ Tramp 25.06.2019 17:23
    ionako nema para
    a bez golfa im ne treba ni aerodrom :lol:
     
  • _sv-aštara br. 2

    RDx 25.06.2019 15:45
    džabe su krečili
    na Mataldi, piši kući propalo
     
  • _sv-aštara br. 2

    kosta 25.06.2019 13:48
    nikad dosta
    Kad će konačno krenuti radovi na aerodromu i na Mataldi ? Navodno je papirologija sređena ali ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    Vanzemaljac 25.06.2019 13:21
    treba raditi, raditi i samo raditi
    Sve je u redu što je preporučio ministar, jedino ponekad postoje određena manja ili veća ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    Kradezejac 25.06.2019 11:36
    Smrdi, smrdi, užasno smrdi
    Na pitanje je li razgovarao s ministrom uprave Lovrom Kuščevićem koji je pogođen nizom afera ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    Emigrant 25.06.2019 09:46
    molim pojasnite
    Poštovani gospodine ministre, javljam se iz Irske. Zahvaljujem na savjetu kako zaraditi ...
     
  • Bijela zastava za predaju razuma

    Žuja 25.06.2019 09:42
    Status skvo
    Budalama u Hrvatskoj se stalno prodaje HDZ, zadnji put pod etiketom VJERODOSTOJNO, a ...
     
  • Bijela zastava za predaju razuma

    gost 25.06.2019 08:05
    Cigančenje
    Naravno da ima veze. Članak je o nametljivoj a lažnoj reklami na račun građana.
     
  • _sv-aštara br. 2

    Dron 25.06.2019 07:51  
  • _sv-aštara br. 2

    APP 24.06.2019 21:11
    mali oglas
    Prodajem zastave univerzalne namjene, jednobojne ili šarene u raznim bojama. Vrhunska ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    dr House 24.06.2019 15:41
    ...
    I danas radimo na ključnim pitanjima za građane – gospodarstvu i socijalnoj uključenosti’ ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    Gost 24.06.2019 15:37
    Malo selo gori a Ana se češlja
    Hrvatska na dnu EU: Prosječan Rumunj svojim si primanjima sada može priuštiti veću potrošnju ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    Krampus 24.06.2019 15:17
    Zlo je i naopako
    Kad otkvačeni satiričari na svoj način govore isto što i ozbiljni novinari, a nemaš čime ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    Dron 24.06.2019 15:02
    tko je najveći izvoznik u državi?
    Hrvatski radnici i njihove obitelji su najveći izvozni brend ove države, odnosno HDZ-a.
     
  • _sv-aštara br. 2

    gost 24.06.2019 13:24
    Vladavina kriminalaca
    Kad premijer Vlade i predsjednik HDZ-a onemogućava rad Povjerenstva za odlučivanje o sukobu ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    El Dorado 24.06.2019 12:44
    obećana zemlja
    To su bile koke koje nesu zlatna jaja. A uz to je i član HDZ-a pa može sve što poželi. Eto ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    RDx 24.06.2019 10:29
    .........
    dokazao je da je kupio 11 kokoši i umjesto u 2 m2 kokošinjca, smjestio ih u štalu na kat ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    dnevnik.hr 23.06.2019 21:31
    .........
    dnevnik.hr/.../...
     
  • Smeće se vraća kući

    gost 23.06.2019 17:54
    Prioriteti
    Grad Mali Lošinj radije financira prevarantsku Curavićevu udrugu nego lošinjske udruge.
     
  • Projekt Bijele zastave nije ekološki, nego promotivni projekt

    Wrana 23.06.2019 16:55
    Proaktivno PR djelovanje
    Kladiš se na sigurno, jer Ana je ovisnica o priznanjima i nagradama kakav je bio njezin ...
     
  • Projekt Bijele zastave nije ekološki, nego promotivni projekt

    Čuvar plaže u zimskom periodu 23.06.2019 16:15
    Neki shvate odmah, a neki nikada
    Kladim se da će i sljedeće godine GML platiti Curaviću pripadajući reket. Gnejna Bay after ...
     
  • Projekt Bijele zastave nije ekološki, nego promotivni projekt

    SN 23.06.2019 16:03
    našla krpa zakrpu
    Ne znam podsjeća li ovo nekoga na sličnu epizodu sa Malte... "Malteški mediji također tvrde ...
     
  • Projekt Bijele zastave nije ekološki, nego promotivni projekt

    Zico 23.06.2019 15:48
    !!!!!
    dakle, ovo je urnebesno !!! :lol: :lol:
     
  • Projekt Bijele zastave nije ekološki, nego promotivni projekt

    Wrana 23.06.2019 15:10
    Hohštapleraj na račun građana
    Rade mu to zato što je hohštapler kao što je hohštaplerica i njegova nasljednica na mjestu ...
     
  • Projekt Bijele zastave nije ekološki, nego promotivni projekt

    Zozo 23.06.2019 11:49
    ###$
    Rade mu to zato što je muškarac :lol:
     
  • Projekt Bijele zastave nije ekološki, nego promotivni projekt

    Gost 23.06.2019 10:35
    Prvi na Kvarneru
    A Kapeli je od sebe (i od nas sviju) napravio majmune samo da bi se tada slikao za Novi ...