Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Marina Nerezine

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

upitnik1Interesi lokalne zajednice podređeni interesu privatne firme: 

Nerezine: Prihvaćena studija o gradnji marine iako je u postupku proglašenje zaštite tog područja.

Hoće li marina protjerati jadranske dobre dupine?
Studija nije obradila utjecaj gradnje i korištenja marine na dupine, kornjače, sredozemnu medvjedicu, morske cvjetnice i druge životinjske i biljne vrste.

Gordana PETROVČIĆ

Vjesnik 13. svibnja 2006.

U Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u tijeku je postupak izdavanja lokacijske dozvole za gradnju marine sa 350 do 400 vezova u Nerezinama na otoku Lošinju. Kako saznajemo od glasnogovornice Kate Gojević, u tom postupku Ministarstvo će tražiti suglasnost svih nadležnih tijela, među kojima Ministarstvo kulture igra važnu ulogu.

Pomoćnik ministra kulture iz Uprave za zaštitu prirode Zoran Šikić rekao nam je da »Ministarstvo kulture neće dati suglasnost za izdavanje lokacijske dozvole radi gradnju marine«.

»Trenutno traje postupak kojim će se proglasiti privremena zaštita lošinjsko-creskog arhipelaga na površini od 52.000 hektara mora pa se Uprava protivi svim zahvatima koji mogu znatno ugroziti to područje«, kaže Šikić.

Sporno je u cijelom slučaju što je Komisija Ministarstva zaštite okoliša ocijenila prihvatljivom za okoliš »Studiju utjecaja na okoliš marine i komunalnih vezova u uvali Biskupiji u Nerezinama na otoku Lošinju«, a Ministarstvo je potkraj listopada 2005. donijelo rješenje kojim to potvrđuje, uz primjenu određenih mjera zaštite okoliša.

Naime, Državni zavod za zaštitu prirode je prije usvajanja Studije uložio žalbu jer Studija nije obradila utjecaj gradnje i korištenja marine na dupine, kornjače, sredozemnu medvjedicu koja u posljednjih godinu dana tamo živi, morske cvjetnice Posidonia oceanica i drugih životinjskih i biljnih vrsta.

»Zbog iznimnog značaja tog područja u kojem obitava stalna rezidentna populacija dobrog dupina u Jadranu, koji je ugrožena i zaštićena vrsta u Hrvatskoj, Zavod je početkom listopada 2005. Ministarstvu kulture dostavio i stručno obrazloženje za preventivnu zaštitu lošinjsko-creskog akvatorija u kategoriji posebnog rezervata u moru«, naglašava Ana Štrbenac, načelnica Odjela za inventarizaciju i praćenje stanja prirode u Državnom zavodu za zaštitu prirode.

Hrvatska je potpisnica i međunarodnog Sporazuma o zaštiti dupina (ACCOBAMS) u kojem je lošinjsko-creski akvatorij evidentiran kao ključno područje za očuvanje dupina u Jadranskom moru i istaknut kao prioritetno područje za zaštitu. Taj je akvatorij dio preliminarne nacionalne ekološke mreže koja uključuje područja važna za očuvanje ugroženih tipova staništa i ugroženih vrsta životinja i biljaka na međunarodnoj razini.

Kad nacionalna ekološka mreža bude gotova, a bit će uskoro, jer Europska unija na njenoj izradi jako inzistira kao dijelu europske ekološke mreže »Nature 2000«, svaki projekt, plan ili zahvat na području uključenom u nacionalnu mrežu morat će na ocjenjivanje je li prihvatljiv u odnosu na prirodu. Unatoč svemu tome, Eugen Draganović iz Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture, kao zamjenik predsjednika i član Komisije Ministarstva zaštite okoliša, Studiju je ocijenio pozitivnom. Draganović nam nije htio komentirati slučaj te nas uputio na ministarstva zaštite okoliša i kulture.

»U Komisiji sam zastupao stajalište zaštite prirode«, kratko je rekao dodajuai da zaštita dupina i gradnja velike marine nisu u kontradikciji.

Istodobno se Zoran Šikić ograđuje od Draganovićeva stava obrazlažući da »ljudi u komisijama za ocjenu studija utjecaja na okoliš ne zastupaju institucije iz kojih dolaze, no to bi se novim pravilnikom koji se izrađuje, trebalo promijeniti«.


Buka tjera dupine

»Nerezine su u središtu akvatorija ključnog za opstanak dupina u Jadranu i predloženog za zaštitu kao morski rezervat. Ako se tamo napravi marina, dupini ae to podrueje napustiti. Ako se dopus­ti gradnja marine, proglašavati to podrueje zaštiaćnim - nema smisla«, kaže dr. Draško Holcer, predsjednik Instituta za istraživanje i zaštitu mora »Plavi svijet«.

Institut je proveo projekt identifikacije kritienih staništa uz prijedlog mogućih metoda upravljanja budućim zaštićenim područjem oko Lošinja, što je financirala Kneževina Monako putem međunarodne suradnje s Ministarstvom zaštite okoliša. U sklopu tog dvogodišnjeg istraživanja utvrđeno je da je akvatorij otoka Lošinja ključno stanište za opstanak dupina u Jadranu. Prije dvije godine Institut je pokrenuo i projekt o utjecaju buke na populaciju dupina u lošinjsko-creskom akvatoriju.

»Istraživanja pokazuju da je buka, uz prelov ribe, ključni faktor koji uzrokuje odlazak dupina s nekog područja. U područja gdje je promet brodovima velik, dupini uopće ne dolaze«, ističe Holcer. Odgovor na primjedbe upuaćne tijekom javnog uvida u Studiju utjecaja marine u Nerezinama na okoliš, »Plavi svijet« nije dobio iako Zakon to nalaže. U Ministarstvu zaštite okoliša sada provjeravaju taj slučaj.


Dobri dupini
Iz Jadranskog mora već je zbog prelova ribe i masovne kampanje istrebljenja dupina poduzete pedesetih godina prošlog stoljeća, izumrla jedna vrsta dupina - obični dupin. Zahvaljujući životu u manjim skupinama i svojoj prilagodljivosti opstao je dobri dupin. No do kada?

Mještani protiv marine
Većina mještana Nerezina protivi se gradnji marine. Peticiju je potpisalo 200 od ukupno 300 stanovnika, a anketa provedena među 1100 dugogodišnjih turista pokazala je da će njih 1098 promijeniti mjesto odmora sagradi li se marina. Mještani su i prosvjedovali protiv marine, saznajemo od Manuele Filipas iz ogranka udruge »Eko Kvarner« u Nerezinama, koja ističe da su »interesi lokalne zajednice podređeni interesu privatne firme«.
»Većina kućanstava bavi se iznajmljivanjem soba turistima, a nestankom prirodnih plaža i šetnica, domaći kapaciteti postali bi neatraktivni«, upozorava Filipas, dodajući da bi marina zauzela više od 60 posto obalnog pojasa Nerezina i izbrisala identitet tog malog priobalnog mjesta. Obala bi bila uništena jer bi se samo za gradnju dvaju lukobrana u more nasipalo 600.000 tona materijala.
»Naš akvatorij trebao bi biti proglašen morskim rezervatom, što podržavamo jer je u skladu s održivim razvojem otoka. A gradnja marine u kanalu širine jedne nautičke milje prouzročila bi ekološku katastrofu jer sa sobom nosi otpadne vode i opasni otpad«, kaže Filipas. Napominje da uz Duška Lekića postoji i inozemni investitor o kojem se ne zna ništa.
»Projekt marine uključuje i trajektno pristanište što bi investitoru omogućilo da država u njegovo ime provede izvlaštenje privatnih zemljišta pod isprikom da je to u interesu od županijske važnosti. Nerezine su pak u mnogim peljarima navedene kao nepovoljna lučica zbog bure i juga«, dodaje Filipas. Projekt predviđa i gradnju pristupne ceste koja bi prolazila preko privatnih parcela.
Mali Lošinj za dupine
Za izradu Studije utjecaja marine na okoliš trebalo je pričekati donošenje novog Prostornog plana grada Malog Lošinja, naglašavaju u organku udruge »Eko Kvarner« u Nerezinama. Naime, idejno rješenje za marinu preuzeto je iz zastarjelog plana pa nije u skladu s Vladinom uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora iz rujna 2004.
Uredbom je propisano da svaki prostorni plan u postupku izrade, donošenja i provedbe mora, među ostalim, očuvati prirodne plaže i šume, kao i prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu i javni interes u korištenju, osobito pomorskog dobra.
Gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappeli podupire proglašenje morskog rezervata za dupine, a ne predloženu marinu. »Marina može imati najviše 220 vezova, a sad ih je već u nerezinskoj lučici više od 100.
Sve iznad te brojke Grad ne prihvaća«, kaže Cappelli. Međutim, predstavnik Grada Malog Lošinja bio je u Komisiji za ocjenu Studije utjecaja na okoliš marine koja predviđa 350 do 400 vezova, i suglasio se s njom. Cappelli to obrazlaže riječima: »Pa svi su članovi Komisije bili za Studiju, što bi onda značilo da je jedan protiv«.

Projekt marine
Prema Studiji utjecaja na okoliš, marina u Nerezinama imala bi luku za nautički turizam sa 200 vezova, zatim luku za privez plovila stanovnika, turista i onih u tranzitu sa 100 vezova, sportsku luku sa 50 vezova, trajektno pristanište i luku postojećeg remontnog brodogradilišta. Sastavni dio marine bila bi dva lukobrana. Postupak procjene utjecaja marine na okoliš proveden je na zahtjev investitora, tvrtke »Marina Artac« d.o.o. iz Nerezina. Njezin je direktor Duško Lekić, većinski vlasnik remontnog brodogradilišta u Nerezinama. Studiju utjecaja na okoliš izradila je zagrebačka tvrtka »Urbing«.

 

Komentari: 

0 0 # Gost 2007-01-18 15:21
Malo me u tekstu zbunilo tko je direkttor, ali u sudskom registru piše:
Kresencio Lekić, funkcija prokurist, Ovlaštenje: zastupa samostalno i pojedinačno

Duško Lekić, Funkcija direktor
Ovlaštenje: zastupa samostalno i pojedinačno
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # MarinaNautičar 2008-08-02 15:39
Ma to je lokalni šerif koj je vedrio i oblačio za vrijeme Komunizma i u poduzeću Lošinjksa Plovidaba.No meðutim činjenica je da ga lokalno stanovništvo ne voli jer je još uvijek bahat sa svojim stavovima.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Svaštara br. 2

    hagtxsuq 04.04.2020 23:36
    wlcuootfkmgj
    cuanto cuesta la viagra en lima buy generic viagra: canadlanpharmacy.com/# ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    gustav 04.04.2020 16:04
    zameo ih vjetar
    Zašto je baš sad morala krenuti pandemija i uništiti turizam, kad je sve bilo posloženo po ...
     
  • »Borba protiv koronavirusa je opasnija od same bolesti«

    Brico 03.04.2020 13:50
    Occamova britva
    Ako tekst nema dubine o kojoj bi se moglo polemizirati zašto toliko polemiziraš da si potegao ...
     
  • »Borba protiv koronavirusa je opasnija od same bolesti«

    Licemjer 03.04.2020 13:47
    ...
    Vidim da si ti sebi već odabrao. cherry picking i generalizacije su tvoj izbor. Koje li ...
     
  • »Borba protiv koronavirusa je opasnija od same bolesti«

    Gost 03.04.2020 13:37
    Pa ti biraj ...
    Tvrdnja da je nešto nesuvislo, a nije nesuvislo nije nebitna sitnica nego u najboljem slučaju ...
     
  • »Borba protiv koronavirusa je opasnija od same bolesti«

    Gost 03.04.2020 13:27
    Tapkanje u mraku
    Da je tekst zaista nesuvisao ne bi ti o njemu mogao polemizirati kao što ne možeš polemizirati ...
     
  • »Borba protiv koronavirusa je opasnija od same bolesti«

    Licemjer 03.04.2020 13:21
    Jezikoslovac moš mislit
    Onda analiziraj tekst sa stajališta stilistike i vidjet ćeš da su cjeline nepovezane i ...
     
  • »Borba protiv koronavirusa je opasnija od same bolesti«

    Gost 03.04.2020 13:13
    Semantika za početnike
    Nisam ni polemizirao sa člankom pa mi ni ne trebaju argumenti. Samo sam istaknuo da ...
     
  • »Borba protiv koronavirusa je opasnija od same bolesti«

    Licemjer 03.04.2020 12:18
    ...
    Kad nemaš suvislog argumenta, posežeš za semantikom. Klasika.
     
  • »Borba protiv koronavirusa je opasnija od same bolesti«

    Licemjer 03.04.2020 11:48
    ...
    Tekst nije suvisao. Skače s teme na temu bez neke povezanosti. Optužuje vlasti za neke ...
     
  • »Borba protiv koronavirusa je opasnija od same bolesti«

    Gost 03.04.2020 11:16
    Kratki kurs iz semantike
    Oprosti, ali kad bi pažljivije pročitao moj komentar vidio bi da u njemu nema opravdavanja ...
     
  • »Borba protiv koronavirusa je opasnija od same bolesti«

    Nevio 03.04.2020 10:45
    Suvišna rasprava
    Nema potrebe spuštati se na tu razinu i opravdavati se svakom kritičaru ponaosob. Jeli ...
     
  • »Borba protiv koronavirusa je opasnija od same bolesti«

    Gost 03.04.2020 10:19
    Suvislo i nesuvislo
    Netočna je tvoja tvrdnja da članak nije suvislo napisan. Suvislo napisan tekst razumiješ, pa ...
     
  • Korona kao lakmus papir

    gost 03.04.2020 09:56
    vidimo, vidimo
    novinar bi mogao primjetiti da bas komentar koji poziva na povrat para gradu zacudo ima ...
     
  • »Borba protiv koronavirusa je opasnija od same bolesti«

    hranitelj tuljana 03.04.2020 08:47
    ako meni ne vjerujete
    Ne bih ja ovdje dobio "plus" ni da napišem da je Lošinj jadranski otok... novilist.hr/.../...
     
  • Korona kao lakmus papir

    anarhist 03.04.2020 08:40
    ima li pilota u avionu
    Ako gradonačelnica ne može narediti svojim službenicama da pripreme materijale za sjednicu ...
     
  • »Borba protiv koronavirusa je opasnija od same bolesti«

    hranitelj tuljana 03.04.2020 07:25
    Previd?
    Zaboravio si ljevičarima dragu Švedsku u "tok ekipi", vjerojatno slučajno...
     
  • »Borba protiv koronavirusa je opasnija od same bolesti«

    gost 02.04.2020 22:42
    Trumpizam
    Isti pogled na epidemiju imaju Trump, Bolsonaro i ta ekipa
     
  • »Borba protiv koronavirusa je opasnija od same bolesti«

    Licemjer 02.04.2020 21:46
    Glas s Kunsila
    Hajde da je nešto suvislo apisao, ali nije. Čitav članak je jedna lamentacija bez nekog ...
     
  • »Borba protiv koronavirusa je opasnija od same bolesti«

    kmet 02.04.2020 19:42
    Mržnja...
    Evo jedan od onih koji napisano ne cijene po onome što piše nego tko je napisao...
     
  • »Borba protiv koronavirusa je opasnija od same bolesti«

    gost 02.04.2020 18:46
    Glas Koncila
    Samo vi citirajte tog crkvenjaka
     
  • Korona kao lakmus papir

    gost 02.04.2020 17:51
    Šta se čeka?
    Gradonačelnica je najavila za ovaj tjedan sjednicu GV...nešto je zapelo? Nema tko pripremiti ...
     
  • Korona kao lakmus papir

    gost 02.04.2020 16:15
    Samoreklama
    "naš otočni nezavisni novinar (dočekan jako grubo od svih kojima odgovara trenutni status quo" ...
     
  • Korona kao lakmus papir

    Lokal idiot 02.04.2020 14:25
    Pitanje za zaštitnicu otoka
    U mjerama za ublažavanje posljedica pandemije, koje je gradonačelnica slavodobitno najavila ...
     
  • Korona kao lakmus papir

    Infektolog 02.04.2020 12:00
    Širenje i inkubacija virusa diktature
    Da ponovimo gradivo o lošinjskom doprinosu širenju virusa diktature: "Možda nije postupila ...
     
  • Ruska kolonija na Lošinju?

    BB 02.04.2020 10:50
    Iznad zakona
    Jedno društvance je prošlog mjeseca s aerodroma Ćunski letilo u Italiju a kad su se vratili ...
     
  • Ruska kolonija na Lošinju?

    Boban 01.04.2020 18:36
    hm
    A navodno ima i nekih Kineza tamo.
     
  • Korona kao lakmus papir

    Građevinar 01.04.2020 18:31
    Vidi, vidi..
    Možda naš otočni nezavisni novinar (dočekan jako grubo od svih kojima odgovara trenutni ...
     
  • Ruska kolonija na Lošinju?

    Šuker 01.04.2020 18:22
    Rusi i COVID-19
    Ne mogu shvatiti da se Jadranka i dalje ponaša u nekim dijelovima kao da COVID-19 ne postoji.
     
  • Tigrica od papira

    gost 01.04.2020 18:14
    Svoj sa svojima
    Osobna iskaznica klijenta gradske vlasti.