U okrilju povijesti i obilježavanja dviju obljetnica, 125 godina turističkog ureda i 120 godina zdravstvenog turizma, jučer je u hotelu Aurora prezentiran pogled na turističku budućnost kroz Program razvoja održivog turizma Lošinja, koji je po narudžbi Grada i Turističke zajednice izradio zagrebački Institut za turizam, izvijestio je Novi list
Prezentacija je privukla predstavnike gospodarstva, institucija, civilnog sektora s otočja i regije, ali i državnih institucija.
Uvod su dali gradonačelnik Gari Cappelli i direktorica TZ-a Đurđica Šimičić, koji su podsjetili na dugu tradiciju turizma na otoku, kao i prirodne i kulturno povijesne posebnosti otoka te je dan pregled investicija i projekata koji su u tijeku, a u ime domaćina uzvanike je pozdravila direktorica razvojnih programa u Grupaciji Jadranka d.d. Tatjana Braškić.
Veliki izazov Program razvoja održivog turizma Lošinja, koji je definiran kao integralan, dugoročan, ambiciozan i optimističan, predstavila je dr. sc. Neda Telišman Košuta iz Instituta za turizam, koja je istakla da je program rezultat suradnje na svim razinama, njegovoj izradi prethodilo je više od 40 intervjua, anketa na uzorku od 629 ispitanika u osam otočnih mjesta, korištene su brojne stručne studije, planovi, statistički podaci i drugi izvori.
Najveći izazov bio je izraditi program koji će dati odgovore na pitanje kako u jednoj razvijenoj sredini gdje se ostvaruje više od dva milijuna noćenja i registrirano je više od 18 tisuća ležajeva, osigurati daljnji rast i razvoj uz zaštitu okoliša i društvenih obilježja zajednice. Stoga program predviđa sadržaje kojima se pruža zaštita prirodnih resursa, među ostalim vezano za očuvanje bioraznolikosti, obnovljive izvore energije koji će otoku osigurati energetsku samodostatnost, pa zaštitu socio-kulturnih resursa u sklopu čega se planira formiranje Lošinjskog centra izvrsnosti u turizmu uz programe cjeloživotnog obrazovanja te pripreme projekta iz domene dugoročno održivih ekonomskih procesa, što među ostalim predviđa formiranje klastera proizvođača i plasmana lokalnih prehrambenih i kozmetičkih proizvoda.
Lošinj želi biti prva certificirana destinacija održivog razvitka i spreman je biti pilot-projekt, kaže dr. sc. Telišman Košuta, koja ističe i da Lošinj ima visoku svijest o ekološkom turizmu te ne pila granu na kojoj sjedi i ne pomišlja na turizam koji ždere prostor.
Stručni skup u »Aurori«
U sklopu manifestacija u povodu visokih obljetnica lošinjskog turizma, danas subota će se održati stručni skup, to jest treći forum »Otok vitalnosti i zdravlja«, u hotelu Aurora s početkom u 11 sati, a teme su Poljoprivredni proizvodi u unapređenju razvitka Lošinja, Aromaterapija i razvoj pozicioniranja i Spirometrija na Lošinju.
Poslovna strast
S tim se slažu i sudionici prezentacije, što se vidjelo iz nekoliko izjava koje nisu bile izrečene tek prigodno povodom visokih obljetnica i prezentacije, već su pohvale i čestitke izricane s velikim oduševljenjem viđenim. Tako je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević rekao da ovaj program treba biti putokaz drugim sredinama te je iskazao oduševljenje količinom optimizma i poslovne strasti na koju je općenito naišao na Lošinju, što ga je posebno razveselilo s obzirom na to da je generalno sveprisutno sivilo i apatija. U ime Ministarstva zaštite okoliša skup je pozdravila i projekt pohvalila načelnica Odjela za održivi razvoj dr. sc. Branka Pivčević Novak, pohvale Lošinjanima iskazao je i pomoćnik direktora HTZ-a Mile Sršen, potom izaslanik PGŽ-a Berislav Tulić, direktorica TZ PGŽ-a mr. sc. Irena Peršić Živadinov, kao i dr. sc. Siniša Horak iz Instituta za turizam.
(Ira Cupać Marković)
Komentari:
Prvo što bi bilo pristojno to je da se ovaj plan predoči graðanima. Drugo što bi bilo pristojno to je da se graðanima da prilika da o tome nešto kažu. Da, znam da su bili održani razgovori sa nekoliko desetaka ljudi u gradu, ali to nije dovoljno. Sada, kada je plan održivog razvoja turizma dovršen, trebalo bi ga predstaviti svim graðanima. Ne samo zato da im se da prilika da nešto dodaju ili kritiziraju, nego i zato što je svako domaćinstvo glavni akter održivog razvitka, pa bi graðani trebali znati što se od njih očekuje, što je strategija kojoj trebaju doprinositi svojim osobnim strategijama. Odlično je da je Nadan Vidošević bio oduševljen, ali to nije dostatno. Bitan je dio provoðenja strategija oduševljenje onih koji je trebaju provoditi. Zato već od ovog prvog koraka, svečanog predstavljanja bez mogućnosti za pitanja, sumnjam u implementaciju.
Održivi razvoj podrazumijeva zaštitu životinjskih vrsta i njihovih staništa, te s njima povezanima zakonima o lovu.
Na naš otok vitalnosti usmjeren na ekologiju i održivost sletjelo je prilikom jake bure veliko jato divljih gusaka, koje inače ne slijeću na ovo područje. Iscrpljene glaðu i vremenskim prilikama koje su zahvatile područje cijele Evrope sletjele su na otok. Bilo je vrijeme lovostaja. Guske su bile zaštićene vrste, dobro to nije dužan znati svatko, ali lovci jesu. Naši vrijedni lovci, suprotno onome za što uvijek tvrde da ih pokreće, briga za populaciju divljih životinja, bez obzira na lovostaj, crvene i bijele knjige koje nabrajaju zaštićene vrste, odstrijelili su cijelo jato. Da bi tek nakon pokolja ovih jadnih životinja ustanovili da su životinje toliko mršave i jadne da ih ne mogu niti pojesti. Lošinjski su lovci, dakle, pokazali jasan deficit znanja i morala.
Ova je priča indikator koliko je plan održivog turizma doista plan, a koliko tek dekoracija kojom želimo nahvatati još turista. Ova je priča poznata velikom broju ljudi, lošinjski lovci imaju u svome članstvu i pripadnike policije, pa ipak nikome nije palo na pamet da sankcionira ovakvo ponašanje. Pa ljudi smo, razumijemo se, nećemo zbog gusaka na svoje. Zato je plan razvoja održivog turizma smjernica za guske u magli.
E, to bi bila priča o želji za održivošću! To bi bila priča o otoku vitalnosti! To bi bila priča o jednoj zajednici koja misli unaprijed.
Možete li zamisliti takav rasplet? Koliko bi trebalo uložiti u njega rada, novca ili resursa? Ništa, osim temeljne ljudske pristojnosti i poštivanja pravila.
zavjera šutnje koja obavija ovaj skandalozni slučaj pokazuje da je kod nas svaka nenormalnost i nemoralnost prihvaćena i uobičajena. Zato se slažem da je ovaj plan razvoja održivog turizma bačen novac. Umjesto plana vlada stihija, a umjesto održivosti proždrljivost.
Mada je opće znanje da je pitke vode sve manje, da je cirkuliranje vode daleko brže no što se prirodno može pročistiti, mada djecu u školi uče da zatvore slavine kada peru zube, naš ekološki i prema vitalnosti orijentiran grad navodnjava nasade! To je praksa koja se u ekološki osviještenim sredinama više ne prakticira, nego se na javnim površinama sade vrste koje uspijevaju bez dodatnog navodnjavanja. Ako je (inače prekrasne) australske vrste cvijeća i grmlja koje imamo na našim javnim površinama u ovom podneblju potrebno navodnjavati, odustanimo od njih! Posadimo ono što nije potrebno zalijevati ni gnojiti.
Na ovaj način umjetnim gnijivima i pesticidima oplemenjeno tlo zalijevamo vodom i sve zajedno propuštamo u porozno krško tlo! Gdje je tu održivi razvoj?!