Na otoku Lošinju, kojeg je britanski dnevni list Guardian u podlistku »Putovanja« uz Vis, Korčulu, Pag i Hvar svrstao među pet hrvatskih otoka najboljih za odmor, trenutno se odmara 23 tisuće gostiju, što je deset posto više nego na isti dan lani, javlja Novi list
Tijekom kolovoza broj gostiju u odnosu na lanjski stalno je bio u plusu čime se nastavljaju odlični rezultati postignuti u sedam mjeseci ove godine, kada je realizirano 1.151.462 noćenja i 160.995 dolazaka gostiju, što je u odnosu na prošlu godinu, porast od deset posto.
Godišnje lošinjsko otočje posjeti više od 250 tisuća turista, a ovosezonski dnevni rekord bio je posjet od 26.500 turista, što je čak 1.500 gostiju više nego tijekom rekordnog lanjskog dnevnog posjeta, a ovako veliko povećanje vezuje se uz unapređenje kampova, i to posebno kampa Lopari Lošinjske plovidbe, koji s 30 posto gostiju više nego lani bilježi najveći porast.
Trenutno u hotelskom smještaju na Lošinju nema slobodnih mjesta, što posebno raduje s obzirom da smo u posljednjoj dekadi kolovoza, kaže direktorica ureda Turističke zajednice, Đurđica Šimičić.
Veliki kompliment
– Uvijek se može više i bolje, ali s obzirom na globalne recesijske uvjete možemo biti zadovoljni, naročito što su povratne informacije gostiju dobre. Početak ove sezone obilježili su problemi vezani uz stanje u malološinjskoj luci, a drugih većih problema i pritužbi gostiju nije bilo. Naime, nije bilo reklamacija koje bi ukazivale na potrebu strateških promjena, već nam povratne informacije govore da je naš smjer razvoja usklađen s očekivanjima gostiju. Zadovoljni smo što je Guardian Lošinj svrstao među pet otoka najboljih za odmor u Hrvatskoj i pritom istaknuo upravo vitalnost, koju mi koristimo kao slogan kod pozicioniranja naše destinacije, to nam je veliki kompliment.
No, negledanjem istini u oči ne činimo si uslugu, pa uz mnoge pozitivne strane i načelno dobro trasiran strateški razvojni put, valja izdvojiti i nedostatke. Među njima je manjak kvalitetnih noćnih klubova. Kada bi Turistička zajednica mogla otvoriti noćni klub mi bi na tom radili, ali to nismo u mogućnosti. Možemo investitoru pomoći u marketingu, pružiti logističku pomoć, ali ne više od toga, kaže direktorica Šimičić, koja se unatoč problemima nada da će iduće sezone po tom pitanju biti pozitivnih pomaka.
Kompleksan problem
Iako je bilo načelnog interesa, ozbiljnog investitora još uvijek nema, uz to otvaranje noćnih klubova je kompleksan problem, lokacija mora biti dostupna, a pritom sadržaji ne smiju ometati ostale, kaže Šimičić.
Kruti ugostitelji
Iako turistička statistika govori o povećanju broja gostiju, sveprisutne su i ocjene da gosti troše malo, pri čemu u kritici gostiju prednjače ugostitelji, a direktorica Šimičić komentira:
– Kroz programe koje provodimo u Turističkoj zajednici svake godine izlazimo s najmanje 30 posto novih sadržaja u odnosu na prethodnu, a to bi trebali činiti i drugi koji pružaju uslugu u turizmu. Turističko tržište traži inovacije u svakom pogledu, što ugostiteljski sektor ne prati dovoljno, a mnogi ponudu praktično posljednjih 20 godina preslikavaju. Trendovi u gastronomiji i ugostiteljstvu se mijenjaju, gosti traže kvalitetnu, laganu hranu, manje i raznovrsnije obroke i sve to cijenom uklopljeno u recesijske uvjete. Mi se nemamo vremena čuditi trendovima i pričati kako je nekad bilo, nego promjenu na tržištu shvatiti kao izazov i s njim se uhvatiti u koštac. Posljednjih nekoliko godina učinjeni su pomaci, imamo novi gastro vodič, afirmiramo autohtonu kuhinju, ali očito je da to nije dovoljno. Turistička zajednica će pomoći koliko je to s naše strane moguće, ali najveći dio moraju odraditi ugostitelji i svoju ponudu prilagoditi i uskladiti s potrebama i traženjima turista.
(Ira Cupać Marković)
Komentari:
panajmanji su problem nekakve terase,papogled ajte dernekipo ulicama, kod škola, po brodovima uz duž cijele rive i po cijele noćia kao vrhunac vam je najveći Bibijevski dernek i ostali derneci na Trgu RH gdje ne da probijaju decibelima ,nego ubijaju decibelima. Terase su male bebe prema njima. Očito je da ste uvijek isti na ovim stranicama i da ste od onih koji su u kućama , a ne na ulici, jer biste zali locirati problem.
Nek se potrude malo i ponude kvalitetniju hranu!
Cjeli njihov projekt je privatni miomirisni vrt, Šest godina od kad su na vlasti samo o tome trube i ništa drugo.Dajte se ljudi probudite pa Lošinj je od nekadašnjeg naj jačeg turističkog središta na Jadranu postao zadnja rupa na svirali na turističkoj karti Jadrana.
Tj meðu njboljih pet otoka , moš si mislit
Hrvatska – turistička sila ili kolonija (novilist.hr/.../...)
Toliko o vrijednosti glazbene buke u starim jadranskim jezgrama i kuknjavi da gosti slabo troše.
Naime, naši vrli zakonodavci su u svojoj prevelikoj mudrosti izglasali novi Zakon o zaštiti od buke kojim je buci koja nastaje udaranjem jednog komada metala o drugi komad oduzeto svojstvo zvuka pa time i buke. Dakle, kad radnik u škveru udara čekićem po komadu brodskog lima - to je buka i pada pod udar Zakona. Kad metalno klatno crkvenog zvona udara po metalnoj kupoli zvona - to nije buka, pa od toga nemamo nikakvu zakonsku zaštitu.
Dakle, prema novom zakonu crkvenjacima je dopušteno da pritisnu svoje gumbiće na komandnim pločama za upravljanje zvonima tako da zvone 24 sata neprekidno, danima, mjesecima i godinama, bez obzira na jačinu zvuka. Naravno, oni to pravo neće koristiti, ali ne zbog svojih susjeda, njihove djece i turista, nego zbog skrbi za samu graðevinu koja bi se od tolike buke raspala. Za ono što se dogaða živim bićima u susjedstvu nije ih baš ni malo briga.
Za dublji uvid u problem predlažem čitanje članaka:
Bizaran zakon: "sveta" i obična buka (volim-losinj.org/.../...)
Graðanima je i doslovno odzvonilo (adacta.org/.../...)
Hoće li ministar ukinuti i cijepljenje? (adacta.org/.../...)
Ozakonjenje zlostavljanja (adacta.org/.../...)