U Palači Kvarner otvorena je izložba učeničkih radova Škole primijenjene umjetnosti i dizajna iz Zagreba pod nazivom Putem Lošinja. Polaznici škole su grupnim radom otkrivali specifičnosti koje mogu biti glavni adut u turističkom razvoju i široj prepoznatljivosti cresko - lošinjskog otočja s naglaskom na Lošinj, te ovom izložbom nude niz grafičkih i dizajnerskih ideja za predstavljanje Lošinja kao turističkog odredišta. Izložba je organizirana u suradnji sa Centrom za zdravo odrastanje IDEM i ja, a pokrovitelji su joj Grad Mali Lošinj, Turistička zajednica Mali Lošinj i Jadranka hoteli.
Izložba je otvorena svaki dan od 17 do 20:30 sati. Radujemo se Vašem dolasku.
Za izložbu su organizatori pripremili katalog u kojem se navode osnova i metodologija rada na kreiranju prijedloga rješenja.
• Apsyrtides, ime koje svjedoči o starogrčkom posjećivanju ovog otočja, bilo je naseljeno vjerojatno još krajem paleolitika. Hrvatski pečat otoku daju dvanaest hrvatskih obitelji koje naseljavaju Lošinj u 12. st. bježeći s kopna pred najezdom Mongola i nastanjuju se u uvali Sv. Martina. Oni su udarili temelje današnjeg Malog Lošinja.
Otok Lošinj fenomen je u svakom pogledu. Na otoku ima 1300 različitih biljnih vrsta, a za usporedbu u cijeloj Velikoj Britaniji ima ih ne više od 1180. Lošinj se ubraja među najsunčanija područja Europe. Blagotvorna primorska klima djeluje ozdravljujuće na sluznicu dišnih putova, pa ne začuđuje da su Lošinj krajem 19. st. austrijski liječnici proglasili klimatskim mjestom i u Velom Lošinju otvorili lječilište čime je započela era zdravstvenog turizma na otoku, a koja traje i danas.
Fasciniranost fotografijama lošinjskih krasota imala je kao posljedicu ovu izložbu učenika prvog razreda, te drugog, trećeg i četvrtog razreda grafičkog odjela Škole primijenjene umjetnosti i dizajna iz Zagreba nastalu prema zamisli profesorice crtanja i slikanja Zlatice Kovačićek Poljan i realiziranu u suradnji s profesoricama grafičkog dizajna Vlastom Pirnat i geografije Mirjanom Božičković, na čijim su satovima učenica istraživali prirodne resurse Lošinja, te autorom ovog teksta, a nastalu u dogovoru sa Centrom za zdravo odrastanje„Idem i ja" iz Malog Lošinja.
Na ovoj izložbi zlatno doba lošinjske povijesti, 19.st., razdoblje kada je Lošinj bio drugi po veličini centar plovidbe na jedra na istočnom Jadranu i kada su 127 jedrenjaka u vlasništvu lošinjskih brodovlasnika plovili sve do glavnih pomorskih središta Sjeverne i Južne Amerike, te kada je lošinjsko brodograditeljstvo bilo na vrhuncu, zastupljeno je na crtežima jedrenjaka koji evociraju tu slavnu povijest, ali istovremeno predstavljaju neke nove zavjetne slike poput onih u crkvici Navještenja Blažene Djevice Marije (Anunziate). Crkvici smještenoj na jednoj od najljepših lokacija u Malom Lošinju od kuda su se dočekivali i ispraćivali lošinjski moreplovci. Vidljivi ostaci te nekad slavne lošinjske prošlosti mnogobrojne su kapetanske kuće i raskošno urešene crkve u Malom i Velom Lošinju, jer su se kapetani natjecali tko će donijeti s putovanja ljepši oltar ili sliku za svoju crkvu.
Te palače danas možemo vidjeti i na ovoj izložbi na crtežima naših učenika.
U novije doba, kada Mali Lošinj postaje najveći otočni grad na Jadranu, ispisuje jednako lijepu budućnost dobivajući titule šampiona turizma, najljepšeg malog grada Srebrni cvijet, do nedavno međunarodne nagrade za ekološki turizam dobiven za prekrasne šetnice, ovjekovječene na mnogim crtežima i slikama, za manifestaciju „Miomirisi i okusi Lošinja" za što su prijedloge dizajna. izveli naši učenici, a nisu zaboravili ni one zbog kojih je program „Plavi cvijet" također dobio ovu nagradu -dupine. Ljepote uvala Slatine, Velog Žala i Okata nisu mogle ostaviti bez inspiracije naše učenike, a također su morali odati počast portretirajući čovjeka najzaslužnijeg za ovu ljepotu - Ambroza Haračića, koji je u 19. st. osnovao na Lošinju turističko društvo i pošumio uvalu Čikat prekrasnim visokim borovima, danas najljepšim uresom Lošinja.
Jedan od najfascinantnijih pogleda na Lošinju nesumjivo je onaj, kad silazeći s rta hotela Punte, ugledamo monumentalu crkvu Sv. Antuna Pustinjaka i iza nje pitoreskni gradić smješten u prekrasnoj uvali - Veli Lošinj. Natkriljen je ostavštinom iz venecijanskog doba -kulom, uzetom kao simbol grada, a koju je na svojim grafikama maštovito dočarala jedna naša učenica koja Veli Lošinj posjećuje svake godine.
I na kraju ne smijemo mimoići najnoviju malološinjsku atrakciju, u čijem budućem muzeju i naša škola sada otvara ovu izložbu - Apoksiomena, rad čuvenog drevnog Grka Lizipa, kojeg je inspirativno obradio jedan naš bivši učenik, a našao se i na prigodnim igraćim kartama kao jocker Lošinja.
Ninoslav Poljan, prof. voditelj grafičkog odjela
• Učenici drugog razreda Grafičkog odjela su tijekom školske godine 2009./2010. na satovima geografije pod vodstvom mentorice prof. Mirjane Božičković, grupnim radom otkrivali specifičnosti koje će biti glavni adut u turističkom razvoju i šire prepoznatljivosti cresko - lošinjskog otočja s naglaskom na Lošinj.
Za prikupljanje podataka učenici su koristili stručnu literaturu (Geografski horizonti) i geografske karte.
Cresko - lošinjsko otočje čini zapadni niz kvarnerskih otoka, našu najveću i najdužu otočnu cjelinu površine oko 480 km2, dužine 74 km, koja se nalazi u Primorsko - goranskoj županiji.
Za prezentaciju dobivenih podataka učenici su se odlučili za izradu plakata koji će pomoći da drugi ovu regiju što bolje upoznaju.
Na plakatima je prezentiran: povoljan geoprometni položaj / križište mediteranskih pomorskih i europskih kopnenih prometnih pravaca, sredozemna klima zahvaljujući isturenosti na pučini (ugodne zime i duga insolacija 2454 sata godišnje), bogatstvo mediteranskih biljnih vrsta (1018), lječilišni turizam od 1892. godine, razvedena obala s brojnim dobro zaštićenim uvalama (Čikat, Zlatna uvala, Rovenska, nautički turizam), oživljavanje suhozida (pejzaž zatvorenih polja - uzgoj prirodne zdrave hrane visoke kvalitete), značenje Vranskog jezera (opskrba pitkom vodom Cresa i Lošinja), glavnih naselja Malog i Velikog Lošinja (Mali Lošinj najveće turističko naselje na jadranskim otocima sa 6500 stanovnika) i znameniti Lošinjani koji su utjecali na kvalitetu pejzaža (Ambros Haračić, botaničar, pošumljavanje šume crnog bora krajem 19. stoljeća, zaštićena kategorija Park šuma Čikat).
Mirjana Božičković, prof.
Organizatori izložbe
Pokrovitelji izložbe
Komentari:
Prvi dojam je najvažniji
Percepcija gostiju je bitna. Prvi dojam se ne počinje stjecati u hotelu, već kada turist započne svoju potragu za destinacijom koju želi posjetiti. Dakle, već kada surfa netom, pregledava brošure, oglase u tisku i slično.
Link Text (novilist.hr/.../...)
Mislim da bi materijal s ove izložbe ostavljao dobar prvi dojam na turiste. Još samo da ga ostavlja i grad
Ili recimo:BORBA SA DIVLJIMSVINJAMA NA PLAŽI, a na večer pravljenje kobasica i kulena od te divlje svinje.
Ili recimo najavit rat divljim svinjama kao što su nama radili srbi.Postaviti minska polja oko hotela i plaža,pa ako naleti divlja svinja,i kad nagazi ode ona u p.... ma.....
Trebalo bi o tim prijedlozima raspravljati na Vijeću i na vijeću turističke zajednice.
Lošinjani svečano dočekali »Kraljicu mora«
MALI LOŠINJ – Školski brod »Kraljica mora« uplovio je u luku Mali Lošinj gdje je svečano dočekan od državnih, županijskih i gradskih dužnosnika, predstavnika Lučke kapetanije, profesora i učenika Srednje škole Ambroza Haračića. Posadi broda predvoðenoj kapetanom Krešimirom Bosancem pripremljen je doček uz nastup Lošinjskih mažoretkinja i klape »Čikat«. Okupljene su pozdravili gradonačelnik Gari Cappelli i ravnatelj Uprave za sigurnost plovidbe i zaštitu mora Joško Nikolić, a kap. Bosancu potom je uručena mala statua Apoksiomena, o kojemu je govorila arheologinja Lošinjskog muzeja Zrinka Ettinger Starčić. Prof. Aldina Stuparić Burić iz Srednje škole Ambroza Haračića govorila je o bogatoj tradiciji pomorstva, brodogradnje (osobito jedrenjaka) i pomorskog školstva na Lošinju, a potom je ravnatelj škole prof. Tomislav Gospodnetić zapovjedniku »Kraljice mora« uručio sliku broda, čija je autorica upravo prof. Stuparić Burić.
Za učenike i uzvanike je nakon svečanosti organizirano razgledavanje broda, dok je ostatak graðanstva tu priliku dobio u popodnevnim satima. Nakon Malog Lošinja, sljedeće odredište broda je Cres.
»Kraljica mora« je motorni jedrenjak tipa »loger« duljine 35 metara, s dva jarbola, a predviðen je za praktičnu nastavu skupina do 28 učenika i četiri nastavnika, uz sedam članova posade. Razvija brzinu do 11 čvorova, a na jedra do 6 čvorova. Vlasnik broda izgraðenog ove godine u Veloj Luci na Korčuli je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.
(Novi list od 5.05.2010.)
Svoje neslaganje s prijedlogom ukidanja creske gimnazije izrazio je i gradonačelnik Kristijan Jurjako navodeći kako otok Cres pamti da su se posljednji put hrvatske škole ukidale za vrijeme dolaska fašističkog režima. »Prije 20 godina prepoznata je važnost ostanka mladih na otoku, a sada imamo najave da će se iseliti cijele obitelji ukoliko njihova djeca ne budu mogla pohaðati gimnaziju na otoku. Iskreno se nadam da je došlo do propusta te da će netko shvatiti da je jedan razredni odjel na Lošinju, a drugi na Cresu. Meðutim, pitam se i je li to možda neka nova politika raseljavanja otoka. Nadam se da nije riječ o novom raspučivanju«, kaže Jurjako. Dodajući kako upravo za predstojeće upise postoji najava o velikom interesu učenika za upis gimnazijskog programa, gradonačelnik kaže kako je i sam osobno uputio dopis Ministarstvu upozoravajući koliko bi »gašenje« tog programa bilo pogubno za Cres.
Lakonska usporedba s Bakrom
Ukidanje creskog gimnazijskog programa nije jedini neprihvatljiv prijedlog povjerenstva za provedbu upisa, jer istovremeno traže i ukidanje jednog od pomorskih zanimanja. Prema riječima ravnatelja Gospodnetića, isti je takav zahtjev u Srednju školu A. Haračića stigao i lani. – Ogorčeni smo s takvim prijedlogom, tim više što nam se kao argument navodi broj učenika u Pomorskoj školi Bakar. Povjerenstvo očito zaboravlja da je Bakar na kopnu te da toj školi gravitiraju učenici 30-ak osnovnih škola, a u našu svega dvije. Ne želimo se odreći programa pomorski nautičar i tehničar za brodostrojarstv o. Tome smo se suprotstavili i lani, onaj tko to predlaže očito ne razumije pomorsko školstvo, kao niti prilike i pomorsku tradiciju otoka, zaključuje ravnatelj.
(N.L. 7.05.2010.)