Centar za zdravo odrastanje IDEM i ja obilježio je u subotu 20. studenog Međunarodni dan dječjih prava. Dan dječjih prava obilježava se od 1959. godine na inicijativu Organizacije ujedinjenih naroda, u cilju poticanja država da utječu na javnost i da se mjerama aktivne politike zauzmu za dječja prava i razvoj svih dječjih potencijala. Obilježavanje Dana dječjih prava Centra za zdravo odrastanje omogućeno je potporom Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva.
Centar za zdravo odrastanje ove je godine posebnu pažnju posvetio ispunjavanju slobodnog vremena djece, njihovog odmora i kulturnih aktivnosti, čime se bavi članak 31. Konvencije o dječjim pravima. Kvalitetno slobodno vrijeme djece nije samo obaveza njihovih roditelja, nego društva na svim razinama od države do lokalne zajednice, budući da su sadržaji slobodnog vremena izuzetna odgojnoobrazovna mogućnost, ali i odgojni rizik.
Obilježavanju Dana dječjih prava je prethodio niz pripremnih radionica, na kojima su djeca pod vodstvom učiteljice Jasenke Kojadin proizvela stotinjak veselih i kreativnih oznaka za bilježenje stranica u knjizi - bookmarka - s porukama o dječjim pravima, učeći i sami o dječjim pravima i provodeći slobodno vrijeme na osmišljen, kreativan i poticajan način. Ove su poruke djeca podijelila na događanju na glavnom gradskom trgu, vijugajući trgom i rivom kao vesela šarena gusjenica sa slikovnim porukama o tome što djeci treba - mir, pažnja, nenasilje, prirodni okoliš.
Za one najmlađe organizirana je predstava Škola žongliranja, koju su na glavnom gradskom trgu izveli Verdano i Pemzla ŽM iz udruge Antuntun za rastjerivanje dosade. Nakon predstave motivirana je publika učila kako se prave loptice za žonliranje, napravljeno je dvjesto loptica, vježbali su žongliranje, pokušavali voziti monocikl, preskakivali uže i zatražili još radionica o žonglerskim vještinama.
Komentari:
Sve pohvale organizatorima i prestanite srat po Bojani i inima, koji za razliku od vas, dezurnih seratora, nesto ipak čine za lokalnu mladež.
Ovdje je spomenuto sjedenje po kafićima ili birtiješinama, pa je i to različito izmeðu djece i mladih - djeca to čine samo s roditeljima, uglavnom nerado, dok mladi to, slijedom oponašanja odraslih, smatraju znakom vlastitog odrastanja i čine to rado. Jasno je da sjedenje po kafićima nije protuzakonito, ali kao dominantni oblik provoðenja slobodnog vremena mladih je indikator, a za mlade je rizično.
Centar za zdravo odrastanje ima program za djecu i za mlade. Obilježavanje Dana dječjih prava je bilo ciljano uglavnom na djecu i obuhvatilo je u pripremnim radionicama uzrast osnovne škole, dakle do 14 godina.
Program za mlade obuhvaća edukativne radionice, psihosocijalne radionice, kreativne i debatne radionice, razmjenu mladih sa vršnjacima iz regije te osigurava stručnu pomoć u učenju.
Sve su ove aktivnosti redovne, kontinuirane tijekom cijele godine i odlično posjećene.
Onima koji imaju djecu poznato je da je Centar za zdravo odrastanje jedini od onih koji rade s djecom i mladima (osim Karate kluba), a da imaju otvorena vrata redovno subotom, često nedjeljom, svakodnevno tijekom proljetnih praznika. Da bi zadovoljio sve potrebe Centar nema više prostora, ljudskih i materijalnih kapaciteta, mada trenutno radi na tome da realizira klupski prostor za mlade.
Roditelj kaže da si normalan čovjek postavlja pitanje zar su birtiješine i opijanje privlačniji i ljepši način provoðenja slobodnog vremena od kreativnih radionica Centra za zdravo odrastanje? Izmeðu ova dva sadržaja nema konkurencije. Mladi čine i činit će jedno i drugo. Ne postoji niti jedan način da mladi prestanu raditi ono što je društveno prihvatljivo, ono što čine njihovi roditelji, što vide da se zbiva ispred dobrog broja lokalnih trgovina, što im se marketinškim porukama predstavlja kao najprivlačniji životni stil (pivo se reklamira uglavnom mladim ljudima koji se odlično zabavljaju).
Ali postoji način da to ne bude jedino što čine, a to je nuðenje sadržaja koji mogu biti zabavni, izazovni, poticajni i ohrabrujući, koji im daju pozitivnu identifikaciju, motiviraju i potiču ambicije. Centar za zdravo odrastanje to čini koliko može. Da ima više suradnje lokalne zajednice, mogao bi više.
Maloljetnici se odlučuju na konzumaciju alkoholnih pića u prosjeku sa 14,8 godina s najnižom dobnom granicom od 11 godina, zabilježilo je ovogodišnje istraživanje o konzumaciji alkoholnih pića koje je obuhvatilo skupinu mladih od 15 do 24 godine. Istraživanje koje je pokrenula Zagrebačka pivovara u sklopu velike nacionalne kampanje odgovornog konzumiranja Razmisli – treba znati stati pokazuje učestalost opijanja meðu maloljetnicima te njihove sklonosti i navike vezane uz pretjerano konzumiranje alkoholnih pića.
Prema istraživanju čak 43,8 posto dječaka konzumira alkohol izmeðu jednom i tri puta tjedno, a njih 33,3 posto jednom ili više puta tjedno namjerno se prekomjerno opija tako da konzumiraju čak pet ili više pića u razdoblju kraćem od dva sata. Većina maloljetnika pije alkoholna pića radi samog opijanja i znatiželje, najčešće kupujući pića u trgovini ili kafiću, dok čak 20 posto konzumira alkohol u školi ili oko nje. Bitno je istaknuti pokazatelje agresivnog ponašanja zbog alkohola gotovo trećine maloljetnika, pri čemu uvelike prednjače dječaci. Od ostalih posljedica konzumiranja alkohola najčešće je zabilježen mamurluk, potom nesvjestica i gubitak pamćenja te promjene u ponašanju, dok su zabilježene i ostale posljedice kao što su rizični spolni odnosi, napastovanje, vožnja pod utjecajem alkohola, izbjegavanje školskih obveza, hospitalizacija i uhićenja.
Rezultati istraživanja, u kojem je sudjelovalo 600 ispitanika u dobi od 15 do 24 godina, potvrdili su raširenost prekomjernog konzumiranja alkoholnih pića i negativnih posljedica na ponašanje mladih. Tako je čak 95,7 posto ispitanika barem jednom konzumiralo alkohol, meðu kojima je većina počela s pijenjem alkoholnih pića izmeðu 14. i 16. godine s najnižom zabilježenom dobnom granicom od 11 godina.
Ispitanici alkohol kupuju najčešće u barovima, klubovima i samoposluživanj ima, a čak 20% priznaje konzumaciju alkohola u školi i oko nje.
Link Text (vecernji.hr/.../...)
Zato je za svaku pohvalu to što radi Idem i ja, a šteta je da Grad ne prepoznaje i da ne suraðuje više.
Jadne li, zlonamjerne i jalove kritike!
Link Text (volim-losinj.org/.../...)
Kako je Centar za zdravo odrastanje ove godine posebnu pažnju posvetio ispunjavanju slobodnog vremena djece, njihovog odmora i kulturnih aktivnosti, čime se bavi članak 31. Konvencije o dječjim pravima i stoga što kvalitetno slobodno vrijeme djece nije samo obaveza njihovih roditelja, nego društva na svim razinama od države do lokalne zajednice, budući da su sadržaji slobodnog vremena izuzetna odgojnoobrazovn a mogućnost, ali i odgojni rizik, debatiramo ovdje tko tko je bolji odgojitelj i tko će bolje djetetu ispuniti slobodno vrijeme i dati mu bolju odgojnoobrazovn u mogućnost i budućnost, a takmičari su sljedeći udruga IDEM i ja, MZOS, Agencija za odgoj i obrazovanje, Hrvatsko debatno društvo, roditelji, ugostitelji, razni trgovci snovima, razne lokalne zajednice, i ostali.
Svatko od ovih ima svoj stav i viziju kako bi trebalo biti i svatko misli da je njegov stav i vizija ispravana a protivnikova glupa, neispravna, štetna, loša, itd.. a cilj svakog takmičara je svaliti krivicu i odgovornost na drugoga za probleme koje nastanu i koje ne mogu riješiti.
Još nešto, svaku od ponuda djeca uzimaju na vlastiti rizik, nitko ne odgovara za posljedice.
A ja nisam primijetio da su tu netko takmiči, da su meðusobno protivnici i da se tuðu viziju smatra neispravnom, glupom i štetnom. Niti da se svaljuje odgovornost na druge. Istina, konkurencija postoji, ali smatram da je za djecu dobro da im se nude sadržaji koji konkuriraju gluvarenju i sjedenju po bučnim birtijama izložena iskušenjima (alkohol, duhan, droge) koja se tamo nude. Vlasnici birtija to sigurno ne misle.
Izbor i sadržaji treba da postoje ali ne kao konkurencija gluvarenju i sjedenju po bučnim birtijama.
Link Text (www.youtube.com/.../)