Oko područja zvanog Čorba, inače dijela zaštićene Park – šume Pod Javori u Velom Lošinju, niknula je ograda s upozorenjima zabrane pristupa nezaposlenima, obaveze korištenja zaštitne opreme te opasnosti od visećih tereta. Na ograđenom dijelu zaštićena su stabla drvenim oblogama, a polako se povećavaju hrpe materijala od iskopa. Cijeli prizor zaštićenog šumskog sustava i vrijednog perivoja ukrašava i bager. Zanimljivost, da niti na jednom mjestu nije istaknuta uobičajena i propisana tabla s nazivom projekta, oznakama izvođača, investitora i nadzora potakla je traženje gradilišta.
Na Međunarodni dan zaštite životinja Društvo za zaštitu životinja Mali Lošinj i udruga IDEM i ja organizirali su štand na kojem su dijelili informativne materijale i prikupljali volontere, novac i hranu za pomaganje napuštenim životinjama pred nadolazeću zimu. Također ponudili su napuštene mačiće na udomljavanje kako bi ih maknuli s ceste i smanjili broj napuštenih životinja.
U subotu 30.9. Centar za zdravo odrastanje je terenskom radionicom rekonstrukcije suhozida završio projekt Bolji Lošinj, kojemu je za cilj bio edukacija djece i mladih o baštini otoka. Rekonstrukcija urušenih suhozida uz šetnicu na Zagazinjinama poduhvat je kojemu su kroz već nekoliko radionica pristupili aktivisti i volonteri udruge IDEM i ja, a u ovoj su im radionici dva para ruku stigli iz prijateljske udruge Dragodid iz Šapjane, koja se bavi vrednovanjem i očuvanjem suhozidne gradnje.
Kroz edukativne i kreativne radionice, studijsko putovanje otokom, analizu strateških dokumenata Grada i terenske radionice mladi su se bolje upoznali s otočnom baštinom, naučili ju vrednovati i stekli neke od vještina koje su imali njihovi stari.
Poseban izazov za mlade su radionice rekonstrukcije suhozidne tradicionalne otočne gradnje, pri kojima su važni strpljivost, vještina rukama i osjećaj za prostornost. Mladi su u praktičnom radu naučili drugačije vrednovati baštinu i rad predaka te samu suhozidnu gradnju koja obilježava otočni pejzaž. U svijesti mladih tako se je dogodio pomak da su od besmislenih i nepotrebnih ostataka seljačke prošlosti suhozidi postali svojevrsni spomenici neimarstvu predaka i njihovom načinu života. „Podigni svaki urušeni kamen" moto je pod kojim su se rastajali nakon svake radionice.
Projekt Bolji Lošinj omogućen je financijskom podrškom Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Malo tko je poslovao s gradovima, općinama i državom pod političkom ingerencijom HDZ-a kao tvrtke Radnik i Bistra u suvlasništvu Mirka Habijanca. U posljednjih desetak godina dobile su stotinjak poslova putem javne nabave u iznosu većem od 400 milijuna kuna. U isto vrijeme su HDZ-u donirale više od dva milijuna kuna ...Ipak, najzanimljiviji poslovi za Radnik su se odvijali u Primorsko-goranskoj županiji s naglaskom na Mali Lošinj. Radnik je od 2011. godine tamo dobio desetak ugovora u vrijednosti od 30-ak milijuna kuna, čime su i najveći pojedinačni dobitnici na javnom natječaju u ovoj lokalnoj samoupravi. Svi poslovi su dobiveni za vrijeme gradonačelnika Garija Cappellija, današnjeg ministra turizma i čovjeka koji je gotovo ekstatični odnos prema krupnom kapitalu u lošinjskim mandatima nastavio promovirati po dolasku na čelno mjesto resornog ministarstva ►
Od 16. Do 30. rujna ove godine u izložbenom prostoru Gradske knjižnice i čitaonice izlažu se pod sloganom Volim Lošinj! radovi učenika grafičkog odjela zagrebačke Škole primijenjene umjetnosti i dizajna. Ovo je treća po redu izložba radova polaznika te škole od 2010. Godine ►
Centar za zdravo odrastanje održao je i ovoga vikenda radionicu u prirodi. Ovog su vikenda djeca i mladi sa svojim voditeljima i volonterima obnavljali urušeni dio suhozida uz šetnicu Zagazinjine. Uz ovu se šetnicu bojom kamenja, načinom na koji su uredno posloženi i dojmom da su posve novi već poprilično izdvajaju suhozidi koje je popravila ekipa IDEM i ja. Suhozidne radionice već desetak godina za Centar za zdravo odrastanje vodi ing. Goran jambrešić, zaljubljenik i majstor tradicionalne suhozidne gradnje, koja je oblikovala cijeli pejzaž Jadrana.
Nekažnjena opuštenost lošinjske vlasti u prepoznavanju javnog interesa i interpretaciji i primjeni propisa rezultira sve većim šlamperajem. Jedan od najnovijih primjera je odluka Gradskog vijeća o davanju u koncesiju nepotrebnih radova na nepotrebnoj rekonstrukciji rasvjete na potezu od spomenika Haračiću do Anunciate ►
U palači Fritzi Lošinjskog muzeja otvorena je je studijska izložba Mario Tarabocchia, autorice Marijane Dlačić. Lošinjski muzej posjeduje 28 nacrta jahti i jedrilica koje je iscrtao Mario Tarabocchia. Ove su godine restaurirani u Odjelu za restauraciju i konzervaciju Državnog arhiva u Rijeci, a dio je predstavljen na izložbi.
Mario Tarabocchia rođen je u Malom Lošinju 1919., a umro je u New Yorku 1998. godine. U rodnom mjestu završio je pomorsku školu te se zapošljava kod oca Pietra u brodogradilištu na Škveriću. Od 1946. do 1948. godine u Pomorskoj školi predaje tehničko crtanje i nacrtnu geometriju, nakon čega odlazi u Italiju te naposljetku u Sjedinjene Američke Države. Od 1956. godine radi u brodogradilištu F. Skopinicha (koji je također iz Malog Lošinja), a 1960. godine prelazi u dizajnerski ured za jahte Sparkman & Stephens gdje će, među ostalim, iscrtati 12-metarske brodice koje su pobjeđivale na prestižnom regatnom natjecanju America's Cup od 1964. do 1980. godine: Constellation (1964.), Intrepid (1967. i 1970.), Courageous (1974. i 1977.) i Freedom (1980.). Umro je u New Yorku 1998. godine.
Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama pokazuje da plan privatizacije luka koji je izazvao žustru javnu raspravu nije bio pogreška, nego probni balon kojim se testira raspoloženje javnosti prema vlasništvu, odnosno stjecanju stvarnih prava na pomorskom dobru. Dakako da niti prijedlog Zakona o pomorskom dobru ne spominje privatizaciju. Ali, pogledajmo prijedlog koji uređuje status malih otoka, podsjetimo se da je radnja zbivanja Hrvatska, zamislimo koje su prve asocijacije na sintagmu vladavina zakona u ovom okruženju, pa onda odlučimo je li prijedlog zakona dobar ►

2.583.886 pojedinačnih posjeta
2.684 objavljenih članaka
49.444 komentara posjetitelja
Osvrt u povodu desete obljetnice zasnivanja ove web stranice aktualan je i danas te ga ponavljamo uz jedanaestu obljetnicu postojanja.