Nalazite se ovdje: Naslovnica // Udruge // Uz početak školske godine

Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

● Povezani članci

Uz početak školske godine

  • Ispis
Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 
Detalji
Kategorija: Udruge
Objavljeno Srijeda, 09. 09. 2009.

aktivizamIstraživanje Centra za ljudska prava pokazalo je da u hrvatskim školama nema dovoljno sadržaja koji pripremaju djecu da postanu odgovorni i svjesni građani. Sustav obrazovanja ne funkcionira na otvoren i demokratski način, a učitelji i ravnatelji ne osjećaju se dovoljno kompetentnima niti motiviranima da poučavaju djecu o temama ljudskih prava.

O ljudskim pravima i građanskom odgoju u i oko našeg obrazovnog sustava pričalo se mnogo. U krugovima nevladinih udruga počesto, u medijima uglavnom kroz afere kao što je slučaj HIV-pozitivnih djevojčica ili obrazovanje romske djece. Svako toliko bi se kolektivno zapanjili otkrivši neki poražavajući rezultat o tome koliko naša djeca u školama poznaju osnovne političke pojmove...

Bilo kako bilo, činjenica jest da takav oblik obrazovanja nije sustavno uveden u naše škole, niti nakon dvadeset godina "vježbanja" demokracije i ljudskih prava u Hrvatskoj. O tome govori i termin neobavezni integrativni sadržaj koji se koristi u strateškim dokumentima kada se govori o statusu ovih sadržaja. Naime, oni u osnovnoj školi nisu zaživjeli u okviru posebnog predmeta, pa se provodi tzv. kroskurikularni pristup, dakle taj bi se sadržaj trebao provlačiti kroz različite predmete, aktivnosti  i projekte u školi. To naravno može biti odličan model, ali isto tako može značiti i pokriće da se na tom području ne dogodi ništa.

aktivizamPotaknuti činjenicom da evaluacija učinaka ovakvog pristupa u osnovnoj školi, zasad jedinom  obveznom stupnju obrazovanja u Hrvatskoj, još uvijek nije provedena, proteklih godinu dana Centar za ljudska prava je proveo sveobuhvatno istraživanje "Ljudska prava u osnovnim školama - teorija i praksa". Istraživanje je tijekom posljednje godine dana provedeno u 24 osnovne škole (metoda anonimnih upitnika) koje predstavljaju reprezentativni uzorak za Hrvatsku i obuhvaćaju mišljenja i stavove učenika, učitelja, ravnatelja i roditelja u gradskim, seoskim i periurbanim sredinama, u 6 glavnih hrvatskih regija. Istraživanje je osmislio i proveo stručni tim poznavatelja obrazovanja, ljudskih prava i statistike te  niz suradnika, suradnica, istraživača, istraživačica na terenu i u analizi udžbenika. Kod udžbenika, metodom tekstualne analize obuhvaćeni su najčešće korišteni udžbenici iz prirode i društva, hrvatskoga jezika, povijesti i izbornog predmeta vjeronauk od 1. do 8. razreda. Analizirani su i glavni strateški dokumenti koji ocrtavaju smjernice osnovnoškolskog obrazovanja u nas sa stanovišta odgoja za demokratsko građanstvo i ljudska prava.

Osnovna svrha istraživanja bila je utvrditi u kojoj mjeri i na koji način osnovne škole u Hrvatskoj poučavaju o demokraciji i ljudskim pravima, koliko naš obrazovni sustav, škole i nastava funkcioniraju u skladu s demokratskim principima i vrijednostima ljudskih prava, kakva je "školska kultura" u odnosu na demokratske standarde te što u tom smislu poučavaju udžbenici koji se koriste u osnovnim školama.

Što piše u udžbenicima?

Analiza teksta pokazala je da generalno udžbenici u osnovnim školama nisu u suprotnosti s vrijednostima ljudskih prava. Najveći dio korištenih udžbenika ne promiče društvene stereotipe i predrasude. Analiza udžbenika pokazuje, međutim, da postoje "prostori tabua" na koje udžbenici s vremenom moraju odgovoriti.

• Naprimjer, manjine i marginalizirane  skupine nisu uključene u sadržaj udžbenika kao integrativni dijelova društva. Iako u analiziranim udžbenicima postoje primjeri prikaza različitih etničkih skupina, primjeri se odnose  na različite svjetske narode, a izrazito se rijetko spominju pripadnici etničkih skupina koje doista žive u našem društvu i susjednim zemljama. Tako da se Srbi, Romi, Bošnjaci ili Mađari spominju samo prilikom nabrajanja nacionalnih manjima u RH uz sliku Hrvatskoga sabora.

• Što se rodne ravnopravnosti tiče u udžbenicima općenito postoji tendencija ravnopravnog prikaza uspješnosti s obzirom na rod, te sudjelovanja u različitim aktivnostima i obavljanja različitih poslova za žene i muškarce. Ipak, uočljivo je da se kućanski poslovi ponegdje dijele na ženske i muške, te da su žene najčešće prikazane kao one koje njeguju i brinu tj. domaćice, učiteljice, liječnice i frizerke. Nadalje, uočljiva je razlika između primjera poželjnih osobina za muškarce i žene, u kojima su muškarci hrabri, snažni, mudri i radišni, a žene mlade, lijepe, nježne, vrijedne, brižne, suosjećajne i solidarne.

• Analizom udžbenika je utvrđeno da se kroz sadržaje uopće ne spominju niti prikazuju ljudi različitih seksualnih orijentacija.

• Primjetno je da su svim udžbenicima u ulogama žrtava češće prikazane žene, djeca, siromašni i nemoćni.

• Važno je napomenuti da je prilikom spominjanja ljudi iz različitih društveno ekonomskih skupina u udžbenicima prisutan veliki broj negativnih prikaza poput getoizacije, nezaposlenosti, gladi, lošeg obrazovanja.

• Kod spominjanja pripadnika različitih društveno-ekonomskih skupina i starijih ljudi, prisutni su primjeri negativnog označavanja poput njihove pasivne uloge.

• Vidljivo je da se osobe s invaliditetom rijetko spominju u analiziranim udžbenicima, te da je prilikom prikaza naglasak na njihovoj teškoći.

• Nadalje, slabo su ili nikako zastupljene kontroverzne, društveno osjetljive teme kao što su nedavna ratna i poratna prošlost, stigmatizirane bolesti i različite marginalizirane skupine. Primjeri prikaza povijesnih događaja iz kuta gledanja različitih etničkih skupina odnose se prvenstveno na događaje iz dalje prošlosti. U većini udžbenika ilustracije se ne koriste za raspravu o problemskim pitanjima iz različitih povijesnih razdoblja.

Udžbenici  vrlo slabo potiču građanski aktivizam kao preduvjet  odgoja odgovornih i društveno aktivnih građana i građanki.  Tako se npr. kod analize prikaza načina provođenja slobodnog vremena, utvrdilo da se malo pažnje posvećuje aktivnostima Iako u analiziranim udžbenicima postoje primjeri prikaza različitih etničkih skupina, primjeri se odnose  na različite svjetske narode, a izrazito se rijetko spominju pripadnici etničkih skupina koje doista žive u našem društvu i susjednim zemljamau zajednici, koje su jedna od osnovnih odrednica za razvoj svijesti o demokratskog građanstvu.

Ekološke su teme vrlo dobro zastupljene. U većini analiziranih udžbenika postoje, i potiče se promišljanje o njima. No, kada je posrijedi poticanje na moguće aktivnosti u očuvanju okoliša, one se indirektno spominju u nekim udžbenicima nižih razreda, dok spomenutih sadržaja nema u udžbenicima viših razreda, gdje upravo postoji prostor za uključivanje djece u konkretne aktivnosti i inicijative vezane za ostvarivanje prava na zdrav okoliš.

Izborni predmet Vjeronauk

Važno bi bilo otvoreno propitati je li status Vjeronauka doista jednak ostalim izbornim predmetima, odnosno je li izbornost  / fakultativnost u školama doista i praktično omogućena

Udžbenici iz izbornog predmeta Vjeronauk, kako sugerira ime i sadržaj predmeta, sugeriraju u najvećoj mjeri stavove koji su usmjereni prema jednom religijskom i svjetonazorskom krugu - kršćanstvu, odnosno katoličanstvu. U tom kontekstu važno bi bilo otvoreno propitati je li status Vjeronauka doista jednak ostalim izbornim predmetima, odnosno je li izbornost  / fakultativnost doista i praktično omogućena u školama (smještaj u satnici, alternativa za djecu koja ne pohađaju ovaj izborni predmet itd.).

U  udžbenicima iz vjeronauka nema sadržaja vezanih uz kognitivne vrijednosti ljudskih prava, dok se u velikoj mjeri zastupljeni sadržaji vezani uz emocionalne vrijednosti ljudskih prava. Participativne sposobnosti za demokratsko građanstvo se potiču u udžbenicima viših razreda, a gotovo u svim udžbenicima iz vjeronauka postoje primjeri sudjelovanja u aktivnostima zajednice. Poseban naglasak se stavlja na obitelj, druženja i podršku svih članova obitelji. Međutim, u udžbenicima vjeronauka nema sadržaja vezanih uz političke fenomene, nema prikaza povijesnih događaja niti rasprava o problemskim temama. U pojedinima udžbenicima postoje primjeri kroz koje se prikazuju jednake sposobnosti žena i muškaraca, ali se rijetko spominju žene u ulogama moći. Jednaka je situacija i s prikazima osoba s invaliditetom.

Kako funkcioniraju naše škole sa stanovišta odgoja za demokraciju i ljudska prava?

Što misle djeca, što misle nastavnici?

Ispitani učenici i učenice, petnaestogodišnjaci koji završavaju osmi razred, odgovarali su na nekoliko setova pitanja: o tome koliko im je škola i pojedini predmet pomogao da upoznaju određene pojmove i steknu znanja vezana za građanski odgoj i ljudska prava,  o tome koliko je  sam nastavni proces demokratičan, o tome žele li više saznati o tim sadržajima.

Zanimljivo je da djeca procjenjuju kako najbolje poznaju termine vezane za dječja prava, dok najmanje  poznaju pojmove kao što su: demokratsko građanstvo, sudjelovanje u odlučivanju, vladavina prava (!), društvena moć, kulturna osjetljivost. Ovi se rezultati  već podosta podudaraju s onim temama o kojima ne govore udžbenici, a koji su s druge strane izuzetno važne za život u pluralnom društvu.

Što se same nastave tiče, učenici ocjenjuju da su njihovom poznavanju ovih termina najviše doprinijeli povijest, hrvatski jezik, zemljopis, a kao predmet koji je najviše doprinijeo navode povijest. Treba uzeti u obzir kako je stanica povijesti doista vrlo ograničena i zatrpana sadržajima koje djeca trebaju usvojiti. O nastavnom procesu dobili smo niz vrlo zanimljivih podataka koje treba dodatno analizirati i usporediti, no sa stanovišta razvoja demokratskog dijaloga spomenimo samo neke:

• Indikativno je da 25 posto učenika izjavljuje kako je škola malo ili vrlo malo pridonijela razvoju njihovog interesa za zbivanja u društvu,

• a njih 26 posto misli da škola uopće nije doprinijela njihovom interesu da pomognu socijalno ugroženima, niti njihovoj motiviranosti za dobrovoljni rad.

• Čak 30 posto smatra da je škola malo ili vrlo malo doprinijela njihovom osjećaju pripadnosti Europi!

Kod nenasilnog rješavanja sukoba i razvoja kritičkog mišljenja stanje je lošije:

• 49 posto osmaša smatra kako ih je dotadašnje školovanje malo ili izrazito malo pripremilo za rješavanje sporova između nastavnika i učenika,

• a njih 26 posto smatra kako ih škola nije uopće osposobila za kritičko propitivanje informacija.

• Samo 37,6 posto učenika izjavljuje da se u nastavi povijesti traži da društveno osjetljive teme razmotre s različitih gledišta.

Udžbenici  vrlo slabo potiču građanski aktivizam kao preduvjet  odgoja odgovornih i društveno aktivnih građana i građanki

Nastavnici jasno izražavaju stav da je odgoj za demokratsko građanstvo i ljudska prava važan segment obrazovanja.

• Njih 84 posto misli kako je jedna od najvažnijih zadaća škole pripremiti učenike i učenice za ulogu aktivnog građanina / građanke.

• Također njih 74 posto misli da s odgojem za demokratsko građanstvo treba početi od najranije dobi djeteta.

• No, s druge strane smatraju da ta uloga pripreme djece leži primarno na obitelji (njih 81 posto).

Dakle, još uvijek ne prepoznaju primarnu ulogu društva, škole u tom segmentu ili pak drže da je škola nemoćna naspram utjecaja obiteljskog okruženja.

Velika većina nastavnika povijesti, hrvatskog jezika, pa i izbornog predmeta Vjeronauk misli da njihov predmet priprema učenike i učenice za demokratsko građanstvo, no isto tako više od polovice njih misli da je to poučavanje u osnovnim školama prepušteno prvenstveno inicijativi i motivaciji pojedinog nastavnika ili nastavnice.

Željeli bi više saznati o tim sadržajima, no ne osjećaju se dovoljno kompetentnima da poučavaju o tim temama, dok istovremeno osjećaju velik pritisak opširnosti ostalog obveznog gradiva u predmetu koji predaju.

Izrazito su podijeljeni oko toga treba li taj sadržaj dobiti status posebnog predmeta (trećina misli da da, trećina da to ne bi bilo pametno,  a trećina ne može procijeniti), no potpuno su svjesni da rezultata ne može biti ako se sve prepusti  samo inicijativi nastavnika, ravnatelja ili izvanškolskim aktivnostima. Iz rezultata se također iščitava značajan osjećaj manjka sustavne stručne potpore i dodatne motivacije za provedbu ovakvih sadržaja.

Kako svoju ulogu i ulogu odgoja za  ljudska prava vide roditelji? Bilo je i iznenađenja...

Stavovi roditelja po pitanju demokratskog odgoja i ljudskih prava u školama predstavljali su najveću enigmu, budući da tu nisu postojala prethodna istraživanja na tu i srodne teme. Rezultati su se pokazali vrlo zanimljivima i u jednoj mjeri suprotnima od onog što se uvriježilo misliti o današnjim roditeljima koji se doživljavaju kao oni koji vrše pritisak na škole isključivo zbog obrazovnih postignuća, visokih ocjena i fizičke sigurnosti u školama.

Najzanimljiviji odgovor roditelji su davali na pitanje po čemu se vidi da je neka škola kvalitetna:

Najveći broj roditelja odgovorio je da se to prvenstveno vidi po zadovoljstvu učenika školom i brizi škole za učenike s posebnim potrebama!

Visoko su rangirani i pokazatelji koji govore o osjećaju reda u školi, kao i aktivnom sudjelovanju učenika u rješavanju školskih problema.

Najniže su kao pokazatelj dobre škole rangirali činjenicu da velik broj učenika završava razred odličnim uspjehom.

Najvažnijim ciljevima škole procjenjuju dva tipa zadataka:

• One koje doprinose razvoju sigurnosti i samopoštovanja djece te poštivanja svojih prava i prava drugih,

• Kao i onih vezanih za razvoj vještina potrebnih da se djeca snađu u svakodnevnom životu i daljnjem školovanju.

• Ni važnim ni nevažnim roditelji smatraju ciljeve vezane za uspostavljanje boljeg odnosa s Crkvom i pripremu za život u ujedinjenoj Europi.

Dalo bi se naslutiti da roditelje ipak manje zanima vanjski okvir u kojem se razvija i usmjerava njihovo dijete, a više stvarni sadržaj, odnosno razvoj samosvjesne, sigurne  i odgovorne osobe. Naravno, to može govoriti da dijelom žele da odgojnu ulogu više preuzme škola jer su nesigurni u činjenicu koliko to sami, uza sav trud, uspijevaju.

Muke po ravnateljima: Škole žele, ali ne mogu odgovoriti potrebama modernog demokratskoga društva...

Ravnatelji također vrlo visoko na ljestvici procjenjuju ciljeve vezane za razvoj individualnosti, nenasilje  i ljudska prava. Pri tom su, slično kao i kod roditelja, najviše rangirani ciljevi vezani za osposobljavanje za nenasilnu komunikaciju i  pomoć učenicima da se razviju u aktivne i odgovorne građane, a najniže ciljevi vezani za EU integracije, kao i priprema za tržište rada i postizanje visokih akademskih postignuća.

Pokazuje se da su visoke ocjene, domoljublje, ali i pripadnost Europi na najnižem mjestu, a da prednost ravnatelji daju ipak drugim vrijednostima.

Kao pokazatelji dobre škole najniže su rangirani tehnička opremljenost i visoka akademska postignuća, a naglasak ravnatelji daju  kvaliteti kadra, zadovoljstvu učenika školom, kao i  timskom radu zaposlenika.

No, raskoraci od stvarnosti naziru se kod pitanja koja se odnose na demokratičnost i otvorenost funkcioniranja škole i samog obrazovnog sustava. Ravnatelji nisu zadovoljni koliko ih se i kako konzultira pri donošenju odluka i promjena u obrazovanju, pa demokratske prakse donošenja odluka, autonomija škola, kao i mehanizmi podrške zaposlenicima i unaprjeđivanja kvalitete obrazovanja bivaju u prosjeku loše ocijenjeni (na skali od 1 do 5 prosjeci su od 2,5 do 2,9!).

Fleksibilnost obrazovnog sustava i suvremenost sustava dobivaju također niske ocjene, a gotovo polovica ravnatelja misli da današnji obrazovni sustav ne može odgovoriti izazovima suvremenog društva.

Kontradiktornost u odnosu spram lojalnosti institucijama i procjenama njihovog učinka vidimo u činjenici da npr. ispunjavanje uloge Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja dobiva ocjenu  3,6. ali istovremeno znatno slabijim procjenjuju mehanizme unapređivanja kvalitete obrazovanja (prosjek ocjena 2,7!) O nedorečenoj situaciji uključivanja učenika u proces donošenja odluka u samoj školi i neodlučnoj ulozi ravnatelja u kreiranju demokratskog ozračja u školi govori i činjenica da se 43,5  posto ravnatelja "ne može niti složiti niti odbaciti tvrdnju" da Vijeće učenika ima utjecaj na donošenja za učenike važnih odluka u njihovoj školi!

Na kraju, baš kao i učitelji, većina se ravnatelja još uvijek ne smatra dovoljno kompetentnima u poznavanju principa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo, iako ga smatraju vrlo važnim sadržajem obrazovanja.

Zabavi i pouči - nešto kao zaključci:

    • Svi nositelji obrazovnog sustava: roditelji, učenici, nastavnici i ravnatelji pridaju veliku važnost odgoju i obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava u svim njegovim aspektima, a velika većina ispitanih smatra da s tim aspektom treba početi od najranije dobi djeteta u svim odgojnim i obrazovnim institucijama;

    • Velika većina učenika, učitelja, ravnatelja i roditelja smatra da odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava, s osobitim naglaskom na odgoju za mir i nenasilje, treba biti intenzivnije prisutno u osnovnim školama;

    • Pri odlukama o promjenama, naglasak ne treba dati samo normativnoj razini (davanju posebnog mjesta u satnici ovom sadržaju, većoj zastupljenosti pojedinih tema u udžbenicima), već na školskoj kulturi koja odražava vrijednosti ljudskih prava: jačem i sustavnom uključivanju učenika, roditelja i nastavnika u proces odlučivanja u školi, konzultiranju ravnatelja, nastavnika i roditelja u procesima promjena u obrazovanju, promjenama u modelima poučavanja, usvajanju vještina itd.

Ne učine li oni koji donose odluke ponovno ništa, nakon poprilično dobro snimljenog stanja i prepoznate potrebe, ne postoji niti jedan razlog da se čudimo nedemokratskim stavovima i nasilnom ponašanju mladih

Želimo li društvo odgovornih građana koji poznaju svoja i tuđa prava, procedure kako ih ostvariti, želimo li društvo s manje nasilja i korupcije kao oblika društvene manipulacije, vrijeme je da  donositelji odluka usmjere obrazovni sustav ka odgoju i obrazovanju za ove vrijednosti. Naravno, pri tom treba imati na umu da obrazovanje nije "otok spasa" izdvojen od društva u cjelini, njegovih rana, utjecaja obitelji, medija... No, ne učine li oni koji donose odluke ponovno ništa i nakon poprilično dobro snimljenog stanja i prepoznate potrebe, ne postoji niti jedan razlog da se čudimo nedemokratskim stavovima i nasilnom ponašanju mladih.

Potrebno je konačno naći adekvatno rješenje za sustavno uvođenje ovih sadržaja u osnovne škole, konzultirajući pritom struku, ali  i aktere koji rade u sustavu. Nikako ne smijemo pristati na ad hoc, neprovjerena rješenja i modele, kakvih je u obrazovanju bilo pregršt i koji prije predstavljaju Potemkinova sela, kulise za međunarodnu zajednicu i Svjetsku banku, koji podupiru obrazovne reforme, nego na mjere s jasnim ciljem,  aktivnostima i rezultatima.

Posebno je važno napokon osigurati i nepristrano praćenje i evaluaciju uvođenja ovih sadržaja, i to na razini posebnog mjesta u satnici, ali i kroz ozbiljnu promjenu načina funkcioniranja sustava u cjelini, škola, razreda i odnosa s roditeljima i zajednicom.

Veliko istraživanje o građanskom odgoju i ljudskim pravima u osnovnim školama pokazalo je da škole ne poučavaju učenike vrijednostima koje su u suprotnosti s ljudskim pravima. S druge strane, učenici, učitelji, ravnatelji i roditelji slažu se da  nema dovoljno sadržaja koji pripremaju djecu da postanu odgovorni i svjesni građani i građanke.

Odgovori ispitanika širom Hrvatske ukazuju da  i sam sustav obrazovanja ne funkcionira na otvoren, uključujući i demokratski način, a učitelji i ravnatelji ne osjećaju se dovoljno kompetentnima niti motiviranima da poučavaju djecu o ovim temama, iako ih smatraju iznimno važnima.

Posebno se izdvaja potreba razvijanja nenasilne komunikacije i  mirnog rješavanja sukoba, a istraživanje nam je otkrilo da je većini roditelja pomoć u odgoju zadovoljnog i sigurnog mladog čovjeka koji zna štititi svoja prava i prava drugih, kao i briga za marginalizirane i slabije u školi, puno važnija od odličnih ocjena i razvijanja osjećaja domoljublja...

Komentari: 

0 0 # sudoku 2009-09-10 11:44
Mene zanima da li lošinjski prosvjetari uopće znaju za ovo istraživanje :-)
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Čija su naša djeca? — max 2009-09-11 11:18
Otpusti nam, Gospodine, duge naše, kako i mi otpuštamo dužnicima našim - odzvanjali su glasovi prvašića prvog školskog dana.
Kao dio prigodne svečanosti u povodu početka školske godine, nakon himne i pozdravnih riječi ravnatelja, malenima se obratio katolički svećenik s kojim su izmolili “Očenaš”. Ovo nije vijest o početku školske godine na Malom Lošinju nego iz Splita, ali važi i za lošinjsku OŠ jer bilo je isto. Molitva za svu djecu kojegod vjere bez da se pita roditelje, a neki su druge vjere ili ateisti. Isto tako nas nisu pitali jeli hoćemo Marksizam ili nećemo nego moraš.

I još piše "Vjeri je mjesto u crkvi, a matematici i hrvatskom u školama - požalili su nam se neki roditelji. Nedopustivo je da se u školi, i to već pri prvom susretu, “recitira” “Očenaš”, ali da ono u čemu roditelji vide problem, ne vide ravnatelji koji su, čini se, samoinicijativn o pozvali svećenike pripadajućih župa na svečanost za prvašiće.

Link Text (slobodnadalmacija.hr/.../...)
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # hej slaveni — Lujo 2009-09-11 16:07
A jesu učitelji gledali ko moli a ko ne moli ka prije jel piva Hej slaveni il samo otvara usta :-)
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Bog vas voli više nego mama — asdf 2009-09-12 21:51
Obrazovanje započeli saznanjem da ih Bog voli više od roditelja

Prvašići Osnovne škole »Gornja Vežica« svoj su obrazovni put započeli na pomalo neuobičajen način – molitvom »Oče naš«, ali i saznanjem da ih nitko ne voli toliko kao Bog pa ni njihovi roditelji. To im je saznanje na svečanosti prvog dana nove školske godine otkrio župnik Ante Zovko, ne pitajući ima li meðu novopečenim školarcima gornjovežičke škole pripadnika druge vjeroispovijest i ili pak onih kojima je vjera potpuna nepoznanica. Pitanje »Tko vas najviše voli?« koje je uputio šestogodišnjaci ma i odgovor koji je odmah potom dao, tvrdeći prvašićima da ih nitko ne voli kao Bog, prilično je zbunilo prvoškolce, ali i njihove roditelje koji su kasnije morali odgovarati na pitanja mališana o tome je li moguće da ih Bog voli više nego mama i tata.

To piše u današnjem Novom listu. A župnik je došao na poziv ravnateljice.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Djeci uvaljuju zabranjene uðbenike — bambi 2009-09-13 11:23
Ima i vijest da Kaptol na vjeronauku i dalje propagira uvredljive definicije, a Kršćanska sadašnjost prodaje djeci zabranjene udžbenike:

»Pobačaj (abortus) izravno je ubojstvo neroðenog djeteta i najveća izdaja majčinstva. Majka, simbol sigurnosti i ljubavi, pobačajem se pretvara u ubojicu najnevinijeg bića». Ovo je definicija iz udžbenika za katolički vjeronauk za sedmi razred osnovne škole koji smo u četvrtak kupili u knjižari Kršćanske sadašnjosti u Zagrebu. Riječ je o udžbeniku koji je, kako tvrde u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, trebao još proljetos biti povučen iz prodaje upravo zbog ovih uvredljivih formulacija. Knjigu je izdala Hrvatska biskupska konferencija (HBK) i Nacionalni katehetski ured (NKU), tiskala ju je Kršćanska sadašnjost 2008. godine, a voditelj tima autora je Josip Periš.

– Ministarstvo će zatražiti hitno povlačenje spornog udžbenika iz upotrebe te će od izdavača zatražiti očitovanje zašto je u prodaju ponovo pušteno sporno staro izdanje udžbenika, umjesto novoga u kojemu su sporni dijelovi trebali biti izmijenjeni, poručio nam je glasnogovornik MZOŠ-a Duje Bonacci.

– Pravobranitelji ca za ravnopravnost spolova je od Ministarstva, znanosti, obrazovanja i športa zatražila očitovanje o citiranoj formulaciji u kojoj se o pobačaju govori kao o ubojstvu, o ženi koja izvrši pobačaj kao o ubojici, niječe zakonsko pravo na pobačaj u Hrvatskoj te isti naziva zločinom, iako pobačaj, prema zakonodavstvu Republike Hrvatske, nije kazneno djelo, ako je izveden pod zakonskim uvjetima, objasnili su nam u Uredu pravobranitelji ce. Ministarstvo je, obaviještena je pravobranitelji ca još u ožujku, od izdavača udžbenika – HBK i NKU – zatražilo očitovanje te dobilo obećanje da će »u novom izdanju dotičnog udžbenika u stanovitoj mjeri izmjenom ublažiti formulaciju tako da ona bude i na razini nauka crkve i na razini dostojanstva ženske osobe imajući u vidu ravnopravnost spolova«.

Iz uprave Kršćanske sadašnjosti jučer smo dobili novo izdanje udžbenika, iz 2009. godine, koje nismo mogli nabaviti u knjižari. U njemu je sporna formulacija promijenjena te na mjestu nekadašnjeg teksta o majkama-ubojica ma stoji sljedeće: »Pobačaj (abortus) teška je povrjeda pete Božje zapovijedi. Prema stalnom nauku Crkve ljudski život treba štititi od samog začeća. Roditelji su po svojoj naravi simbol sigurnosti i ljubavi za dijete. Oni svoj roditeljski poziv pobačajem grubo narušavaju.«

Znači, mjenjaju formulaciju na način da kažu isto, tj. da žena koju na pr. neka pijana kretenčina siluje ne smije pobaciti dijete jer da "grubo narušava roditeljski poziv", ili ne smije pobaciti da zadrži posao jer će je trudnu gazda odmah šupirati.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # ..... — .... 2009-10-17 23:19
Hrvatski udžbenici: Roditelji su krivi za homoseksualnost svoje djece

Autor : Jelena Likić

Datum objave: 27.08.2009 14:08:00

Pročitano : 849

Europski odbor za socijalna prava (ESCI) uputio je ukor Hrvatskoj zbog netočnih, homofobnih i opasnih lekcija u hrvatskim udžbenicima koji su u upotrebi i djecu uče krivim činjenicama.

Naime, udžbenici iz biologije za osmi razred osnovne škole i treći razred gimnazije navode da su mnogi ljudi skloni istom spolu, te da su za to krivi roditelji "koji svojim nepravilnostima u obiteljskim odnosima ometaju pravilan razvoj spolnosti u svoje djece".

Udžbenik za treći razred gimnazije Biologija 3: Životni procesi, autora Ivana Regule i Milivoja Sljepčevića, odobrilo je Ministarstvo obrazovanja, a izdala Školska knjiga.

''Ove izjave stigmatiziraju homoseksualce, a bazirane su na negativnim i ponižavajućim stereotipima o seksualnom ponašanju svih homoseksualaca. Takve izjave služe samo kako bi se napalo ljudsko dostojanstvo i nema im mjesta u seksualnom i reproduktivnom zdravstvenom obrazovanju'', piše u ukoru ECSR-a.

Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje dodaje da se ukor odnosi i na program seksualne edukacije Teen Star koji je u hrvatskim školama bio izborni predmet i na kojem se učenike učilo da kondomi ne spriječavaju HIV.

Osim izjava o homoseksualnost i, u udžbenicima se mogu pročitati i sljedeće nebuloze: "U pubertetu sazreli mladići i djevojke postaju sposobni za normalni, heteroseksualni odnos"; "Kontracepcija blokira normalnu funkciju spolnih organa i slabi spolni nagon"; "Roditelji su odgovorni što su im djeca postala homoseksualci"; "Namjernim pobačajem prekida se život ljudskog bića i ugrožava zdravlje žene".

Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa samo poručuju kako se sporni udžbenici više ne upotrebljavaju, te da se program Teen Star više ne provodi.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Martinolić — Mario 2013-09-18 14:26
U školi djecu navodno uče informatiku a nemaju nikoga informatički pismenog da barem jednom godišnje obnove podatke potrebne učenicima i roditeljima.Nik akvih obavijesti kada počinje školska godina,što je potrebno pripremiti za nastavu,od pribora,bilježn ica i ostale opreme,raspored sati ili bilo što.

Ovo su aktualni podaci na školskoj web stranici na dan 18.09.2013
Godišnji kalendar rada

Početak školske godine: 03. rujna 2012.
Završetak školske godine: 14. lipnja 2013.

Obrazovna razdoblja:
. Prvo: 03. rujna 2012. do 21. prosinca 2012.
. Drugo: 14. siječnja do 14. lipnja 2013.

Odmori:
. Zimski odmor: 24. prosinca 2012. do 11. siječnja 2013.
. Proljetni odmor: 25. ožujka do 29. ožujka 2013.
. Ljetni odmor počinje 17. lipnja 2013.

Broj nastavnih dana: 177
Broj nastavnih tjedana: 35
Nenastavni dani: 2. studeni 2012., 31. svibnja 2013.

Dan škole 17. svibnja obilježit će se kao nenastavni, a radni dan.

BLAGDANI REPUBLIKE HRVATSKE

- 25.12. Božićni blagdan Republike Hrvatske

- 26.12. Božićni blagdan Republike Hrvatske
- 01.01. Nova godina - blagdan Republike Hrvatske
- 06.01. Bogojavljanje - Tri kralja

- 31.03. Uskrs - Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg

- 22.06. Dan antifašističke borbe - blagdan Republike Hrvatske

- 05.08. Dan domovinske zahvalnosti - blagdan Republike Hrvatske

- 15.08. Velika Gospa - blagdan Republike Hrvatske

NERADNI DANI U REPUBLICI HRVATSKOJ

-8,10.Dan neovisnosti

-1.11.Svi sveti
-1.4. Uskrsni ponedjeljak

- 01.05. Međunarodni praznik rada - blagdan RH
30.5.2013. Tijelovo - blagdan RH

25.06. Dan državnosti







GRADSKI BLAGDANI-11.11.




Dan grada Malog Lošinja
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

● ZADNJI KOMENTARI

  • Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj

    Soko 03.10.2026 17:49
    Prebrojavanje krvnih zrnaca
    Kad se već prebrojavaju hrvatska i talijanska krvna zrnca ubacite na tu listu i ostala: srpska, bošnjačka, slovenska, crnogorska, makedonska, albanska, mađarska itd. Da svi budu zadovoljni i nitko da ne bude izostavljen. A Straulino jeste bio pripadnik ...

    Read more...

     

  • U Bučanju je sve legalno, inače bi već došao USKOK

    Gost 02.10.2026 18:51
    Tudi tukaj je Slovenija
    Petar Banić nastavlja akciju protiv samovolje slovenskih vlasnika u naselju Bučanje.

    Read more...

     

  • Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj

    gost 30.09.2026 13:14
    Dvostruke konotacije
    To da o ljudima poput Straulina treba govoriti s puno više povijesne ozbiljnosti, a puno manje današnjeg političkog svrstavanja je odjek Plenkovićevog opravdanja ustaškog pozdrava pomoću fraze o dvostrukim konotacijama. Čovjek jeste bio fašist, ali ...

    Read more...

     

  • Ilegalna slovenska oaza na Lošinju

    Gost 27.09.2026 10:34
    Fašizam na slovenski način
    Dario Banić piše na fejsu - U naselju Bucanje zaista ne shvacaju ni nakon 37 godina samostalne RH da tu vrijede zakoni RH i da se nalaze u RH iako su nekretnine u vlasnistvu Slovenskih dravljana.Dodus e pola je ilegalno al ostavimo tu na dusu inspekcije ...

    Read more...

     

  • Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj

    Petar Banić 25.09.2026 16:22
    trla baba lan da joj prođe dan
    Zato o Lošinju, Talijanima, iseljavanju i ljudima poput Straulina treba govoriti s puno više povijesne ozbiljnosti, a puno manje današnjeg političkog svrstavanja. Pozivaš da se ''o ljudima poput Straulina'' treba govoriti s puno više povijesne ...

    Read more...

     

  • Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj

    gost 24.09.2026 16:49
    Izložba na rivi
    U njegovanje talijanske kulture ne spada ni teranje djece u vrtiću da crtaju njegovu jedrilicu a njegove uspjehe slave izložbom slika na rivi.

    Read more...

     

  • Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj

    RG 22.09.2026 17:45
    Otvoreno pitanje a ne uvreda
    Ne vidim čime je Banić uvrijedio članove zajednice Talijana umjesnim pitanjem kako je organiziranje izložbe fašističkom diverzantu u Muzeju Apoksiomen njegovanje istinske talijanske kulture. To pitanje je do danas ostalo otvoreno.

    Read more...

     

  • Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj

    gost 22.09.2026 12:57
    Povratak na prethodne postavke
    Manje više za te krajeve, ali odricanje od NOB-a i Tita vodilo bi odricanju od republike i povratak kraljevine Jugoslavije ili kraljevine NDH.

    Read more...

     

  • Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj

    Nono 17.09.2026 10:07
    Hvala
    Odličan tekst. Hvala

    Read more...

     

  • Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj

    Lussignano 15.09.2026 14:32
    replika na repliku
    Da li to znaci da se odricanjem NOB-a i Tita danasnja drzava treba odreci i krajeva koji su joj pripali borbom NOB-ovaca pod vodstvom Tita. Jer cinjenica je da je Tito radio greske, svi ih radimo. Medjutim, ako se vec odricemo njegovih dijela, trabli ...

    Read more...

     

  • Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj

    nn 15.09.2026 13:16
    kriminalac ili fašist?
    Ne sijećam se da je neko za Straulina pisap da je kriminalac. Smatra ga se fašistom. Dobijao je i odlikovanja za podmetanje bombi protiv Engleskih brodova.

    Read more...

     

  • Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj

    Petar Banić 14.09.2026 19:08
    a, čujte!
    Sa velikim zadovoljstvom vas želim obavijestiti, no i druge, da je lošinjska policija prihvatila moju Kaznenu prijavu protiv vas, te ju je poslala na DIRH Rijeka. Sad ćemo znati i tko to tako voli vrijeđati ljude, naravno anonimno i titulirati ih kao ...

    Read more...

     

  • Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj

    gost 14.09.2026 18:32
    Straulinada
    Ama kakvi beogradski arhivi, kad su na izložbi u muzeju Apoksiomena održanoj baš u vrijeme izbora tako da ju što više ljudi vidi izložene fotografije i opis njegovog službovanja za fašističku Italiju! A Straulino se nije borio protiv Titovih partizana.

    Read more...

     

  • Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj

    Lussignano 13.09.2026 11:40
    odgovor
    Ako je ovdje itko nepismen, to si ti. Nisu Lošinjani „davali svoje kuće“. Nakon 1945. oko 85% tadašnjeg stanovništva Lošinja otišlo je, a grad su u velikoj mjeri počeli voditi ljudi koji na Lošinju nisu bili rođeni niti su ondje živjeli prije rata.

    Read more...

     

  • Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj

    Lussignano 13.09.2026 11:25
    Anonimnost i vrijedjanje
    Anonimno si napao čovjeka koji se uredno potpisuje i čije je djelovanje usmjereno prema javnom interesu. Kada ti je čovjek, s razlogom iziritiran takvim kukavičkim postupkom, odgovorio, ti si nastavio s napadima. Možemo se ne slagati oko politike ...

    Read more...

     

  • Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj

    Lussignano 13.09.2026 10:13
    Povijest nije crno-bijela
    Ja sam Lošinjan i nisam član CI jer smatram da su udruge u Hrvatskoj prečesto postale interesne organizacije pojedinaca koji ih vode. Nekome tko sa strane promatra Vašu teoriju ona možda ima smisla, ali upravo činjenica da i sama CI, radi vlastitog ...

    Read more...

     

  • Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja

    gost 10.09.2026 14:52
    Nova opasnost
    Ima naznaka da ličko zagađenje vode ipak pogađa cijeli Kvarner, a nad nekad naše jezero Vrana nadvija se nova opasnost. Ma ne samo zbog poroznog kraškog terena nego zbog vjetrova. Premijer Andrej Plenković si je zamislio spaljivanje otpada iz Like ...

    Read more...

     

  • Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja

    hranitelj tuljana 10.09.2026 10:34
    Otočki miomirisi
    Da, načuo sam da je nekome nešto smeđe iscurilo i da je bio pravi užitak popiti nedjeljnu kavu na rivi, što je bilo na kraju?

    Read more...

     

  • Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja

    gost 09.09.2026 10:40
    gost
    Totalno je nebitno tko je HDZ a tko SDP. Mislim da na otoku imamo puno većih i važnijih problema koje pod hitno trebamo početi rješavati. Vrijeme je da se ozbiljno počnemo baviti time kako smanjiti dugove Grada, a ne ih dodatno povećavati i još više ...

    Read more...

     

  • Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja

    Njonjo 09.09.2026 07:31
    Hdz mod
    Zato idući izbori svi glas za Frankovića,malo se zeznuo neki dan na prvom danu škole desna ruka za vrijeme himne je otišla na srce, kao pravom sdp hdezeovcu.

    Read more...

     

  • Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja

    gost 07.09.2026 19:43
    Žedni turistički narod
    Današnji Novi list ima veliki članak pod naslovom Sve ekstremnija ljeta promjenit će suštinu hrvatskog turizma. U budućnosti bi na Mediteranu moglo biti sve teže opskrbiti vodom žedni turistički narod i domaće stanovništvo. A mi jezero Vrana prepustili ...

    Read more...

     

  • Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja

    Gost 07.09.2026 13:51
    Užas u luci Veli Lošinj
    To da Vrana ne može biti zagađena nije sasma sigurno. Ali sigurno je da nam je more ugroženo. Za Škver već znamo a na fejsu čitam; Jučer sam vidio slike luke Velog Lošinja, užas, ovo možemo zahvaliti vodstvu Grada što su jednoglasno, čast izuzecima, predali ...

    Read more...

     

  • Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja

    Roco 06.09.2026 14:26
    Potrošnja pitke vode iz Vrane
    Lički problemi navodno ne mogu utjecati na kvalitetu vode iz našeg jezera, ali imamo drugi problem na vidiku. Vodovod Ponikve ima dozvolu za crpljenje do 3,15 milijuna m3 iz jezera godišnje radi samoodrživosti jezera, da ne presuši. Trenutno smo na ...

    Read more...

     

  • Kamere snimaju, vlast poziva, građani bježe od biciklista!

    Mrgud 03.09.2026 18:40
    Psi laju, a
    Eto prošla godina dana, a kravane i dalje prolaze. S time da situacija eskalira...po troje na romobilima...

    Read more...

     

  • Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja

    prvi 01.09.2026 13:52
    od tisucu
    Sve što piše je točno — i više nego točno! Zato glasajte za HDZ jer čini se nitko ne glasa za njih a oni uvijek pobjeđuju. ???? Prvih tisuću imamo besplatno dopunsko za umirovljenike i vrtić od 5.000 eura po kvadratu koji još nema uporabnu dozvolu.

    Read more...

     

  • Važno je da se zagađenje ne vidi

    hranitelj tuljana 01.09.2026 08:38
    O preletačima, rode
    24sata raspisao se ponovno o mreži stranog kapitala koji na otoku posjeduje zaista mnogo, navodno čak i neke "aktiviste".

    Read more...

     

  • Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja

    platitelj 24.08.2026 14:03
    ...
    "sposobni umirovljenici" u upravi u Cresu.

    Read more...

     

  • Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja

    gost 24.08.2026 13:22
    FB tužibaba
    Ogorčeni građani i turisti Cresa i Lošinja poručuju: Računi skočili, a otoci se guše u smradu i prljavštini! Usluga čistoće je drastično poskupjela, a na terenu vlada potpuni kaos. Eko-otoci su zatrpani smećem koje na pojedinim mjestima danima baš ...

    Read more...

     

  • Važno je da se zagađenje ne vidi

    Gost 24.08.2026 11:20
    Športska i ratna postignuća
    Slavljenje fašističkog diverzanta joj kod domaćih talijanaša sigurno nije narušilo ugled, a možda ni kod drugih birača. Jer raskošna izložba Unije Talijana u muzeju Apoksiomena kao izbornog mjesta bila je prigoda da mnogi Lošinjnai koji u muzej inače ...

    Read more...

     

  • Važno je da se zagađenje ne vidi

    Petar Banić 23.08.2026 14:25
    ahahahahaha
    Kažeš ruši njen ugled. Moram pitati a gdje si ti bio zadnjih 10 godina, kad govoriš o njenom ugledu? Mahnito slavljenje svega i svačega, pa čak i fašističkog diverzanta, jedriličara koji je nastupao za Italiju, konstantno izbjegavanje nekog ozbiljnog ...

    Read more...

ZADNJI KOMENTARI (desno)

  • Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj

    Soko 03.10.2026 17:49
    Prebrojavanje krvnih zrnaca
    Kad se već prebrojavaju hrvatska i talijanska krvna zrnca ubacite na tu listu i ostala ...
     

  • U Bučanju je sve legalno, inače bi već došao USKOK

    Gost 02.10.2026 18:51
    Tudi tukaj je Slovenija
    Petar Banić nastavlja akciju protiv samovolje slovenskih vlasnika u naselju Bučanje.
     

  • Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj

    gost 30.09.2026 13:14
    Dvostruke konotacije
    To da o ljudima poput Straulina treba govoriti s puno više povijesne ozbiljnosti, a puno ...
     

  • Ilegalna slovenska oaza na Lošinju

    Gost 27.09.2026 10:34
    Fašizam na slovenski način
    Dario Banić piše na fejsu - U naselju Bucanje zaista ne shvacaju ni nakon 37 godina samostalne ...
     

  • Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj

    Petar Banić 25.09.2026 16:22
    trla baba lan da joj prođe dan
    Zato o Lošinju, Talijanima, iseljavanju i ljudima poput Straulina treba govoriti s puno ...
     

  • Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj

    gost 24.09.2026 16:49
    Izložba na rivi
    U njegovanje talijanske kulture ne spada ni teranje djece u vrtiću da crtaju njegovu jedrilicu ...
     

  • Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj

    RG 22.09.2026 17:45
    Otvoreno pitanje a ne uvreda
    Ne vidim čime je Banić uvrijedio članove zajednice Talijana umjesnim pitanjem kako je ...
     

  • Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj

    gost 22.09.2026 12:57
    Povratak na prethodne postavke
    Manje više za te krajeve, ali odricanje od NOB-a i Tita vodilo bi odricanju od republike i ...
     

  • Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj

    Nono 17.09.2026 10:07
    Hvala
    Odličan tekst. Hvala
     

  • Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj

    Lussignano 15.09.2026 14:32
    replika na repliku
    Da li to znaci da se odricanjem NOB-a i Tita danasnja drzava treba odreci i krajeva koji ...
     

  • Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj

    nn 15.09.2026 13:16
    kriminalac ili fašist?
    Ne sijećam se da je neko za Straulina pisap da je kriminalac. Smatra ga se fašistom. Dobijao ...
     

  • Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj

    Petar Banić 14.09.2026 19:08
    a, čujte!
    Sa velikim zadovoljstvom vas želim obavijestiti, no i druge, da je lošinjska policija ...
     

  • Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj

    gost 14.09.2026 18:32
    Straulinada
    Ama kakvi beogradski arhivi, kad su na izložbi u muzeju Apoksiomena održanoj baš u vrijeme ...
     

  • Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj

    Lussignano 13.09.2026 11:40
    odgovor
    Ako je ovdje itko nepismen, to si ti. Nisu Lošinjani „davali svoje kuće“. Nakon 1945. oko 85% ...
     

  • Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj

    Lussignano 13.09.2026 11:25
    Anonimnost i vrijedjanje
    Anonimno si napao čovjeka koji se uredno potpisuje i čije je djelovanje usmjereno prema ...
     

  • Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj

    Lussignano 13.09.2026 10:13
    Povijest nije crno-bijela
    Ja sam Lošinjan i nisam član CI jer smatram da su udruge u Hrvatskoj prečesto postale ...
     

  • Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja

    gost 10.09.2026 14:52
    Nova opasnost
    Ima naznaka da ličko zagađenje vode ipak pogađa cijeli Kvarner, a nad nekad naše jezero ...
     

  • Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja

    hranitelj tuljana 10.09.2026 10:34
    Otočki miomirisi
    Da, načuo sam da je nekome nešto smeđe iscurilo i da je bio pravi užitak popiti nedjeljnu kavu ...
     

  • Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja

    gost 09.09.2026 10:40
    gost
    Totalno je nebitno tko je HDZ a tko SDP. Mislim da na otoku imamo puno većih i važnijih ...
     

  • Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja

    Njonjo 09.09.2026 07:31
    Hdz mod
    Zato idući izbori svi glas za Frankovića,malo se zeznuo neki dan na prvom danu škole desna ...
     

  • Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja

    gost 07.09.2026 19:43
    Žedni turistički narod
    Današnji Novi list ima veliki članak pod naslovom Sve ekstremnija ljeta promjenit će suštinu ...
     

  • Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja

    Gost 07.09.2026 13:51
    Užas u luci Veli Lošinj
    To da Vrana ne može biti zagađena nije sasma sigurno. Ali sigurno je da nam je more ugroženo.
     

  • Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja

    Roco 06.09.2026 14:26
    Potrošnja pitke vode iz Vrane
    Lički problemi navodno ne mogu utjecati na kvalitetu vode iz našeg jezera, ali imamo drugi ...
     

  • Kamere snimaju, vlast poziva, građani bježe od biciklista!

    Mrgud 03.09.2026 18:40
    Psi laju, a
    Eto prošla godina dana, a kravane i dalje prolaze. S time da situacija eskalira...po troje ...
     

  • Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja

    prvi 01.09.2026 13:52
    od tisucu
    Sve što piše je točno — i više nego točno! Zato glasajte za HDZ jer čini se nitko ne glasa ...
     

  • Važno je da se zagađenje ne vidi

    hranitelj tuljana 01.09.2026 08:38
    O preletačima, rode
    24sata raspisao se ponovno o mreži stranog kapitala koji na otoku posjeduje zaista ...
     

  • Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja

    platitelj 24.08.2026 14:03
    ...
    "sposobni umirovljenici" u upravi u Cresu.
     

  • Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja

    gost 24.08.2026 13:22
    FB tužibaba
    Ogorčeni građani i turisti Cresa i Lošinja poručuju: Računi skočili, a otoci se guše u ...
     

  • Važno je da se zagađenje ne vidi

    Gost 24.08.2026 11:20
    Športska i ratna postignuća
    Slavljenje fašističkog diverzanta joj kod domaćih talijanaša sigurno nije narušilo ugled, a ...
     

  • Važno je da se zagađenje ne vidi

    Petar Banić 23.08.2026 14:25
    ahahahahaha
    Kažeš ruši njen ugled. Moram pitati a gdje si ti bio zadnjih 10 godina, kad govoriš o njenom ...