Istine i laži o marini Čikat

Nalazite se ovdje: Naslovnica //

Politika //

Prijava

Istine i laži o marini Čikat

Korisnička ocjena:

/ 3

Detalji: Kategorija: Politika; Objavljeno Srijeda, 14. 06. 2017.; Pubis Publikum; Hitovi: 1326

cjenik Investiranje na Čikatu koje provodi investitor kakav se samo poželjeti može prate sumnje u zakonitost postupanja. Na takve javne i ozbiljne sumnje ležerno se odgovara da za sve postoje dozvole i da je sve po zakonu, da su svi zahvati u suglasnosti sa prostornim planovima te da imaju podršku lokalne samouprave. To je ona širom Hrvatske u sponzoriranim medijima opjevana lošinjska sinergija. Provjerimo što je istina na primjeru započete izgradnje marine Čikat koja slijedi obrazac dosadašnjeg investiranja.

Prvo se javno reklamira rezultat poduhvat, a tek potom započinju radovi da bi se tijekom izvođenja radova rješavale "papirne" formalnosti. Naravno, nadležne inspekcije za to vrijeme imaju važnijeg posla nego da uznemiravaju velikog investitora u provođenju njegova master plana. No je li to sumnjičenje investitora kakvog se samo poželjeti može ipak samo mit koji poturaju jalni, nesposobni i frustrirani pojedinci kojima smetaju uspješni i sposobni, kako to tvrde pristaše politike "gradit ćemo koliko god stane?

Početak gradnje bez pravomoćne dozvole
Marina Čikat se javno reklamirana, izrađeni su cjenici, počelo se graditi. Postoje li dozvole za gradnju i jesu li zakonite? Na javno izražene sumnje da se gradi nezakonita marina na Čikatu odgovara se da za gradnju postoje dozvole, konkretno da je izdana lokacijska dozvola, da je dozvola pravomoćna, da je kao takva temelj za gradnju i da postoji koncesija za gradnju marine. A činjenice su sljedeće: Tvrtka Jadranka hoteli d.o.o. je ishodila lokacijsku odozvolu 25. svibnja 2017. pod Kl:UP/I 350-05/17-03/7. Budući da ova dozvola još nije pravomoćna, s radovima se ne smije započeti - a radovi su započeti. No to je tek prvi problem. Radovi su započeti bez građevinske dozvole. Naravno, inspektori nemaju hrabrosti približiti se gradilištu ...

Nezakonito izdana lokacijska dozvola
Drugi je problem činjenica da ni lokacijska dozvola nije zakonita. Lokacijska dozvola izdana je Jadranka hotelima d.o.o. za izgradnju privezišta. Idejni projekt temeljem kojega se izdaje lokacijska dozvola ima naziv "Rekonstrukcija privezišta PRb u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene u uvali Čikat". Isti idejni projekt je sukladno zakonu sastavni dio lokacijske dozvole. Zanimljivo je da je u lokacijskoj dozvoli idejni projekt naveden pod poslovnim brojem odnosno zajedničkom oznakom projekta P1/2017 ali bez naslova.

Dakle, temeljem idejnog projekta za rekonstrukcija privezišta izdaje se lokacijska dozvola za izgradnju privezišta. Omaška nije slučajna. Skrivanjem naziva rekonstrukcije skriva se i izbjegava obveza ishođenja građevinske dozvole, za što investitor nema vremena, a ni potrebu. Temeljem lokacijske dozvole mogu se izvoditi zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem. Rekonstrukcija ni u kom slučaju ne može biti zahvat u prostoru koji se ne smatra građenje. Zbog toga razloga se sakriva naziv idejnog projekta i samoga zahvata da bi se lokacijska dozvola mogla izdati za izgradnju privezišta, a za koju izgradnju investitor i ured smatraju da nije građenje.

Građenje ili ne?
Člankom 125. Zakona o prostornom uređenju utvrđuje se da se lokacijska dozvola izdaje za zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem. U članku 114. se utvrđuje da se prostorni planovi provode izdavanjem lokacijske dozvole. Dakle, ako se namjeravani zahvat u prostoru ne smatra građenjem, moguće je izgradnju privezišta izvoditi po pravomoćnoj lokacijskoj dozvoli. Na žalost po investitora i ured koji je izdao lokacijsku dozvolu zahvat koji je planiran idejnim projektom zasigurno jest gradnja te je za njega (izgradnju privezišta odnosno marine) potrebno izraditi glavni projekt i ishoditi građevinsku dozvolu. Iz tog razloga je u lokacijskoj dozvoli sakriven naziv idejnog projekta kao i stvarni opis namjeravanog zahvata - ugradnja pontona s komunalnim priključcima za vodu i struju. Takav zahvat u prostoru s instalacijama je svakako zahvat koji se smatra građenjem i za koji je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu.

U posebnim uvjetima koje je ishodio investitor od MUP, PU P-G, Sektora upravnih i inspekcijskih poslova stoji i ova točka (3.) "Ishoditi potvrdu PU Primorsko-goranske Rijeka da su u glavnom projektu predviđene propisane i posebnim uvjetima građenja tražene mjere zaštite od požara." Dakle, MUP tvrdi da se radi o građenju i traži da se izradi glavni projekt i da im se isti da na potvrdu, a nadležni ured, iako su uvjeti MUP-a dio lokacijske dozvole, daje suglasnost da se ti radovi izvedu po lokacijskoj dozvoli i idejnom projektu i ne zahtijeva ishođenje građevinske dozvole. Ured, dakle, iako posebni uvjeti čije je ispunjenje uvjet za ishođenje lokacijske dozvole traže ishođenje građevinske dozvole, izdaje lokacijsku dozvolu koja je u suprotnosti s obveznim uvjetima.

Takva situacija se ponavlja i kod posebnih uvjeta ishođenih od Vodoopskrbe i odvodnje Cres Lošinj d.o.o.. U tim uvjetima stoji da je potrebno dostaviti na potvrdu glavni projekt. Dakle potrebno je izraditi glavni projekt i ishoditi potvrdu projekta kojom se utvrđuje da je projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima. Prema posebnim uvjetima Vodoopskrbe i odvodnje Cres Lošinj d.o.o. radi se o građenju za koje je potrebno izraditi glavni projekt i ishoditi građevinsku dozvolu. Iako to stoji u posebnim uvjetima nadležni ured izdaje lokacijsku dozvolu kojom dozvoljava gradnju bez ispunjenja zadanih posebnih uvjeta.

HEP ODS Elektroprimorje u svojim uvjetima upućuje investitora građevine da Zahtjev za PEES (prethodnu elektroenergetsku suglasnost) podnese zajedno s zahtjevom za potvrdu glavnog projekta. Iako su i ti posebni uvjeti dio lokacijske dozvole, ured izdaje lokacijsku dozvolu suprotnu zadani uvjetima. A ponovimo, lokacijska dozvola se izdaje u skladu s posebnim uvjetima.

Iako u posebnim uvjetima jasno stoji da se radi o radovima za koje je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu kojom se može pristupiti gradnji, nadležni ured izdaje lokacijsku dozvolu kojom se omogućava gradnja suprotna uvjetima iz lokacijske dozvole.

Na isti način tretirana je suglasnost Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Uprave za sigurnost plovidbe, koja je uvjetovala izdavanja lokacijske dozvole izradom maritimne studije. Iako ista nije izrađena, a izrada studije je obvezujući uvjet za izdavanje lokacijske dozvole, lokacijska dozvola je izdana.

Nadležni ured je postupak lokacijske dozvole vodio na način kako mala djeca skupljaju sličice i lijepe ih u album bez ikakvog logičnog slijeda. Uredu je bilo jedino važno da dobiju suglasnost i da je mogu navesti u lokacijskoj dozvoli, a ne da stvarno utvrde što u posebnim uvjetima piše i nije se uopće trudio utvrditi da li su ispunjeni uvjeti za izdavanje lokacijske dozvole. Bitno je da su posebni uvjeti formalno navedeni, a ne da ih se pažljivo pročita i utvrdi da li su obvezujući uvjeti ispunjeni, valjda računajući da to nitko drugi neće učiniti.

Luka posebne namjene privezišta – izmišljeni termin
Lokacijska dozvola utvrđuje da će se izgraditi 63 veza za privez plovila od 6 do 15 metara (a u cjeniku buduće marine predviđaju se vezovi za jahte do 56 metara). Taj kapacitet je namjerno netočno naveden da se ne bi probila brojka od 70 vezova kako se u UPU Čikat dimenzionira privezište. Iako ukupna dužina projektiranih pontona od 110 metara, obostrano 220 metara zasigurno omogućava privez više od deklarirana 63 veza, u obzir nije uračunato ni postojećih 18 vezova na rekonstruiranom gatu "Molo Apostoli".

Temeljem Zakona o zaštiti okoliša, a precizno određeno Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš čl.4. stavak 2., za namjeravani zahvat izgradnje/rekonstrukcije luke posebne namjene nedvojbeno i nužno je bilo pokrenuti postupak o potrebi izrade procjene utjecaja zahvata na okoliš i to pred Ministarstvom zaštite okoliša. Taj zakonom predviđeni i nužni postupak je "premošten" posebnim uvjetima koje je izdao Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša. Da, isti onaj odjel koji je izdao i lokacijsku dozvolu! Da, nadležni ured kod kojeg se vodi postupak izdavanja lokacijske dozvole u tom istom postupku stranci daje posebne uvjete iz područja zaštite okoliša koji se ne traže. Istovremeno ne zahtijeva ispunjenje uvjeta koji je investitor obavezan ispuniti, a to je ishoditi rješenje Ministarstva zaštite okoliša da nije potrebno izraditi studiju utjecaja zahvata na okoliš ili da je (izrađena studija) dokazala da je zahvat moguć sa stanovišta zaštite okoliša.

Marina nije sadržaj koncesije
Posebna priča u ovoj lokacijskoj dozvoli je pravni interes koji je investitor dokazao predočenjem Ugovora o prijenosu koncesije. Kao što se u postupku nije utvrđivalo ni ispunjenje posebnih uvjeta koji su preduvjet za izdavanje lokacijske dozvole, tako se nije utvrđivao ni pravni interes, odnosno sadržaj koncesije. Koncesija temeljem koje investitor traži lokacijsku dozvolu je izdana za gospodarsko korištenje sportsko-rekreacijskog ronilačkog centra s privezištem "Stari gat". Prema ugovoru o koncesiji dozvoljen je i privez do 20 plovila za potrebe obavljanja djelatnosti iz koncesije, spasilačku službu i sl. Taj kapacitet je već ostvaren na rekonstruiranom "Starom gatu". Dakle iako nemaju koncesiju za dodatna 63 veza pa slijedom toga nemaju ni pravni interes za traženje lokacijske dozvole, oni je dobijaju. U ovom famoznom postupku, nadležni ured nije zanimalo ni područje koncesije. Započeti zahvat postave pontona daleko izlazi iz područja koncesije. Nadležni ured, mada dužan utvrditi pravni interes, lokacijskom dozvolom nastoji omogućiti postavu pontona u moru izvan područja dobivene koncesije, odnosno područja koje koncesionar smije koristiti.

Procedura ispod žita
Cjeli postupak izdavanja lokacijske dozvole vođen je s ciljem da se što brže i nevidljivije izda lokacijska dozvola za zahvat koji zakonom nije dozvoljen. To potvrđuje i tvrdnja iz obrazloženja da zahvat u prostoru graniči sa više nekretnina pa se postupak provodi po čl.142. Zakona o prostornom uređenju. Te odredbe zakona omogućavaju da se javni poziv za uvid u projekt objavi na lokaciji zahvata, to bi u ovom slučaju to bilo negdje na nekom boru u šumi na Čikatu i da se izdana lokacijska dozvola izvjesi na oglasnoj ploči. Jedina nekretnina koja graniči sa zahvatom u prostoru jest javna površina, Šetalište Dr. Alfreda Edlera von Manausija odnosno jedina stranka u postupku pored investitora jest Grad Mali Lošinj. Takvim manevrom je izbjegnuta i ovako mala mogućnost da će netko iz grada izvršiti uvid u projekt ili da će se žaliti na tako izdanu lokacijsku dozvolu.

Ali brzina za svaku pohvalu!
Jedino što jest za pohvaliti u ovom postupku jest brzina kojim je riješen predmet. Zahtjev za izdavanje lokacijske je predan 5.04.2017. godine, a postupak je završen 25.05.2017. Unutar toga roka je o obveznih 7 dana za objavu javnog poziva za uvid u projekt.

Hoće li se i investicija izgradnje nelegalne marine Čikat završiti uspješno na zadovoljstvo investitora kao i ostale investicije istog investitora ovisit će o stavu nove gradonačelnice koja takvu praksu može promijeniti jednim jedinim potpisom - potpisom na žalbu na izdanu lokacijsku dozvolu. Time bi prekinula i zauvijek zaustavila dosadašnju lošu praksu nezakonitog investiranja. Prekinnula bi i idiličnu, ali nedoličnu sinergiju vlasti i investitora, te bi građane koji su je izabrali da iupravlja Gradom uvjerila datime nisu pogriješili.

Komentari:

218 # Zoro — D x 2017-06-14 12:26

Ako je sve ovo istina jednostavno ne mogu vjerovati da je , onda
treba dovesti USKOK i uhapsiti sve ove koji su sudjelovali u izdavanju Lokaciske dozvole jer ovo je kriminal !

Istine i laži o marini Čikat

Komentari:

Dodaj komentar

Najnovije ...

Najčitanije

Najviše komentirano

Zadnje komentirano

Glavni Izbornik

Drugi Izbornik

LINKOVI

Povezani članci

Članak 69. Ustava RH

ZADNJI KOMENTARI

Javni natječaj za pročelnika

Javni natječaj za pročelnika

Mali Lošinj: S hotelskim zvjezdicama stiglo više imućnih gostiju

Javni natječaj za pročelnika

Javni natječaj za pročelnika

Petljanje na javnim površinama

Petljanje na javnim površinama

Vlakić bez voznog reda

»Svaštara«

»Svaštara«

Petljanje na javnim površinama

»Svaštara«

Petljanje na javnim površinama

»Svaštara«

»Svaštara«

Petljanje na javnim površinama

»Svaštara«

Petljanje na javnim površinama

Potrubi za otoke i obalu

Potrubi za otoke i obalu

Medijska normalizacija nenormalnog

»Svaštara«

Petljanje na javnim površinama

Potrubi za otoke i obalu

Petljanje na javnim površinama

Potrubi za otoke i obalu

Potrubi za otoke i obalu

»Buka je sastavni dio života na moru«

Medijska normalizacija nenormalnog

Medijska normalizacija nenormalnog