U pratnji većeg broja suradnika iz županijske uprave, uključujući i zamjenicu župana Marinu Medarić, Komadina je u prostorijama malološinjske gradske uprave razgovarao s čelnicima Grada Malog Lošinja predvođenima gradonačelnikom Garijem Cappellijem i dogradonačelnicom Anom Kučić, te vodstvom Grada Cresa - gradonačelnikom Kristijanom Jurjakom i dogradonačelnicom Jadrankom Blatt.
Proširenje i rekonstrukcija županijske ceste do Velog Lošinja s biciklističkom stazom, kao podrška rekonstrukciji hotela Punta tvrtke Jadranka koja kapacitete diže na pet zvjezdica te ulaganja u lučku infrastrukturu u Rovenskoj i Cresu, i razvoj eko centra u Belom pod kapom javne ustanove Priroda, glavni su projekti koji su dogovoreni jučer u Lošinju na sastanku župana Zlatka Komadine i njegovih pročelnika s gradonačelnicima Malog Lošinja i Cresa, Garijem Cappellijem i Kristijanom Jurjakom, u sklopu obilaska subregije otoci.
Upravo jučer se, nakon što je župan Komadina sa suradnicima obišao hotel Bellevue na Čikatu gdje se gradi novi objekt koji će nositi oznaku pet zvjezdica, na sastanku u Malom Lošinju rodila ideja da Županija, Grad i tvrtka Jadranka zajedno krenu u razvoj Velog Lošinja kroz obnavljanje i moderniziranje hotela Punta, do kojeg bi od iduće godine trebala voditi obnovljena i proširena županijska cesta, izjavili su zajedno nakon sastanka župan i načelnici. Model takve suradnje tek će se razraditi, ali župan se sastao i s čelnicima uprave tvrtke Jadranka i lokalnim čelnicima, i u projekt će ići svi zajedno, kako je najavio župan Komadina.
Porast turističkog standarda
Podržan je i razvoj Zračne luke Lošinj koja je, s četiri druga projekta u Hrvatskoj upravo jučer dobila podršku Vlade kao prioritet za investiranje u sklopu novog Zakona o strateškim investicijama, što znači da će Vlada i njezina povjerenstva nadzirati projekt i maksimalno ubrzati njegovu provedbu. Gradit će se na istoj lokaciji pista dužine 1.800 metara sa svim potrebnim pratećim sadržajima, a gradonačelnik Gari Cappelli nije krio oduševljenje takvim razvojem događaja.
- Mi na Lošinju sada gradimo hotele s 5 zvjezdica, ne diže se broj kreveta, ali maksimalno raste standard našeg turizma i to mora pratiti i adekvatna zračna luka, u prvom redu za turiste iz Rusije, Skandinavije itd. Takvi turisti imaju visoke zahtjeve i kriterije i mi im moramo i udovoljiti - rekao je Cappelli. Naglasio je da ukupna vrijednost ulaganja u Lošinj iznosi oko 200 milijuna eura u idućih četiri-pet godina, a osim Zračne luke nove investicije mora pratiti i rast standarda drugih djelatnosti, pa tako i zdravstva koje je pod kapom Županije i naravno cestovne infrastrukture. Radovi na cesti koja će modernizirati cijeli Cres, a koji su u tijeku, nastavljaju se te se očekuje da će cesta biti proširena do Meraga 2015. godine.
Zapela gradnja luke Cres
Na susretu županijskih i lokalnih čelnika bilo je riječi i o drugim ulaganjima na Čikatu, gdje DUUDI mora rješavati imovinsko-pravne odnose, a u sklopu ulaganja bit će, među ostalim, uskoro izmještena i komunalna lučica s te lokacije, ali će zato »bujati« novi turistički sadržaji.
Da sve nije idilično, potvrdio je gradonačelnik Cresa Kristijan Jurjako koji je upozorio na problem dovršetka gradnje luke Cres, gdje su se pojavili mađarski investitori, ali su zapali u financijske probleme i projekti vrijedni 50 milijuna sada stoje.
- Žao nam je što je tako, tražimo rješenja i nadamo se da će se investicija ipak privesti kraju - rekao je Jurjako.
S obzirom na to da su u Cresu i Županiji na vlasti HNS i SDP, a samo u Lošinju HDZ, župan Komadina ipak je na kraju sastanka imao potrebu komentirati i političke odnose:
- Rekao bih da su naši odnosi sve bolji, u uzlaznoj putanji, da je sve manje stvari u kojima se razlikujemo i naše službe sve bolje surađuju - zaključio je.
Otvorenje Bellevuea 12. srpnja
Prilikom posjeta Malom Lošinju, župan Zlatko Komadina je u pratnji članova Uprave Jadranka hotela Mali Lošinj obišao gradilište hotela Bellevue. Na gradilištu trenutačno radi 700 radnika. Otvorenje hotela za goste je 12. srpnja, a već postoje rezervacije gostiju. Predsjednik Uprave Sanjin Šolić objasnio je tijek radova i važnost ovog projekta, vrijednog više od 40 milijuna eura. »Na gradilištu ima 700 radnika i radi se u tri smjene. Radovi su počeli u studenom, ali smo u okviru radova znatno poboljšali projekt. Odlučili smo se za veću kategoriju i podigli još jedan kat. Od jednog projekta s 4 zvjezdice došli smo praktički do 5, s gornjim katom gdje su najveći apartmani«, rekao je Šolić. Rok za dovršetak radova je 15. lipnja, nakon čega slijede tehnički radovi i popravci, a 12. srpnja je planirano otvorenje.
Kapacitet hotela je 214 soba, a projekt predviđa veliki bazen i wellness centar.
Župan Komadina rekao je da Lošinj krupnim koracima ide u investicijski ciklus koji je jasno vidljiv nakon obnove Aurore. »Sad se rješava veličanstvena investicija hotela Bellevue koji se pozicionira kao da šeće kroz šumu, uronjen je šumu. To je sjajno arhitektonsko rješenje. Kad bude gotov, vratit će staru slavu Lošinju. Čestitke Jadranci na ovom projektu«, rekao je župan.
(Tihana Tomičić)
Komentari:
Hotel Punta u Velom Lošinju je već četvrtu godinu za redom konstantno u fazi nekakve rekonstrukcije i dogradnje. Taman kad pred sezonu nekako zgotove hotel, na jesen ga ponovo rasturaju i sve ispočetka. Mislim da gazde u Jadranci ni sami ne znaju što bi sa tim hotelom.
A ova briljantna ideja da Grad Mali Lošinj i Županija zajedno sa Jadrankom krenu u obnavljanje i moderniziranje hotela Punta koji se nalazi u vlasništvu ruskih investitora može pasti na pamet samo kompletnom idiotu.
Poštovana, zanimljivo je da se odustalo od dužine cijevi za tlačni ispust u more od 650 m, koliko je propisao elaborat. Koliko mi je poznato, elaborati se ne mijenjaju na svoju ruku pa pretpostavljam da je s ovim izmjenama upoznato i Ministarstvo za zaštitu okoliša. Inače, pozdravila bih napore da se uvede kanalizacija na Unije, ali ne s ispustom fekalija i kućnih kemikalija u najljepšu unijsku uvalu, a bez pročistača (što bi trebalo biti standard prilikom zbrinjavanja otpadnih voda na ekološkim biserima poput Unija) te smatram da, na način na koji se ovaj projekt izvodi, da se radi o ozbiljnoj ekološkoj prijetnji unijskom ekosustavu.
Citat: Rudi ne zna gdje mu je dupe, a gdje glava. Taj ne razumije ni samoga sebe kad progovori
Iz Jutarnjeg lista:
Predsjednik Uprave Gazproma Aleksej Miller u srijedu je u Budimpešti s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom razgovarao o plinovodu Južni tok, a potom je otišao na razgovore s Upravom MOL-a. Kako MOL nije uključen u projekt Južnog toka, mađarski mediji navode da je tema sastanka bila Ina. U MOL-u uopće nisu željeli komentirati te navode, no spekulira se da je tema razgovora upravo bila moguća prodaja MOL-ova udjela u hrvatskoj naftnoj kompaniji.
...
Očekivano, u svjetlu sukoba Ukrajine i Rusije, ni Bruxelles ne bi bio sretan da Mađarska omogući Gazpromu ulazak u ovaj dio Europe.
www.jutarnji.hr/.../1191756
kakve veze ima drzava sa privatnim investicijama, pa bio on hrvatski ili ruski??? Ako se investicije u airodrom namjenjen "bogatim rusima i skandinavcima" proglasava strateskom investicijom kojoj ce drzava posvetiti maximalnu paznju.....onda se ja pos... po ovoj i ovakvoj drzavi.
Tko god je kupio Puntu, znao je kakva je cesta, zasto porezni obveznici placaju granju ceste??? sa druge strane drzava nema love za popravak zdravstvenih standarda.
Opet dolazi vrijeme da se losinjanima oduzimaju tereni pod krinkom "narodnih interesa"...... najbolje da se osposobi i goli otok, za smjestaj protivnika tih "nardonih interesa".
Dok gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappeli tvrdi da je sanacija lukobrana prioritet svih prioriteta, šef Županijske lučke uprave Gracijano Petrinić kaže da se obnova ne može očekivati u dogledno vrijeme
VELI LOŠINJ Dvije godine prošlo je od jakog nevremena u kojem je oštećen 220 metara dugačak lukobran luke Rovenska u Velom Lošinju sagrađen davne 1856. godine. Iako su manji zahvati rekonstrukcije učinjeni na vanjskom dijelu lukobrana, unutarnji dio koji gleda prema uvali Rovenska u jednom je dijelu odronjen te predstavlja opasnost za ljude.
Radi toga je postavljena tabla na samom pristupu lukobranu o zabrani plivanja i skakanja u more, što je prema važećim propisima uobičajeno za sva lučka područja, no i o zabrani pristupa svim osobama. Pitanje je hoće li jedna tabla upozorenja biti dovoljan signal ljudima, posebice turistima koji ljeti »okupiraju« obližnju plažu, da ne odlaze na lukobran.
Gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappelli ističe kako je rekonstrukcija lukobrana prioritet svih prioriteta. To je izvanredna situacija, reći će Cappelli, kao kada kontinent pogode poplave, otoku nevrijeme nanese štetu na obalnom rubu i ne može se reći da rješenje treba čekati dok papiri budu gotovi.
Upravo takav stav naspram ovog problema ima Gracijano Petrinić, ravnatelj Županijske lučke uprave Mali Lošinj pod čijom je ingerencijom lukobran Rovenska. Kaže kako je u tijeku izrada izvedbenog projekta te da se obnova ne može očekivati u dogledno vrijeme budući da je potrebno poštovati procedure i vremenske rokove, među ostalim i javnog natječaja za izvođenje radova. Prije raspisivanja natječaja ključno je osigurati sredstva financiranja, a Petrinić objašnjava kako tri milijuna kuna, koliko smatra da će biti dostatno za kompletnu rekonstrukciju starog lukobrana – nema. U tom smislu očekuje pomoć Grada i Županije.
– Trenutno novca nemamo, kandidirali smo hitnu sanaciju lukobrana prema Gradu i Županiji na Javni poziv za prijavu projekata za raspodjelu sredstava radi gradnje i održavanja lučke podgradnje PGŽ pa ćemo vidjeti. Natječaj ćemo raspisati tek kada zatvorimo financijsku konstrukciju, kaže ravnatelj Županijske lučke uprave Mali Lošinj Gracijano Petrinić.
Župan obećao pomoć
Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina za nedavnog je posjeta Lošinju gdje se sastao s gradonačelnikom Garijem Cappellijem dao zeleno svjetlo. Županija će, potvrdili su nam, uskočiti s pomoći oko milijun kuna.
– Župan je obećao pomoći. Već dugo upozoravam i apeliram na ovaj problem. Procedura mora postojati, slažem se, ali nemojmo biti robovi administracije i izvlačiti se da nije bilo gotovog projekta. Situacija je alarmantna i treba sjesti za stol i pitanje odmah riješiti, smatra Cappelli jer »sve drugo može čekati«.
– Lukobran treba riješiti po hitnom postupku, ljudski životi su u pitanju i želimo izbjeći crni scenarij nakon kojeg bi se pitali tko je odgovoran. Ako treba Grad će preusmjeriti sredstva iz drugih projekata. Meni bi bilo ljepše da smo farbali osam fasada, ali ovo je prioritet, zaključuje gradonačelnik Malog Lošinja.
Iz Lučke uprave Mali Lošinj napominju kako čine sve što je u njihovoj moći. Ističu kako je lukobran luke Rovenska neiskoristiv za komunalni i sezonski vez te da od osnutka Županijska lučka uprava Mali Lošinj na njemu nije uprihodovala niti kune, dok je za dosadašnju sanaciju na lukobran utrošeno 750 tisuća kuna.
»Klimavi« bokovi
– Sanacije su izvođene 2002., 2003., 2012. i 2013. godine. Na lukobran luke Rovenska 2010. je stavljeno lučko svijetlo. S obzirom na stanje lukobrana luke Rovenska ŽLU Mali Lošinj poduzela je u 2014. godini mjere hitne sanacije lukobrana i izradu Izvedbenog projekta sanacije predviđenu Planom nabave za 2014. Prvi dio sanacije kamenometa lukobrana luke Rovenska izveden je početkom ove godine kojim je ugrađeno 80 tona kamenih blokova težine od jedne do dvije tone kako bi se zaštitio najslabiji dio kamenometa. Isto tako potpisan je i realiziran Ugovor za dodatnu zaštitu, popunu kamenometa lukobrana luke Rovenska kamenim blokovima ukupno 150 tona, stoji na službenim stranicama ŽLU Mali Lošinj na koje nas je uputio ravnatelj Gracijano Petrinić.
Obilaskom lukobrana na vlastitu odgovornost uočili smo sanaciju na vanjskom dijelu, postavljeno lučko svjetlo, no i ono se nalazi, kako fotografija pokazuje, na »klimavim« kamenim blokovima.
Za izgradnju zaslužan brat cara Franje Josipa
Lukobran Rovenska u Velom Lošinju svjedoči bogatoj povijesti otoka. Sagrađen je 1856. godine, a hodajuća enciklopedija Lošinja Julijano Sokolić objašnjava nam kako zasluge za izgradnju idu Maksimilijanu Habsburškom, bratu tadašnjeg austrijskog cara Franje Josipa.
– U Velom Lošinju bilo je osnovano brodarsko poduzeće koje je 1856. godine bilo ujedno i prvo dioničko društvo na Jadranu. Mještani su zamolili Maksimilijana Habsburškog, mlađeg brata Franje Josipa, koji je bio komandant austrijske mornarice da dođe na Lošinj i baci prvi kamen za lukobran. Lukobran je izgrađen u ožujku da se brodogradilište zaštiti od južnih i istočnih vjetrova. U brodogradilištu su izgrađena samo tri broda i onda se ugasilo, kaže Julijano Sokolić.