Destinacijski management, omiljena fraza političara, novinara i turističkih djelatnika, izdašan izvor zarade za specijalizirane agencije i samostalne stručnjake, ali i skup različitih upravljačkih aktivnosti nije zaobišao ni ovo naše otočje. Pojam koji tako otmjeno zvuči, a ne znači drugo do upravljanje nekim mjestom kao odredištem za turiste usporedivim s banalnim uređenjem nekog kafića uoči turitičke sezone, samo na razini grada ili šireg područja, našao se i u strateškim dokumentima Grada. Prema tim dokumentima Mali Lošinj se određuje »prema održivom razvoju i prema odgovornom turizmu valorizirajući izuzetnu ljepotu i očuvanost svog prirodnog okoliša i kulturnog naslijeđa te dosegnutu razinu turističkog razvoja« te zajedno s Turističkom zajednicom i gospodarstvom ulazi u zajednički projekt »Destinacijski brand management«.
Dakle, baš kao što se kafić uređuje prema pretpostavljenom ukusu ciljanih gostiju, tako se destinacijskim managementom ovi otoci tretiraju kao mjesta za vabljenje, smještaj i opsluživanje turista pri čemu su, valjda, utvrđene misija, ciljevi i strategije upravljanja otocima kao odredištem. Podrobniji sadržaj tog dokumenta široj javnosti nije poznat, no valja se nadati da se njime naši otoci ne tretiraju samo kao odredište za turiste, već i kao mjesta za život njihovih stanovnika.
Hipnoza obećanjima
Međutim, sudeći prema informacijama iz raznih medija upravljanje Gradom kao odredištem za turiste izmaklo je iz ruku gradske vlasti i može se steći dojam da je budućnost ove zajednice orijentirane pretežno na turizam i ovisne o njemu prepuštena skupini osoba koje upravljaju poduzećem Jadranka. Uz pomoć mreže suradnika na raznorodnim logističkim poslovima i lobiranju kod nositelja javnih ovlasti, a pod okriljem čarobne formule destinacijskog managementa, te osobe osiguravaju ostvarenje strateških ciljeva uprave i vlasnika tvrtke tako da deklarativna opredjeljenja gradske vlasti za održivi razvoj, čuvanje okoliša te ambijentalnih i tradicijskih vrednota počinju zvučati kao puko pomodno fraziranje. Sve to se odvija pozivanjem na mističnu doktrinu destinacijskog managementa, a obznana o partnerstvu Grada Malog Lošinja i tvrke Jadranka d.d. ostavila je u dijelu javnosti dojam da je gradska vlast naprosto kapitulirala pod hipnozom obećanja masivnih investicija, a alkemičarski pokus pretvaranja ovih otoka u destinaciju s pet zvjezdica prepustila zagonetnom Investitoru.
Vjera u Lošinj s pet zvjezdica
»Odnos gradske uprave prema investicijskim razvojnim projektima i investitorima mora biti proaktivan i usmjeren ka omogućavanju ulaganja i povećavanju investicijske aktivnosti na otoku« izjavio je predsjednik Gradskog vijeća Malog Lošinja Anto Nedić prema napisu glasnogovornice Martine Krajine Mršo poturenom na otočnoj stranici Novog lista kao novinarski prilog o partnerstvu Grada i Jadranke.
»U uvjetima teške gospodarske i društvene krize, kada u cijeloj zemlji imamo drastičan pad investicijske aktivnosti i stranih ulaganja, svaka investicija je dobrodošla« rekao je predsjednik gradskog vijeća u vrijeme kad su običnim građanima Lošinja priče o interesu ruskih investitora za Jadranku mogle biti samo glasine, ako su povjerovali predsjedniku uprave Jadranke koji ih je u tjedniku Globus javno demantirao. Nedugo nakon tog demantija, a samo deset dana nakon spomenutog proglasa o partnerstvu Grada s Jadrankom, Novi list donosi za običan puk senzacionalnu vijest pod naslovom »Rusi većinski vlasnici lošinjske Jadranke«, a gradska vlast postaje »proaktivna i usmjerena ka omogućavanju ulaganja i povećavanju investicijske aktivnosti na otoku«. Zapravo, postala je to već tjedan dana prije objave vijesti o ovom vlasničkom prevratu odlukom Gradskog vijeća o prodaji gradskog zemljišta uz hotele tvrtke Jadranka na Čikatu.
Lošinjane koje nije zavarao demanti »glasina« o interesu Rusa za preuzimanje »velike mame Lošinja« nije iznenadilo što je uz vijest o preuzimanju sam gradonačelnik najavio prezentaciju projekta golfa te izvijestio o »ozbiljnim razgovorima o ulaganju u lošinjski aerodrom« kao jedan u nizu budućih zajedničkih projekata. Pridružila mu se direktorica Turističke zajednice ushićenom pohvalom Jadranki kao partneru u razvoju destinacije jer prihvaća brend Lošinja kao otoka vitalnosti, te optimističnom izjavom kako »ۛplanovi o golfu s eko pristupom, eko marine i ekološkog koncepta kampa u Čikatu, govore u prilog razvoja otoka kao destinacije wellbeinga, zdravlja, vitalnosti i daje svima nama vjeru da će se i nadalje raditi na održivom razvoju turizma«.
Očigledno upućena u planove novog vlasnika navodi kako predviđa podizanje kvalitete objekata na četiri i pet zvjezdica naglašavajući da je na nama da i samu destinaciju dignemo na tu razinu.
Prostor diskrecije
Dakle, planovi uprave Jadranke kao katekizam vjere u razvoj otoka kao destinacije wellbeinga, zdravlja i vitalnosti trebaju nam svima biti poticaj da i sami dosegnemo taj zvjezdani status dižući cijelu destinaciju na razinu Jadrankinih objekata. A za ulijevanje te vjere uprava Jadranke se i pri formulaciji ponude za preuzimanje ostatka dionica u vlasništvu radnika i građana poslužila već gotovim mantrama o destinacijskom managementu uz održivi razvoj prepisavši ih iz strateških dokumenata Grada te prionula poslu uređenja destinacije.
Obnovljen je hotel Bellevue čijih pet zvjezdica uz dizanje ranga još nekih hotela treba omogućiti preuzimanje dijela Čikata kako bi se »dijelu gostiju s većom platežnom moći i većim prohtjevima osigurao prostor diskrecije« i preobrazbu cijelog Čikata »u najljepšu zonu na Jadranu«. Najavljeni su projekti golf resorta na Mataldi i izgradnje marine na Velopinu, kupovina vojarne Kovčanje, proširenje lošinjske zračne luke, dogradnja Punte uvis i u širinu, ulaganje u Lječilište Veli Lošinj, a kruže glasine da će poljoprivredno zemljište na Unijama kupljeno od Krčke biskupije u iščekivanju adekvatne promjene plana prostora biti iskorišteno za gradnju vila pod izlikom ruralnog turizma, o ulasku u vlasništvo Lošinjske plovidbe, kupovini zgrade stare osnovne škole, i t.d. Jesu li ti projekti u skladu sa sadržajem strateških dokumenata Grada ili su u njima samo općenite fraze s kojima je moguće opravdati svaki projekt poznato je jedino onima koji imaju uvid u te dokumente. Pitanje kakav će učinak odabir tržišnog segmenta uprave Jadranke, t.j. orijentacija na klijentelu visoke platežne moći i njen destinacijski management utjecati na gospodarske djelatnosti izvan njenog poslovnog okruženja stoga ostaje otvoreno.
Klupko vlasništva
Na to pitanje uprava Jadranke može odgovoriti, no kako je odgovorna samo vlasniku kapitala uloženog u njeno preuzimanje, dokapitalizaciju i investicije, a ne žiteljima ovih otoka može se poslužiti bilo kojom frazom iz reportoara poslovne i političke demagogije bez ikakve odgovornosti za izrečeno, jer bira ju vlasnik sa zadaćom da osigura povrat i povećanje vrijednosti ulaganja uz profit, a ne građani. A takav je odgovor već dat iz zapetljanog klupka vlasničkih odnosa nad kapitalom uloženim u Jadranku.
Tko je vlasnik tog kapitala? Nekoć u većinskom vlasništvu radnika, bivših zaposlenika i lokalnog stanovništva Jadranka je danas u vlasništvu tvrtke Beta ulaganja d.o.o. iz Zagreba s temeljnim kapitalom od 405 milijuna kuna registrirane za tridesetak predmeta poslovanja od posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu do pružanja usluga prevođenja. Na svojoj web stranici tvrtka se predstavlja kao »... društvo s ograničenom odgovornošću, osnovano krajem 2012. u Zagrebu s ciljem ulaganja u turističke projekte u Sredozemlju«, a kao svoga osnivača i vlasnika navodi UK Promsvyaz, »jedno od vodećih društava za upravljanje investicijskim fondovima u Rusiji, koje uz nekoliko otvorenih i zatvorenih fondova upravlja i jednim od vodećih mirovinskih fondova u toj zemlji. UK Promsvyaz se orijentirao na strateška ulaganja diljem svijeta koja stečenim tvrtkama i lokalnim zajednicama u kojima ti gospodarski subjekti posluju jamče stabilnost i sigurnost.«
Dakle, preuzimanje Jadranke posredstvom Beta ulaganja jedno je od strateških ulaganja ruskog društva UK Promsvyaz u ovom dijelu svijeta koje poduzeću Jadranka i lokalnoj zajednici, žiteljima Grada Malog Lošinja jamči stabilnost i sigurnost.
Budući da kapital prema elemantarnoj definiciji nije drugo do ekonomska vrijednost koja se ulaže u proizvodnju ili neku drugu ekonomsku djelatnost s osnovnom svrhom da se uveća, ni kapital ovog ruskog investicijskog fonda nije uložen radi neke apstrakne stabilnosti Jadranke, već zbog uvećanja i profita. Jamči li kapital uložen u destinacijski management uprave Jadranke čijoj realizaciji ili pokušajima realizacije svjedočimo stabilnost i sigurnost lokalnoj zajednici pitanje je na koje odgovor treba dati sama zajednica uključivanjem svih zainteresiranih, a prije svega onih kojima je ukazano povjerenje na izborima.
No klupku vlasništva nad Jadrankom tu nije kraj, jer i sam investicijski fond UK Promsvyaz je vlasništvo. Vlasnik mu je Promsvyazbank sa sjedištem u Moskvi, kojoj su pak većinski vlasnici braća Aleksej i Dmitrij Ananiev. Misija banke je - kako navodi na svojoj web stranici - da doprinosi blagostanju Rusije i dobrobiti zaposlenika i dioničara nuđenjem financijskih rješenja za svoje klijente, investitore i partnere kojima osigurava produktivno korištenje novca znajući što treba učiniti te kada i kako treba biti učinjeno da bi se novac preobrazio u kapital. Zadatak joj je da svojim poslovanjem razvija kulturu upravljanja kapitalom u Rusiji i stvara nove prilike za Rusiju, jer pouzdano razmještanje kapitala ruskim građanima pruža sigurnost u sutrašnjicu, a time i u snažniju Rusiju. »Mi smo tu da radimo za Rusiju«, kaže se u zaključku opisa misije, a među vrednotama na kojima počiva djelovanje banke ističe se patriotizam kao poticaj za doprinos rastu ruskog materijalnog i duhovnog bogatstva.
Ciničan zaključak izveden iz ovih iskaza ciljeva, misije i vrednota piramide vlasništva nad Jadrankom bio bi da se u nju investira zbog blagostanja Rusije i rasta njenog materijalnog i duhovnog bogatstva. Dakako, riječ je o tipičnoj korporacijskoj retorici kojom se povezani subjekti nastoje prikazati kao društveno odgovorne kompanije uz specifičnosti uvjetovane posebnostima ruskog kapitalizma.
Novac iz Sibira
No nedoumice o stvarnom vlasništvu nad Jadrankom među Lošinjanima i dalje postoje, što je vjerojatno i novinarku Novog lista navelo da u razgovoru s predsjednikom uprave postavi direktno i neuvijeno pitanje »Tko je pravi vlasnik Jadranke?«. Predsjednik uprave koji je priče o interesu ruskih investitora za ulaganje u Jadranku svojedobno javno nazvao glasinama i demantirao ih, naveo je kao vlasnika tvrtku Beta Ulaganja u vlasništvu UK Promsvyaz koja je pak u vlasništvu ruske Promsvyazbanke.
No uloga osobe s nepoznatom funkcijom, ali neprikosnovenom moći odlučivanja predstavljene kao »suradnik Jadranke« izaziva razne slutnje i spekulacije, pa je i novinarka upitala »Da, ali tko stoji iza tvrtke, čiji je kapital? Govori se o »ruskim ulagačima« i Mihajlu Perenčeviću Mihi, kao stvarnim vlasnicima?«. Pričom o prvoj košarkaškoj lopti na Lošinju predsjednik uprave je ne potvrdivši ni demantiravši glasine izbjegao dati odgovor.
Međutim, prilikom prezentacije ideje dogradnje Punte prema izvještaju Novog lista »suradnik Jadranke« je pored ostalog rekao kako će ruski kapital još neko vrijeme ulagati u cijelu destinaciju, pa i u ono što nije profitabilno, ali je važno za otok poput ceste, kanalizacije i drugog, te dodao »Sreća da postoji novac iz Sibira. Bolje da ga utrošimo ovdje, nego da bude na banci. Meni i mojim dečkima ništa ne treba, iako to čudno zvuči.«
Malo kome to nije zazvučalo kao govor vlasnika kapitala u svoje i u ime svojih dečki, a nekima je to bila diskretna najavu moguće promjene paravana vlasništva zbog gotovo hladnoratovske međunarodne atmosfere.
Narušena idila?
Međutim, čini se da stvari baš i nisu kakve mogu izgledati autsajderu koji rasplaže samo informacijama iz medija, glasinama i pokojim tračem. Prvi znak otpora privatizaciji destinacijskog managementa ovih otoka bilo je priopćenje Gradskog odbora lošinjskog HDZ o rezerviranosti spram razmetljivog ekshibicionizma ideje gradnje nebodera na Punti.
Partnersku idilu narušavaju i navodne nesuglasice među gradskim vijećnicima, u gradskoj upravi i s gradonačelnikom oko vrste i opsega koncesije Jadranki za uvalu Čikat, a za čije ishođenje Grad treba dati suglasnost. Idiličnosti partnerstva udarac je zadao, navodno samovoljni potez uprave Jadranke kojim je uzurpirano gradsko zemljište u blizini hotela Bellevue kako bi se uredilo parkiralište za goste. Prema glasinama koje se mogu čuti učinjeno je to mimo svemoćnog »suradnika Jadranke«. No pokazalo se da glasine u vezi s Jadrankom imaju neobičnu navadu da se transformaju u pouzdane vijesti ...
Komentari:
Ukida se izgradnja smještajnih kapaciteta na manje od 70 metara od mora, a na mjestu zabavnog centra ide neboderčić od samo 7 nadzemnih etaža, itd...
Ovaj tekst je prenesen iz Prijedloga izmjena UPU Veli Lošinj koji je javno dostupan na mali-losinj.hr/.../...
Vjerujem da će stanovnici Lošinja prepoznati opasnosti prekomjerne gradnje, namjere potpune promjene identiteta (koju potencijalni investitor javno najavljuje) i da će se probuditi iz letargije ili ljetne omame te zatražiti moratorij na planove, stručne i javne rasprave.
Sve drugo je silovanje i izigravane demokracije i građana!!
Očigledno je da autori situaciju sagledavaju krajnje objektivno uz dozu 'populističkih' kriticizma neopterećeni političkim, vjerskim i financijskim stavovima koji danas mahovito dobivaju na snazi. Svaka pohvala za vaš rad, jer ste jedini relevantni izvor informacija otoka Lošinja, jedini koji zaista brinu za opću dobrobit suživota svih živih bića na najljepšem otoku na svijetu.
Na temelju članka 22. Zakona o koncesijama (»Narodne novine« broj 125/08), članka 20. stavak 2. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (»Narodne novine« broj 158/03, 141/06 i 38/09), članka 10. stavak 2. Odluke o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru za gospodarsko korištenje i rekonstrukciju postojećeg mola ispred vile Karolina u uvali Čikat, Grad Mali Lošinj (»Službene novine Primorsko-goran ske županije« broj 9/12), točke 10. Obavijesti o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru za gospodarsko korištenje i rekonstrukciju postojećeg mola ispred vile Karolina u uvali Čikat, Grad Mali Lošinj (»Narodne novine« broj 40/12), članka 28. točka 13. Statuta Primorsko-goran ske županije (»Službene novine Primorsko-goran ske županije« broj 23/09) i članka 84. Poslovnika Županijske skupštine Primorsko-goran ske županije (»Službene novine Primorsko-goran ske županije« broj 26/09), Županijska skupština na 32. sjednici održanoj 5. srpnja 2012. godine, donijela je
ODLUKU
o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za koncesiju
na pomorskom dobru za gospodarsko korištenje i
rekonstrukciju postojećeg mola ispred vile Karolina
u uvali Čikat, Grad Mali Lošinj
Članak 1.
Primorsko-goranska županija (u daljnjem tekstu: Davatelj koncesije), u provedenom otvorenom postupku davanja koncesije na pomorskom dobru za gospodarsko korištenje i rekonstrukciju postojećeg mola ispred vile Karolina u uvali Čikat, Grad Mali Lošinj kao najpovoljnijeg ponuditelja odabrala je tvrtku »Katina« d.o.o., 51500 Mali Lošinj, OIB 22558501304 (u daljnjem tekstu: Najpovoljniji ponuditelj).
Koncesija se daje u svrhu rekonstrukcije postojećeg mola, te obavljanja gospodarskih djelatnosti koje uključuju:
. iznajmljivanje 15 suncobrana,
. iznajmljivanje 15 ležaljki,
uz uvjet da suncobrani i ležaljke nisu postavljeni na molu od strane koncesionara, do trenutka njihova iznajmljivanja.
Članak 2.
Predmet koncesije je pomorsko dobro, postojeći mol ispred vile Karolina u uvali Čikat. Morski dio iznosi 386 m2, a kopneni dio 25 m2 i sastoji se od k. č. 13393, k.o. Mali Lošinj. Ukupna površina koja se koncesionira iznosi 411 m2.
Lomne točke koje opisuju područje koncesije iskazane su u Gauss - Kruegerovim koordinatnom sustavu:
GAUSS-KRUGEROVA PROJEKCIJA
TOČKA Y X
1. 5 457 094.40 4 931 967.70
2. 5 457 113.50 4 931 961.60
3. 5 457 107.30 4 931 942.05
4. 5 457 088.25 4 931 948.05
Sastavni dio ove Odluke je grafički prikaz lokacije u mjerilu 1 : 200 izrađen od dipl. ing. geod. Igora Mršića, u studenom 2011. godine. Grafički prikaz iz stavka 2. ovoga članka se ne objavljuje u »Službenim novinama Primorsko-goran ske županije«.
Članak 3.
Koncesija se daje na rok od 10 (deset) godina počevši s danom potpisa Ugovora o koncesiji na pomorskom dobru, uz mogućnost raskida ugovora sukladno važećim zakonskim propisima.
Članak 4.
Za korištenje pomorskog dobra navedenog u članku 2. ove Odluke Najpovoljniji ponuditelj se obvezuje uredno plaćati Davatelju koncesije godišnju naknadu za koncesiju koja se sastoji od dva dijela:
-stalni dio godišnje naknade za koncesiju iznosi 4.550,00 kuna (slovima: četiritisućepet stopedeset kuna),
-promjenjivi dio godišnje naknade za koncesiju iznosi 3,5% od prihoda ostvarenih od obavljanja djelatnosti iz članka 1. ove Odluke.
Davatelj koncesije zadržava pravo izmjene visine naknade u skladu s odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i podzakonskim aktima uz obvezu da o tome tri mjeseca ranije dostavi pisanu obavijest Najpovoljnijem ponuditelju.
Načini i rokovi plaćanja koncesije utvrdit će se Ugovorom o koncesiji na pomorskom dobru.
Članak 5.
Koncesija se ne može prenijeti na drugu osobu bez izričitog pisanog odobrenja Davatelja koncesije.
Najpovoljniji ponuditelj ne smije umanjiti, ometati ili onemogućiti upotrebu i/ili korištenje susjednih dijelova pomorskog dobra prema njihovoj namjeni.
Najpovoljniji ponuditelj odgovoran je za svaku štetu koja nastane uslijed gospodarskog korištenja pomorskog dobra, a dodijeljeno pomorsko dobro dužan je čuvati i unapređivati.
U cilju boljeg iskorištavanja pomorskog dobra Najpovoljniji ponuditelj može sporedne djelatnosti manjeg opsega iz područja usluga dati na obavljanje pravnim i fizičkim osobama uz suglasnost Davatelja koncesije.
Članak 6.
Najpovoljniji ponuditelj dužan je, prije potpisivanja Ugovora o koncesiji na pomorskom dobru, predati Davatelju koncesije 2 (dvije) bjanko zadužnice na iznos od 10.000,00 kuna svaka. Bjanko zadužnice moraju biti ovjerene kod javnog bilježnika, a sve u svrhu osiguranja urednog plaćanja naknade za koncesiju.
Najpovoljniji ponuditelj je dužan u roku od 30 dana od dana sklapanja Ugovora o koncesiji na pomorskom dobru dostaviti Davatelju koncesije garanciju banke za dobro izvršenje obveza glede investicija, prema planu investicija iz studije gospodarske opravdanosti Najpovoljnijeg ponuditelja, na iznos 7% planirane investicijske vrijednosti, s rokom važenja 6 mjeseci po završetku planiranog investicijskog ciklusa. Garancija mora biti bezuvjetna, »bez prigovora« i naplativa na prvi poziv, u protivnom će se Ugovor o koncesiji na pomorskom dobru smatrati ništetnim.
Najpovoljniji ponuditelj dužan je koristiti pomorsko dobro iz članka 2. ove Odluke sukladno Studiji gospodarske opravdanosti izrađenoj od Najpovoljnijeg ponuditelja u svibnju 2012. godine (sastavni dio Ponude).
Zadužuje se Najpovoljniji ponuditelj da strogo poštuje rokove i iznose ukupnih ulaganja od 880.050,00 kuna koji su navedeni u Studiji gospodarske opravdanosti.
Zadužuje se Najpovoljniji ponuditelj na suradnju s Povjerenstvom za praćenje izvršavanja odluka i ugovora o koncesijama pri redovitim kontrolama.
Najpovoljniji ponuditelj dužan je pridržavati se svih posebnih propisa u svezi osiguranja primjerenog standarda sanitarnih i higijenskih uvjeta na koncesioniranom području, te sprječavanja onečišćenja obale i mora, a sve u skladu s kriterijima koje propisuje »Plava zastava«.
Najpovoljniji ponuditelj se obvezuje koristiti, održavati i štititi pomorsko dobro u skladu s posebnim propisima Republike Hrvatske o zaštiti okoliša i građenja.
Članak 7.
Najpovoljniji ponuditelj je dužan za vrijeme trajanja koncesije održavati i štititi pomorsko dobro iz ove Odluke pažnjom dobrog gospodara, te ne smije poduzimati nikakve druge radnje na istom, osim onih koje su mu dopuštene ovom Odlukom.
Najpovoljniji ponuditelj dužan je tijekom cijele godine organizirati i provoditi svakodnevno čišćenje plaže, deponirati prikupljeni otpad, čistiti more i podmorje, popravljati i održavati oštećenu opremu - koševe za smeće, klupe, i sl., održavati zelene površine, po potrebi dohranjivati plažu, vršiti manje popravke obale, te vidljivo ograditi plažu s morske strane.
Najpovoljnijem ponuditelju se preporuča poduzimanje mjera osiguranja radi zaštite i sigurnosti posjetitelja plaže i njihovih stvari.
Članak 8.
Područje koje je predmet koncesije je pristupačno svima pod jednakim uvjetima, te se ne smije ograditi, niti naplaćivati ulaznice, s time da je opća uporaba ograničena obavljanjem djelatnosti iz članka 1. ove Odluke.
Članak 9.
Nakon isteka Ugovora o koncesiji na pomorskom dobru Najpovoljniji ponuditelj ima pravo uzeti ono što je temeljem tog Ugovora postavio na pomorskom dobru, kao i prinove, ako je to moguće po prirodi stvari, bez veće štete za pomorsko dobro. Ako to nije moguće, postavljeno i prinove smatraju se pripadnošću pomorskog dobra, a Davatelj koncesije može tražiti od Najpovoljnijeg ponuditelja da ih o svom trošku i uz svoj rizik ukloni, u cijelosti ili djelomično, i vrati pomorsko dobro u prijašnje stanje, te ga predati Davatelju koncesije na slobodno raspolaganje.
Najpovoljniji ponuditelj je dužan do isteka roka iz članka 3. ove Odluke, s pomorskog dobra navedenog u članku 2. ove Odluke, ukloniti naprave i opremu koju koristi za obavljanje djelatnosti o svom trošku.
Članak 10.
Koncesija može prestati ili se ograničiti njen opseg korištenja ukoliko za vrijeme trajanja koncesije nastanu promjene zbog kojih je u javnom interesu potrebno koncesijski odnos prilagoditi novonastaloj situaciji, npr. da u svrhu javnog interesa omogući ulaganje u infrastrukturu (polaganje cijevi za vodu ili kanalizaciju, ugradnja instalacija i sl.).
Članak 11.
Koncesija prestaje, oduzima se i opoziva uz uvjete utvrđene zakonom, ovom Odlukom i uz posebne uvjete koji će biti utvrđeni Ugovorom o koncesiji na pomorskom dobru.
Koncesija može prestati ako dođe do izmjena dokumenata prostornog uređenja, ukoliko se ispune i svi drugi uvjeti predviđeni posebnim propisima i ako Najpovoljniji ponuditelj ne izvrši ulaganja u rokovima i iznosima predviđenima u Studiji gospodarske opravdanosti.
Članak 12.
Povjerenstvo iz članka 6. stavak 2. ove Odluke prati provedbu izvršavanja ove Odluke i Ugovora o koncesiji i redovito izvještava Davatelja koncesije o uočenim nepravilnostima , te predlaže mjere.
Upravni nadzor nad provedbom Odluke/Ugovora o koncesiji na pomorskom dobru provode ovlašteni državni službenici ministarstva nadležnog za pomorsko dobro i ureda državne uprave u Županiji sukladno Zakonu o sustavu državne uprave.
Inspekcijski nadzor nad provedbom Odluke/Ugovora o koncesiji na pomorskom dobru obavljaju inspektori pomorskog dobra ministarstva nadležnog za pomorsko dobro i inspektori lučke kapetanije.
Članak 13.
Na temelju ove Odluke sklopit će se Ugovor o koncesiji na pomorskom dobru kojim će se detaljno urediti ovlaštenja Davatelja koncesije, te prava i obveze Najpovoljnijeg ponuditelja.
Ako Najpovoljniji ponuditelj u roku od 30 dana od konačnosti ove Odluke, ne potpiše Ugovor o koncesiji na pomorskom dobru, gubi sva prava određena ovom Odlukom.
Članak 14.
Davatelj koncesije će Najpovoljnijem ponuditelju ponuditi potpisivanje Ugovora o koncesiji na pomorskom dobru u roku od 10 (deset) dana od dana kada je odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja postala konačna.
Za Davatelja koncesije ugovor potpisuje Obnašatelj dužnosti Župana, Zamjenik Župana Primorsko-goran ske županije.
Članak 15.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u »Službenim novinama« Primorsko-goran ske županije.
OBRAZLOŽENJE:
Na temelju Dopune pisma inicijative tvrtke »Katina« d.o.o. od 10. veljače 2012. godine Upravni odjel za pomorstvo, promet i veze u Primorsko-goran skoj županiji pokrenuo je postupak koncesioniranja u svrhu gospodarskog korištenja pomorskog dobra i rekonstrukciju postojećeg mola ispred vile Karolina u uvali Čikat, Grad Mali Lošinj. Gospodarsko korištenje uključuje iznajmljivanje 15 suncobrana, iznajmljivanje 15 ležaljki i rekonstrukcija postojećeg mola.
Granica pomorskog dobra utvrđena je Uredbom o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Mali Lošinj (»Narodne novine« broj 62/01 od 11. srpnja 2001. godine).
Usklađenost inicijative s prostorno-plans kom dokumentacijom se temelji na Lokacijskoj dozvoli izdanoj od Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Mali Lošinj u Primorsko-goran skoj županiji (KLASA: UP/ I-350-05/11-03/ 5 i URBROJ: 2170/1-03-05/5- 11-17 od 20. listopada 2011. godine).
Županijska skupština Primorsko-goran ske županije je na 28. sjednici održanoj 22. ožujka 2012. donijela Odluku o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru za gospodarsko korištenje i rekonstrukciju postojećeg mola ispred vile Karolina u uvali Čikat, Grad Mali Lošinj (»Službene novine Primorsko-goran ske županije« broj 9/12) temeljem koje je objavljena Obavijest o namjeri davanja koncesije (»Narodne novine« broj 40/12).
Dana 10. svibnja 2012. godine s početkom u 12,00 sati u prostorijama Upravnog odjela za pomorstvo, promet i veze u Primorsko-goran skoj županiji, Rijeka, Slogin kula 2, obavljeno je Javno otvaranje ponuda, te je sačinjen Zapisnik o ponudi pristigloj na Obavijest.
U propisanom roku pristigla je jedna (1) ponuda s kompletnom dokumentacijom i to ponuditelja tvrtke »Katina« d.o.o., Čikat bb, 51550 Mali Lošinj, OIB: 22558501304.
Iz ponude je vidljivo da planirana djelatnost neće umanjiti, omesti ili onemogućiti upotrebu i/ili korištenje susjednih dijelova pomorskog dobra prema njihovoj namjeni.
Na temelju članka 12. stavci 3. i 4. Zakona o koncesijama (»Narodne novine« broj 125/08) Stručno povjerenstvo za koncesije u Primorsko-goran skoj županiji je 06. lipnja 2012. godine pregledalo i ocijenilo pristiglu ponudu. Članovi Stručnog povjerenstva jednoglasno su zaključili da ponuda sadrži sve propisane dokumente tražene u Obavijesti, te da je ponuda u skladu s prostorno-plans kom dokumentacijom. Jednoglasno je podržana tvrtka »Katina« d.o.o., 51550 Mali Lošinj, Čikat bb , OIB: 22558501304.
Odredbama članka 20. stavka 2. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (»Narodne novine« broj 158/03, 141/06 i 38/09) utvrđeno je da je za koncesije koje se daju na rok do 20 godina davatelj koncesije Županijska skupština.
Sukladno odredbama članka 22. Zakona o koncesijama (»Narodne novine« broj 125/08) Davatelj koncesije donosi odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja kojem će ponuditi potpisivanje ugovora o koncesiji.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove Odluke može se izjaviti žalba u roku od 10 (deset) dana od dana primitka ove Odluke.
Žalba se izjavljuje Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture putem Davatelja koncesije, u pisanom obliku izravno ili preporučenom pošiljkom.
Žalitelj je dužan istodobno jedan primjerak žalbe na isti način podnijeti Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, Prisavlje 14, 10000 Zagreb.
Klasa: 021-04/12-01/6
Ur. broj: 2170/1-01-01/4-12-16
Rijeka, 5. srpnja 2012.
PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
Županijska skupština
Predsjednik
Ingo Kamenar, v. r.
Područje koje je predmet koncesije je pristupačno svima pod jednakim uvjetima, te se ne smije ograditi, niti naplaćivati ulaznice, s time da je opća uporaba ograničena obavljanjem djelatnosti iz članka 1. ove Odluke.
ovdje lijepo piše da u bazenima koriste morsku vodu losinj-hotels.com/.../...
www.sn.pgz.hr/.../
www.sn.pgz.hr/.../
www.sn.pgz.hr/.../
Koncesija se daje u svrhu rekonstrukcije postojećeg mola, te obavljanja gospodarskih djelatnosti koje uključuju:
- iznajmljivanje 15 suncobrana,
- iznajmljivanje 15 ležaljki, uz uvjet da suncobrani i ležaljke nisu postavljeni na molu od strane koncesionara, do trenutka njihova iznajmljivanja.
Nigdje ne piše da to uključuje i zahvaćanje tj. crpljenje morske vode.
UREDBA O UVJETIMA DAVANJA KONCESIJA ZA GOSPODARSKO KORIŠTENJE VODA (NN br. 89/2010, 46/2012 i 51/2013)
Članak 2.
Koncesija za gospodarsko korištenje voda može se dati na sljedeća razdoblja, po sljedećim namjenama:
...
4. za zahvaćanje i korištenje mineralnih, termalnih i termomineralnih voda za zdravstvene i balneološke potrebe, šport i rekreaciju – do 30 godina;
...
Članak 5.
Godišnja naknada:
...
4. za zahvaćanje mineralnih, termalnih i termomineralnih voda i njeno korištenje za zdravstvene i balneološke potrebe, šport i rekreaciju obračunava se na količinu zahvaćene vode i iznosi 10% naknade za korištenje voda, što se plaća prema Zakonu o financiranju vodnoga gospodarstva;
...
Da ne bi bilo zabune i morska voda je mineralna voda koja sadrži sve elemente iz periodičnog sustava, te elemente u tragovima - sumpor, bor, silicij, bakar, brom, stroncij i kalij.
novilist.hr/.../...
možda nisi pratio, ali to je objavljeno još prije mjesec dana
==> volim-losinj.org/.../...
Opet ponavljaš jednu te istu laž, molim te navedi mi 5 čestica koje su prodane. Don Vito s lažima nečeš zamjeniti Garija. Cijela fama oko prodaje čestica na Čikatu neprestalno se ponavlja. Posrijedi tek odluka gradskog vijeća o mogućnosti raspisivanja natječaja od strane gradonačelnika za eventualnu prodaju. Jadranka je dostavila zahtjev za kupnju preko 100 čestica u vlasništvu Grada, a mogućnost eventualne prodaje su samo za one čestice koje su neophodne za korištenje zgrada i koje Jadranka koristi već decenijama(npr dvorište Alhambre i sl.)Zaboravljat e draga gospodo da Jadranka sudski sigurno može doći do tih čestica i uz protivljenje Grada. S obzirom da su se ovdje umješali dežurni dušebrižnici koji laju ne zbog sela nego zbog sebe i fućka im se za Lošinj i Lošinjane i "briga ih je za našu djecu" kao za lanjski snijeg, a takav primjerak je i Don Vito i dr.koji stalno pišu o prodaji, a zemljište ne samo da nije prodano nego nije niti raspisan natječaj. Znamo da se u cijelu priču uključila i država koja će bez pardona ako bude imala prigodu za mnogo manji iznos to i prodati a novac će završiti u rupi bez dna tj. državnom proračunu dok će voljeni Grad i voljeni Lošinjani ostati kratkih rukava. Zato Don Vito molim odjaši.
Tko je tu varao i obmanjivao cijeli skup u Velom Lošinju .
U izmjenama plana je samo izgradnja unutar 70 metara i izgradnja novog hotela od 8 katova i 4 kata sa 50% nadzemne izgradnje ?
Hdz objasni prvo svojim vijecnicima a potom cijelom puku i izvinjenje,umje sto neukog investitora i strucnjaka arhitekte iz Zgareba koji neznaju niti citati sta je u tim izmjenama predloženo.
volim-losinj.org/.../...
Nazalost, ovo sto se desava samo je ogledalo politike iz Zagreba.
Sve se je prodalo i prodaje se da bi se isplacivalo place ili investiralo u mrtvi kapital.... Ovaj scenarij mi lici na novelu "Zivotinjska farma"....sada ce nas poceti uvjeravati da se Cikat zatvara za nase dobro!!
Eto tako izgleda kada Hrvati budu svoji na svome.
Ne zelim nikome povrijedti domoljubne osjecaje, ali ljudi osvijestite se.
Obiteljsko srebro se prodaje da bi se financirale place i mrtvi kapital (tipo kruzni tok za Veli).
Zdenku nije vazno sto je ispravno, a sto nije, on jednostavno trlja ruke jer vece ribe jedu manje ribe ....
Zdenko, idi se ljeciti...
OLEG KAŠIN NOVINAR I PISAC O AKTUALNOJ SITUACIJI U RUSIJI I POSLJEDICAMA BRUTALNOG NAPADA NA NJEGA
NEMA JAKE RUSIJE sve ovisi o Putinu
Milijun dolara u Rusiji je dobar novac, za njega možete kupiti stan u Moskvi, ali milijarda dolara nije novac, to je simbol moći i značka na reveru koju Putin može skinuti kad god hoće. Ako on kaže: vrati!, moraš jer nemaš nezavisni sud da te štiti.
Braća Ananiev zajedno imaju 3,4 milijarde
Banka Promsvyaz, koja je preko istoimenog fonda, odnosno hrvatske tvrtke Beta ulaganja, kupila većinski paket dionica lošinjske Jadranka grupe, druga je po veličini ruska privatna banka, a njeni su većinski vlasnici braća Alexey i Dmitry Ananiev. Riječ je o milijarderima koji prema Forbesovoj listi zajedno imaju oko 3,4 milijarde dolara. Redovito ih se pronalazi na listama najbogatijih Rusa, ali i na listama donatora Ruske pravoslavne crkve s obzirom na to da su veliki vjernici.
Stariji je Alexei Ananiev, rođen 1964. u Moskvi, oženjen, otac troje djece, dok je mlađi brat Dmitry rođen 1969., također oženjen i otac četvero djece. Braća su završila MBA studij na Sveučilištu u Chicagu, a karijere su započeli uvozom računalne opreme u Rusiju, dok su banku osnovali 1995. Također su aktivni u nekretninskom biznisu kao i u medijima. U vlasništvu imaju Novospassky Dvor, poslovni kvart u Moskvi uz rijeku Moskvu, a u 2011. su kupili Alfa Arbat Centar, poslovni kompleks u moskovskom centru za 230 milijuna dolara. Procjene govore da na moskovskom području imaju oko 60.000 »kvadrata«. U 2010. su, pak, za 745 milijuna dolara prodali svoju telekom kompaniju Synterra.
Alexey Ananiev, uz ostalo, vodi tvrtku Technoserv, najveću IT kompaniju u Rusiji koja je lani imala prihod od milijardu i pol dolara. Starijeg brata ruski mediji inače često nazivaju »ortodoksnim oligarhom« aludirajući na povezanost s ortodoksnom pravoslavnom crkvom. Inače, neke procjene govore da imovina banke Promsvyaz iznosi oko 20 milijardi dolara.
Dmitry Ananiev ujedno je od 2006. bio član Vijeća federacije, odnosno ruskog senata iz kojeg je izašao zajedno s više ruskih bogataša, nakon što je Vladimir Putin u srpnju ove godine zakonom zabranio ruskim dužnosnicima da svoj novac drže u stranim bankama.
a ja mislio da je to uložio miha
Ciničan zaključak izveden iz ovih iskaza ciljeva, misije i vrednota piramide vlasništva nad Jadrankom bio bi da se u nju investira zbog blagostanja Rusije i rasta njenog materijalnog i duhovnog bogatstva. (citirano iz članka na VL)
Rusija je u četvrtak objavila da uvodi jednogodišnju potpunu zabranu uvoza većine poljoprivrednih proizvoda iz EU-a, SAD-a, Australije, Kanade i Norveške, što je odgovor Moskve na sankcije koje je Zapad, zbog situacije u Ukrajini, nametnuo Rusiji. Vrijednost izvoza prehrambenih proizvoda iz EU-a u Rusiju lani je iznosila 11,8 milijardi eura i Rusija je, nakon SAD-a, bila drugo najvažnije tržište za europske proizvođače. (citirano iz članka na NL)
Zašto nam je prihvatljiv neboder od 8 katova?! kako to pristaje u ambijent Velog Lošinja?
"Međutim, čini se da stvari baš i nisu kakve mogu izgledati autsajderu koji rasplaže samo informacijama iz medija, glasinama i pokojim tračem. Prvi znak otpora privatizaciji destinacijskog managementa ovih otoka bilo je priopćenje Gradskog odbora lošinjskog HDZ o rezerviranosti spram razmetljivog ekshibicionizma ideje gradnje nebodera na Punti. Partnersku idilu narušavaju i navodne nesuglasice među gradskim vijećnicima, u gradskoj upravi i s gradonačelnikom oko vrste i opsega koncesije Jadranki za uvalu Čikat, a za čije ishođenje Grad treba dati suglasnost."
A TKO NJU STO UOPCE PITA
volim-losinj.org/.../...
U uređenoj državi bi to odavno riješile državne službe,ovako... ..dok ne nalete.
volim-losinj.org/.../...
Članak vrijedi pročitati kao pouku što možemo očekivati od "društveno odgovornih korporacija" pogotovo kad su tu da rade za Rusiju
lupiga.com/.../...
Predlažem TZ Đurđici da ovu jedinstvenu atrakciju, zajedno sa raftingom niz Studenac uvrsti u kalendar priredbi Jesen/Zima 2014.
UGOSTITELJSKIH OBJEKATA IZ SKUPINE HOTELI u kojem je jasno opisan način označavanja vrste i kategorije ugostiteljskog objekta standardizirani m pločama s oznakom Ministarstva turizma kao jamca da je proveden postupak kategorizacije te da je broj zvjezdica u skladu s provjerenim kvalitetom objekta. Takve ploče na ulazu u hotel Belvi nema, što se može vidjeti na fotografiji. Ili bolje rečeno ne može je se vidjeti. Jer propisane ploče nema:
Na ostalim Jadrankinim hotelima ploče kojima ministarstvo jamči iskazani kvalitet su postavljene:
Hotel Aurora
Hotel Vespera
Hotel vila Favorita
Činjenično stanje s tim zvjezdicama baš i nije onakvo kakvim se prikazuje, zar ne?
1.2. Isticanje oznake vrste i kategorije te naziva objekta
Članak 16.
(1) Na glavnom ulazu u objekt mora biti vidno istaknuta propisana oznaka utvrđene vrste i kategorije, naziv objekta ako ga ima te tvrtka trgovačkog društva ili obrta. Iznimno, u vrstama Hotel i Aparthotel kada ti objekti imaju depandanse, pored oznake propisane ovim Pravilnikom za označavanje depandanse, na glavnom ulazu u svaku depandansu ugostitelj mora na primjeren način istaći naziv objekta kojem građevina pripada i naziv depandanse, ako postoji komercijalni naziv.
(2) Na glavnom ulazu u objekt koji ima utvrđen posebni standard mora biti istaknuta i propisana oznaka za posebni standard.
(3) Iznimno od odredbi stavka 1. i 2. ovog članka, u objektu koji se nalazi u građevini ili građevinama koje su zaštićene kao povijesno-kultu rno dobro, oznake propisane ovim Pravilnikom mogu se postaviti unutar glavnog ulaza i sl.
(4) Oznake o vrsti, kategoriji i posebnom standardu objekta moraju se isticati na standardizirano j ploči sukladno ovom Pravilniku.
Citat: Standardiziranu ploču može se prema Pravilniku nabaviti samo kod ovlaštenog dobavljača, a ne može se naručiti bez Rješenja o kategorizaciji. ovo je uputa ovlaštenog dobavljača standardizirani h ploča:
www.udarno.com/.../
Novoizabrani grčki premijer Aleksis Cipras najavio je rat 'all inclusive' aranžmanima u turističkim naseljima i hotelima. Iako aranžmani koji turistima za određen iznos nude smještaj, neograničene količine hrane i pića te pristup bazenima Grčkoj godišnje donesu gotovo 2 milijarde dolara, Cipras smatra kako takav vid turizma posjetitelje udaljava od lokalne ekonomije.
Russia's central bank has a crisis on its hands
It’s Friday, and another Russian bank gets taken over and most of its creditors get bailed out by the Central Bank, this time the 10th largest bank in Russia, Promsvyazbank ...
The bailout of Promsvyazbank (PSB) will require between 100 billion rubles and 200 billion rubles (between $1.7 billion and $3.4 billion), based on a preliminary estimate, said Central Bank deputy governor Vasily Pozdyshev on Friday, according to Reuters...
The bailout came after late-night talks between PSB’s co-owner and chairman, Dmitry Ananyev, and Central Bank governor Elvira Nabiullina, agreed on the bailout, “people with direct knowledge of the matter” told Reuters...
Dmitry Ananyev and his brother, Alexei, together control over 50% of the bank. PSB has loaned its owners over 150 billion rubles, he said. The owners aren’t going to pay back those loans, it seems, and the bank needs to set up 150 billion rubles in bad loan provisions, which would knock its capital down by that much. The bank’s capital had already been knocked down to 52 billion rubles earlier this week when the bank increased its bad loan provisions by 104 billion rubles to recognize reality on other loans. What’s left is a big gaping capital hole.
www.businessinsider.com/.../
Meni to sve skupa sliči na aferu Agrokor u nas.
Citat iz naslovnog članka na temu klupka vlasništva nad lošinjskom Jadrankom:
Citat:
During February 2014, Jadranka Group went through the huge ownership change. The main owner (97.62%) became Beta Investments Ltd. Beta investments is limited liability company, established for a purpose of investing in tourism projects in the Mediterranean. It is founded in 2012, and it is owned by Russia's UK Promsvyazbank. Open Joint-Stock Company Promsvyazbank (PSB) is one of Russia's leading privately owned banks, successfully operating since 1995. PSB is a universal financial services provider engaged in commercial banking, retail banking, private banking, investment banking, and SME banking. Promsvyaz Capital B.V. owns 88.25% stake in the bank, 11.75% - the European Bank for Reconstruction and Development.
reuters.com/.../...On Friday, the central bank said it found multiple law violations at PSB that it now planned to report to the law enforcement authorities (Centralna banka našla više nezakonitosti u banci i planira da o njima izvjesti organe gonjenja)