Inicijativa Čovjek po mjeri otoka izradila je primjedbe na predložene projekte uređenja obale na Kadinu i Zagazinjinama te pozvala građane da ih potpišu i pridruže se nezadovoljstvu inicijative zbog nepridržavanja prostornoplanskih rješenja te površnog i nemarnog projekta uz puno improviziranja i malo brige za uklopljenost u prirodni krajolik i kvalitetu destinacije Lošinja.
Primjedbe je potpisalo 155 građana i predane su gradskoj upravi u roku.
SAŽETAK PRIMJEDBI
1. Budući da predloženi projekti proizlaze iz usvojenih prostornih planova Grada Malog Lošinja, dajemo primjedbe o netransparentnosti objava prostornih planova. Prostorni plan donesen 2008.godine, mijenjan je pet puta te je postao nepregledan za praćenje. Zadnje, V. izmjene nisu objavljene na web stranicama Grada i nema kartografskog prikaza plana.
Predlažemo Gradu da sačini pročišćenu verziju prostornog plana te da ga objavi na stranicama Grada.
2. Nema valjane pravne podloge za donošenje ovog projekta jer u prostornom planu niti područje obale Kadin niti Zagazinjine nije uvršteno ni u jednu kategoriju korištenja i namjene zemljišta, nije označeno kao plaža, stoga se ne ovom području ne smiju poduzimati nikakvi radovi. Tek dio područja Zagazinjine označen je u prostornom planu uz šire područje poluotoka Kijac kao uređena plaža Bojčić, za koju plan predviđa donošenje detaljnog plana uređenja, što je sukladno intenciji Grada da se cijelo područje Malog Lošinja digne na višu kategoriju.
3. Predloženi zahvati ne uzimaju u obzir maksimalnu zaštitu krajobraznih vrijednosti i uvažavanja autohtonosti područja te korištenja materijala koji ne nagrđuju prirodni okoliš. Glavni projekti su izrađeni površno, nemaštovito i nedovoljno inventivno, bez uvažavanja specifičnosti područja, konfiguracije prirodne obale i ne obrađuju zaštitu gromača. Vode se već uhodanom matricom korištenja neprimjerenih materijala za prirodni krajolik obale, predviđajući previše betona, upotrebu teške mehanizacije i miniranja.
Planiraju se preširoki betonski prilazi do sunčališta, sunčališta od neprimjereno žutog benkovačkog kamena te betonski prilazi od sunčališta do mora, sa betonskim platoima veličine 4m2, na visini od 60-90 cm iznad mora i inox stepenicam i rukohvatima. Radi se velikim površinama koje se žele urediti, točnije o 225 m2 betonskih pristupa i 452 m2 sunčališta na obuhvatu Zagazinjina i 748 m2 postojeće obalne šetnice te 204 m2 betonskih pristupa, 270 m2 sunčališta i 548 m2 obalne šetnice na Kadinu. S obzirom na navedenu veličinu zahvata u prirodnoj obali, projektiranje i izvedba moraju biti maksimalno uklopljeni u prirodni okoliš. Mjetimično projekt predviđa betoniranje onih površina koje već jesu ravne i koje kupači već bez ikakvih poteškoća koriste za sunčanje i skojih bez poteškoća ulaze u more. Ističemo da su ove stijene odredište upravo onih kupača koji namjerno izabiru prirodne plaže bez artificijelnih intervencija.
Sanitarni čvorovi koji se smještaju izvan obuhvata područja uređenja obale nisu opisani ni skicirani, pa se ne zna njihov izgled, uklopljenost u prirodu i što manju vidljivost, nepotrebno se i nesuvislo planiraju sa odmorišnim površinama za posjetioce s kamenim improviziranim klupama i stolicama (za koga?).
Prijedlozi za kvalitetniji pristup izradi glavnih projekata uređenja obale/plaže:
1. Cijelo područje Zagazinjina i Kadina (i drugih područja Malog Lošinja) zaslužuje promišljenije i kvalitetnije ciljane projekte primjerene destinaciji sa 4 /do 5/ zvjezdica. Razina predloženih projekata je površna i neprimjerena trendovima i namjerama Grada i turizma za zaštitom glavnog resursa -prirodnog okoliša – i kvalitetnijim razvojem turističkog mjesta. Ako su prirodna obala i plaže glavni resurs za razvoj turizma onda predložene glavne projekte treba revidirati, uskladiti ih sa planovima višeg reda te izraditi sukladno ovim primjedbama i prijedlozima građana kao i vizijom cijele destinacije. Također pozivamo Grad Mali Lošinj da na ovo područje radi dobivanja što kvalitetnijih rješenja za uređivanje javnih prostora i njihovo oblikovanje provede javne arhitektonsko-urbanističke natječaje.
2. Predvidjeti trajno popravljanje svih postojećih gromača na obom području, koje nisu sami građani popravili u radnim akcijama. Na taj način će vizualno cijelo područje postati atraktivnije i uređenije, a sa aspekta sigurnosti za kupače to je i neophodno (sada su ne nekim djelovima gromače urušene, a ispod njih prolaze ljudi ili su smještena sunčališta).
3. Pristupne putove od glavne obalne šetnice do sunčališta planirati samo gdje je nophodno te uže od projektiranih i od kamena. Koristiti kamen sivo-bijeli, primjer istarski kamen. Koristiti i drvene obloge/deccking ukoliko je to zbog vremenskih uvjeta moguće. Pristupe od sunčališta do mora planirati od kamena.
4. Sunčališta planirati uklopljena u neravnine postojećih stijena, ne iznad postojećeg kamenog terena (ne kalemiti na postojeću podlogu). Koristiti kamen sivo-bijeli, primjer istarski kamen te drvene obloge/deccking gdje je to zbog vremenskih uvjeta moguće: npr. uz glavnu obalnu šetnicu desno i lijevo, naročito gdje je podloga pretežito zemljana.
5. Ulaze u more planirati maximalno između prirodnog kamenja, u postojećoj konfiguraciji, u izvedbi kamenim opločenjem u more, samo rijetko sa platoima za ulaz u more i što na nižoj visini od mora, te u što manjoj površini. Izvedba od kamena sivo-bijelog, primjer istarski kamen. Po mogućnosti koristiti i drvene obloge/deccking (montažne) u obliku uže hodne površine /mostići/ za ulaz u more.
6. Sanitarni čvorovi su potencijalna opasnost od neugodnih mirisa, nehigijene, nedovoljnog održavanja i uništavanja izvan ljetne sezone kada se ne koriste. Stoga se predlaže izvidjeti mogućnosti planiranja i izvedbe tipskih, samočistećih sanitarnih čvora (primjer Eurodmodul) i to po jedan za svaku obalu. Sanitarne čvorove planirati locirane na prirodno zaklonjenijoj površini, od pogleda i sunca, bez izgradnje nepotrebnih odmorišta, klupica i sl. oko sanitarnih čvororva.
7. Kao podlogu za ugradnju kvalitetnijih i primjerenijih materijala u cilju maximalne zaštite prirode i prirodne obale nalazimo u svim strateškim dokumentima o razvoju turizma HR te strateškim dokumentima GML (Glavni plan razvoja turizma, Plan održivog razvoja), prostornim planovima i stavovima stručnjaka pa i konzervatora , citat iz mišljenja na Odluku o koncesiji plaže Čikat „ izvođenje novih struktura u smislu postavljanja drvenih pontona, izvođenje solidnih struktura te definiranje sunčališta sa što manje betona odnosno max.upotreba kamena „.
8. Kao primjer navodima iz ovih primjedbi I prijedloga daje se primjer uređenja obale Banj u Šibeniku te upotreba drvenih obloga, pa i montažnih, gdje je to moguće: www.floorexpert.hr.
Cjeloviti tekst primjedbi koji će biti predan Gradu
Komentari:
zapravo, jedina im je prednost nad betonom što ih se jednog dana kad se svi slože da su ružne, može maknuti. Čemu govoriti o velikoj ljubavi prema lošinjskom kamenu, a truditi se da se taj kamen ne vidi?
Mislim da se komplicira previše. Plaža na Zagazinama može postati funkcionalnija već sa par malih zahvata tj. popunjavanja pukotina kamenjem ili sl. Sve više od toga je čisti neukus i apsolutno nerazumijevanje Lošinja kao takvog.
Betonizaciju, naravno, ne podržavam. Više mi je na umu osposobiti plažu tako da negdje umjesto dva ručnika stanu tri. Sve više od toga je nepotrebno.
pozdrav
I da, uređivanje ovih plaža je odraz nerazumijevanja Lošinja. Godinama susrećem iste goste Lošinja na tim plažama, neke od njih i 30 godina, i ono što oni na njima vole je upravo to što su prirodne, što nema buke, trgovina, objekata, ničeg artificijelnog, što je iza šuma iz koje se čuju cvrčci i ptice, što obiluje raslinjem, što nema prometa.
Naš prvi prijedlog je NE radovima na ovako velikom području (samo urediti tamo gdje je već intervenirano), tek ako se ipak radi onda manje maligna varijanta.
pozdrav
Znajte da na Zagazinama dere bura nije to Čikat ni zapadna strana ,drveni deckovi mogu bit ok za Čikat(kao nekad) ,za zaštićenu uvalu a Zagazine to nisu
Samo će to onaj tko je platio radove vjerojatno isto kroz jedno vrijeme dati u koncesiju pa bude opet kmeeee...
"Na tržištu postoje razne vrste ( i porijekla ) deckinga sa i bez atesta , garancija , deklaracija ...
Kod deckinga , osim same njegove kvalitete i vrste drveta vrlo je bitan način ugradnje kako bi vijek trajanja bio što duži te naravno namjena o čemu Vi i pišete.
Moja preporueke je WPC decking izrađen od bambusova drva s udjelom polymera otpornog na UV zrake.
U prilogu šaljem sliku iz naših referenci.
Taj decking je dugovječan , ne zahtjeva održavanje , postojan je na utjecaj mora , kiša , snijega , sunca.
Ugradili smo ga na javnu površinu palžu Banj u Šibeniku. U zadnjih tri godine morali smo intervenirati i mijenjati neke ploče koje su pukle uslijed vandalizma i ništa drugo.
U svakom slučaju kod nabavke obavezno tražiti atest i jamstveni list. Ukoliko su Vam potrebni takvi dokumenti rado ću Vam poslati."
Maknuti suhozide koji su do staze uz more. Kamenje od tih suhozida upotrijebiti za popravak suhozida koji su slijedeći iza (do crvene granice). Prostor koji je između što više poravnati upotrebom lagane mehanizacije (mali bageri i rovokopači). Ne dirati veće raslinje i borove koje tu rastu.
Od maknutog suhozida kamenje upotrijebiti za zidanje prilazu do mora a i za eventualne platoe. Višak kamenja može se samljeti i upotrijebiti za nasipavanje poravnatog prostora. Taj prostor ako je većeg nagiba izvesti terasasto i tu isto upotrijebiti kamen od maknutog suhozida.
BB, Beach Bar, ugostiteljski objekt a WC-i tamo gdje su predviđeni.
Dobilo bi se dovoljno mjesta za ležanje i lijepo bi se uklopilo u postojeći ambijent. Na plaži svakako fali ugostiteljski objekat koji bi radio od 0-24. Amen
Tko bi to trebao raditi, druga je priča. Dok se Hrvatske šume, Javna ustanova Priroda i Grad Mali Lošinj dogovore što i kako napraviti, predlažem svima da boriće koji im niču po vrtovima (ili uzgoje sadnicu crnike, lovora, jasena i sl. ako im je draže) presade na neku od sve brojnijih čistina na Čikatu.
Kada bi svatko od nas posadio bar jedno stablo godišnje, Čikat bi se počeo obnavljati, a kada bi u sadnju uključili i svoje goste (da i oni posade "svoje" stablo), Čikat bi imao sjajnu budućnost. Bor je korov samo u glavama onih koji nikada nisu zasadili niti jedno stablo.
Ma koju to poljoprivredu?! Možda mršave pašnjake za još mršavije ovce? Čikat je bio ljuti kamenjar s ponekim kržljavim vinogradom koji su uništile boleštine. Jedino spomena vrijedno plodno područje na Lošinju je ono od Ćunskog polja to rta Kurila (dio toga je već zabetoniran aerodromom, a i još će kada se proširi pista, no to nikoga ne smeta). Pa ne bi Lošinjani stoljećima "tukli more" da su mogli živjeti od domaće poljoprivrede, kao npr. Rabljani (koji nemaju pomorsku tradiciju). Prestanite više pričati bajke o tamo nekoj "lošinjskoj poljoprivredi". Injoranti!
Bome i gradili po njima čak. Pupavac, Popov, Lulić prednjače. Njima je to nono ostavio.
rasprava je svakako potrebna, ali itekako promašena.
1. Budući da predloženi projekti proizlaze iz usvojenih prostornih planova Grada Malog Lošinja, dajemo primjedbe o netransparentno sti objava prostornih planova. Prostorni plan donesen 2008.godine, mijenjan je pet puta te je postao nepregledan za praćenje. Zadnje, V. izmjene nisu objavljene na web stranicama Grada i nema kartografskog prikaza plana.
2. Nema valjane pravne podloge za donošenje ovog projekta jer u prostornom planu niti područje obale Kadin niti Zagazinjine nije uvršteno ni u jednu kategoriju korištenja i namjene zemljišta, nije označeno kao plaža, stoga se ne ovom području ne smiju poduzimati nikakvi radovi. Tek dio područja Zagazinjine označen je u prostornom planu uz šire područje poluotoka Kijac kao uređena plaža Bojčić, za koju plan predviđa donošenje detaljnog plana uređenja, što je sukladno intenciji Grada da se cijelo područje Malog Lošinja digne na višu kategoriju.
ili ili rasprave ne vode nigdje, ako je o glavnom problemu već "raspravljeno". povlačim svoje primjedbe na drvene podloge.
Živjelo kupalište Zagazine!
Živjelo kupalište Kadin!
a i strojevi
Bravo za gospođu JOvić ?
Ako ikada dodje do razgovora o tome kako napraviti visak lezalisnih mjesta, sto je po meni, ako uzmemo u obzir ovu gornju cinjenicu, potpuno nepotrebno, prvo trebamo uzeti u obzir da na tim plazama i okolo njih (u borovim sumicama) ima masu povrsina koje treba samo malo zagladiti i maknuti komadice sljunka da bi se dobile lijepe i velike ravne povrsine (te na taj nacin ustediti silne novce na nepotrebne radove). Jos prosle godine sam ukazivala na te povrsine kada smo vise puta (gradani, djelatnici Grada i struka) obilazili Zagazine kako bi malo bolje proucili teren.
Ako NITI TO NIJE DOVOLJNO, ono sto mi predlazemo je POP UP plaza, u vidu drvenih deckova koji se postavljaju i skidaju. POP UP na zapadu oznacava nesto privremeno. Dakle, privremeni restorani, ducani, galerije i dr, to je vec postala svakodnevica u svijetu, slobodno si progooglajte, a taj se trend temelji na tome da se svijet razija nezaustavljivom brzinom i da se prirodni resursi iskoristavaju prekomjerno i nepopravljivo. Zato svi, i arhitekti i urbani planeri i ostali, razmisljaju kako se dalje razvijati, a pri tome ostavljati sto manji utjecaj na okolinu kako bi nesto ostalo i za buduce generacije.
Dakle, sto se tice konkretno POP UP plaze, treba stati i razmisliti, konzultirati se sa strukom, sa ljudima iz svijeta koji imaju iskustva u slicnim projektima i napraviti plan po kojemu se lezalista izvode od prirodnog i izdrzljivog materijala, u formama i oblicima koji se lijepo uklapaju u okolis, ne nagrduju ga te ono najbitnije, da se nakon svake sezone skidaju i ostavljaju prirodni, stjenoviti pejzaz netaknutim. O TOME SE RADI.
Mislim da je to, u svakom slucaju, deset puta bolja ideja od posipanja betona pri cemu je izgled plaze i karakter Zagazina, Bojcica i Kadina izgubljen ZAUVIJEK.
kada bi krenuli konstruktivno razgovarati, sigurna sam da bi nasli pravu soluciju.
Nižu se Šešula, Canguski, Mala i Vela Draga, Sunfarni - sve redom lijepe, ali majušne plažice pretrpane nautičarima. Pa Krivica i Balvanida, ne znaš koja je ljepša, ali ponovo hrpa što vikendaša, što nautičara. Mrtvi umorni stižemo u Plieski, a kad tamo na žaliću hrpa smeća koje mareta stalno nanosi. Ostaje nam Vinikova. Jesti li se ikada kupali na Vinikovoj? Toliko kupanju na jugozapadnoj obali Lošinja.
A gdje bi trebali ići turisti sa Zagazinjina na plažu? Kako su trenutno uređeni Bojčić, Kadin i Zagazinjine, jednostavno niti ne stanu.
P.S. Pod nautičarima mislim prije svega na jedriličare, a ne na gliseraše.
www.sibenik.hr/.../plaza-banj
vrijednost investicije je 3.000.000 kn
crtajte što god vam padne na pamet
Ovo je i iz aviona užas. Ove FLEKE, ko da nas je neko bombardirao G.....A.
Ovo treba hitno vratiti u prirodno stanje. A ONI žele napraviti još novih FLEKA.
UŽAS !
Treba napraviti samo nekoliko kamenih stepeništa za prilaz moru a sunčališta i ležališta OD STAZE PREMA KOPNU.
Daj ljudi uozbiljite se, otvorite oči.
NEĆEMO FLEKE, NEĆEMO BETON !!!
katastrofa kako se jadranka bahato ponaša prema prirodi... ovi naši skorobogati.. puuhhh ... šta će tek biti kada todorić uđe u turistički biznis, kada je menagment slao u mexiko da kupe fore, kao, ono, resorte zatvorene.. čuj, mexiko..to je ono gdje gradonačelnici naručuju ubistva buseva studenata.. i dnevno ginu stotine.. normalno da moraju ograditi goste.. ali ovdje..nekako mislim da ograđuju nas..
ovo bučno ulaganje u plaže je samo uvod u ograde..
jako brzo će krupnom kapitalu zasmetati 50% smještaja kod malih privatnika.. ograde na plažama mogle bi poslužiti eliminaciji bijedne konkurencije..
Jednostavno, ako postoji samo jedan resurs koji donosi novac, na tom resursu će biti veliki pritisak.
Teško je postići da sve bude kao i u vrijeme none Đovanija a da se s druge strane tuče velika lova na turistima.
Ili da ne dolaze, samo pošalju eure?
Pažljivo kod otvaranja pašteteda ne izleti i tamo gospodin iz drugog reda pognute glave,ajme majko
Kako je samo pametan (zna svakom iole važnom liku viriti iz g.zice), a kako zna spletkariti, mama moja, kao pravi a naravno dobro to i naplatiii.
Kopirali prijedlog uređenja plaža na Zagazinama i Kadinu.
Pa tko više može pohvatati konce ovim muljanjima gradske vlasti kao i Lošinj parkinga?
mali-losinj.hr/.../...
citat iz odluke:
O D L U K U
o koncesiji za posebnu upotrebu pomorskog dobra – izgradnja građevine uređene plaže
Kadin u Malom Lošinju.
Članak 1.
Gradsko vijeće Grada Malog Lošinja (u daljnjem tekstu: Davatelj koncesije) daje
koncesiju za posebnu upotrebu pomorskog dobra Gradu Malom Lošinju (u daljnjem tekstu:
Ovlaštenik koncesije) i to za k.č.br 19/1 i 3620, obje k.o. Mali Lošinj - grad, koje se nalaze u zoni zahvata, a čine pojas pomorskog dobra, u svrhu uređenja plaže, a s ciljem povećanja kapaciteta i zaštite iste.
Također su iz gradskog proračuna planirana sredstva za projekt uređenja plaže Kadin u visini od 1.330.000,00 kn.
Ima tu još nekoliko meni nejasnih stvari, ali vjerujem da bi predlagatelj točke 13. zainteresiranoj javnosti mogao pružiti odgovore na sva potrebna pitanja, pa i više od toga.
Iz materijala je vidljivo da u principu ne rade ništa ali su zato platili projekte.
Da sami sebi ne bi trebali davati koncesiju mogli su iščitati iz potvrde na projekt koje im je dalo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Koje im je napisalo da se radi na području pomorskog dobra u općoj uporabi i da njime prema redovno upravlja jedinica lokalne samouprave pa navedeni zahtjev treba predvidjeti u godišnejm planu upravljanja. Umjesto toga eksperti u gradskoj upravi dodjeljuju koncesiju sami sebi. Valjda su si tako važniji i bitniji.
Nije važno što su nesposobni, važno je da su bahati.