»Tvrtka Jadranka priprema totalni turistički preporod Malog Lošinja: prvo je uložila 60 milijuna eura u preuređenje hotela i kampova, a sad ulaže još 40 u proširenje aerodroma koji će primati velike putničke avione te u gradnju marine za megajahte i kompleksa golfskih terena.« (Globus)
Gornji je citat samo jedan od brojnih tekstova koji su preplavili hrvatski tisak, tekstovi nalik jedan drugome kao jaje jajetu, prepuni pohvala investicijskom valu koji potpuno mijenja sliku Lošinja, ne samo kao destinacije nego i kao mjesta za život i privređivanje. Projekt Lošinj de luxe, Mali Lošinj izrasta u destinaciju za svjetski 'jet set', Lošinj kao hrvatska Mallorka, pretvaramo Lošinj u top destinaciju, naslovi su na koje se nastavljaju velike novinske površine pune zatravljenosti luksuzom koji će preplaviti Lošinj i nekritičkih panegirika investitorima.
Ne, ovaj tekst nije o novinarskom profesionalizmu i (ne)etičnosti objave neoznačenih sponzorskih članaka, već o pretvorbi i preporodu Lošinja i usuglašenosti te pretvorbe sa strateškim planovima Grada Malog Lošinja. Mali Lošinj ima, osim prostornog plana, tri strateška dokumenta: Plan ukupnog razvoja (2013-2020), Strategiju razvoja turizma i Plan razvoja ruralnog turizma. Strategija razvoja turizma usvojena je 2013. godine s operativnim planom koji seže do 2020. i izraženim strateškim opredjeljenjem za donošenje plana do 2025. godine, dok u Planu razvoja ruralnog turizma, usprkos planiranim brojnim mjerama unaprjeđenja ruralnog turizma nema niti riječi o rokovima provedbe tih mjera. Grad Mali Lošinj, sudeći po strateškim razvojnim dokumentima, ima itekako svijest o značaju planiranja.
Planeri kao tehnički servis kapitalu
Suprotno tome, praksa prostornog planiranja Grada Malog Lošinja poništava samo značenje riječi planiranje izmjenama koje teku u kontinuitetu i mijenjaju iz temelja (planiranu) sliku Lošinja. Prema riječima pročelnice Upravnog odjela za komunalni sustav, urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Tanje Jović, "Planovi su živa materija, stalno se nešto mijenja. Planovi se, za razliku od nekada, ne donose više za razdoblje od 30 godina." Pretpostavljam da je pročelnica Jović opaskom o 30 godina samo karikirala nekadašnji proces planiranja, koji je bio izražen u petoljetkama, strateškim planovima sačinjenim za razdoblje od pet godina. Od vremena petoljetki do danas u znanosti o planiranju malo se je što promijenilo, planiranje je i nadalje po definiciji usmjereno na budućnost, a plan i dalje predstavlja integrirani skup ciljeva i aktivnosti koji su potrebni kako bi se u budućnosti ostvario željeni rezultat. Malo se je promijenila samo retorika, pa se sada u budućnosti valja ostvariti željena misija i vizija, koja u slučaju Grada Malog Lošinja predstavlja mjesto gdje se održivim razvojem dolazi do zdravlja i vitalnosti, gdje mladi ostaju, a gosti se vraćaju.
Proces lošinjskog prostornog planiranja poništava ne samo značenje riječi planiranje, nego postaje istoznačnica za stihiju, u kojoj takozvani planeri postaju tehnički servis kapitalu i vlastitoj klijentelističkoj mreži, prostornoplanskim dokumentima koji su sačinjeni tako da su podložni arbitrarnom tumačenju svakog članka. U sedam godina od donošenja prostornog plana napravljeno je pet ciljanih izmjena i u procesu su već šeste.
Nagradno je pitanje kako su ove izmjene s tekuće vrpce tekuće politike i pompozno najavljena pretvorba Lošinja u hrvatsku Mallorku sukladne viziji i misiji, odnosno zacrtanim i isplaniranim ciljevima i aktivnostima ostalih strateških dokumenata.
Ambiciozni ciljevi razvoja turizma
Ciljevi razvoja turizma brojni su i ambiciozni, ali niti jedan od njih nije niti se postiže stvaranjem zatvorenog resorta, povećanjem turističkih kapaciteta niti urbanizacijom obalnog pojasa, pojavama koje galopirajući slijede jedna drugu. Nabrojani ciljevi razvoja turizma, vrijedi ih nabrojati, usmjereni su na zaštitu, vrednovanje i promociju prirodnih otočnih čimbenika: lošinjski registar kvalitete prirodnih činitelja, prezentaciju mreže NATURA 2000, lošinjske vrtove, plave šume Jadrana (zaštita i revitalizacija ugrožene morske cvjetnice posidonie oceanice), osiguranje podloga za planiranje i upravljanje kupališnim prostorom, uspostavu koridora mirne plovidbe, Lošinjski edukacijski centar o moru, umrežavanje Grada s relevantnim akterima i pro-aktivan odnos prema inicijativama za očuvanje (Jadrana) i prostora općenito, uvođenje novog modela upravljanja otpadom i otvaranje procesa realizacije koncepta 'Mali Lošinj – Grad NULA otpada', poticanje energetske učinkovitosti i samodostatnosti, inovaciju sustava štednje vode i pročišćavanja otpadnih voda, inicijativu za 'zelenu' arhitekturu, unapređenje mreže javnih parkirališta, sustav kratkih brodskih linija u lokalnom javnom prijevozu, uvođenje okolišno osjetljive i atraktivne javne rasvjete, očuvanje autentičnosti, obnovu, uređenje i osuvremenjivanje povijesnog Osora, uspostavljanje centra cjeloživotnog obrazovanja u turizmu i ugostiteljstvu, inoviranje sustava stipendiranja studenata, 'Lošinj bez barijera', uspostavljanje interesno povezanog lanca proizvodnje, prerade i plasmana lokalnih prehrambenih, kozmetičkih i drugih eko proizvoda, revitalizaciju lječilišne tradicije na području Lošinjskog arhipelaga, usvajanje glavnog plana razvoja turizma Grada do 2025. godine, zračnu luku, eko marine, unapređenje sustava upravljanja kupališnim prostorom, biciklističku mrežu, inovaciju sustava pješačkih staza i šetnica, usklađivanje turističkog razvoja s potrebama i očekivanjima lokalnog stanovništva i posjetitelja.
Jaz između strateških dokumenata i prakse
Očito, onaj tko je sačinio ovaj strateški dokument imao je u vidu temeljnu premisu da su najbolje one destinacije u kojima su najzadovoljniji lokalni stanovnici. Zašto onda Grad Mali Lošinj ne slijedi smjernice svojih strateških razvojnih dokumenata? Većina ovih ciljeva trebala je biti dosegnuta do kraja ove godine. Plan ukupnog razvoja kao značajne mjere unapređenja turizma navodi uređenje infrastrukture turističkih mjesta poput turističkih informativnih centara, javnih parkova, tematskih parkova, javnih parkirališta, javnih plaža, brodskih marina, suhih marina, eko naselja, cesta, putova i staza te prilazne ceste turističkim naseljima, ali i razvoj poljoprivrede i ostalih djelatnosti, izričito navodeći kao prijetnju visoku ovisnost Grada o turizmu.
Umjesto toga Grad se bavi servisiranjem zahvata koji su izričito spomenuti kao neželjeni od stanovništva.
Prema stavovima lokalnog stanovništva, dobivenih u anketi koja je bila podloga za planiranje, u budućnosti se najperspektivnijim turističkim proizvodima Malog Lošinja smatraju 'obiteljski turizam' (60%), 'medicinski turizam' (55%) te nautički turizam' (53%). "Ponudu 'wellnessa', 'poslovnog turizma' i 'kulturnog turizma' lokalno stanovništvo ocjenjuje najmanje perspektivnima, dok se 'golf' ne smatra relevantnim proizvodom za Grad Mali Lošinj." (Strategija razvoja turizma).
Isti taj dokument ističe da su smjernice daljeg razvoja turizma domaći prozvodi, održiv razvoj, cjelogodišnje poslovanje, povećanje zaštićenog prostora, dok na samo začelje smješta povećanje hotelskih kapaciteta i izgradnju novih turističkih naselja, sukladno podacima o popunjenosti turističkih kapaciteta, koji ne premašuju 60%.
Najvećim rizicima smatraju se manipulacija zemljištem, pritisak na gradnju, ilegalna gradnja, visoka ovisnost turističkog sektora o uvozu proizvoda i usluga te visok odljev prihoda od turizma iz destinacije. Upravo u službu ovih, za razvitak zajednice rizičnih aktivnosti, Grad Mali Lošinj stavio se je prostornim planiranjem i prodajom gradskih zemljišta, omogućuje manipulacije zemljištem, blagonaklono tolerira pa i sam poduzima ilegalne gradnje, na oštrb ostalih djelatnosti stavlja sve karte na turistički sektor te omogućavanjem monopolističke pozicije jednom turističkom poduzeću omogućuje odljev prihoda od turizma iz destinacije.
Vjerojatno svjesni jaza između strateških dokumenata i prakse, vijećnici su donijeli odluku o izradi novog Plana ukupnog razvoja, mada je postojeći valjan još pet idućih godina i još se nije zagreblo niti po površini opisanih ciljeva, mjera i proriteta.
»Probijanje barijera«
Predsjednik uprave Jadranke Sanjin Šolić izjavljuje 7.7.2014. godine u Večernjem listu: "Naišli smo na punu podršku na svim projektima, ali kad realizaciju spustite na „niži nivo", već nailazite na komplikacije i birokratiziranje. Imamo podršku Grada i siguran sam da ćemo uz daljnju potporu nadležnih ministarstava probijati sve barijere."
Vjerojatno probijanju svih barijera na nižem nivou služi i usvajanje izmjena strateškog dokumenta, koji bi trebao potvrditi postojeće prakse. Grad se tako još jednom potvrđuje kao tehnički servis koji slijedi Jadranku, privatnu tvrtku u većinskom stranom vlasništvu, vođenu (legitimnim) interesom oplodnje vlastitog kapitala, umjesto da Jadranka slijedi strateške dokumente Grada, usmjerene na održiv razvoj zajednice i interese lokalnog stanovništva. Planiranje, posprdno smješteno u razdoblje "nekad", postaje živi proces u stalnoj mijeni, koji služi tome da opravda i promovira stvarnost, a ne utre put prema zactanim vizijama i misijama za budućnost. Strategija postaje stihija, tek pomodni, danas must have dodatak vlasti, podložan zamjeni bez obrazloženja i utemeljenja.
Za sve strateške dokumente Grada savjetodavno tijelo je Partnerski odbor za razvoj Grada Malog Lošinja, "sastavljen od predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora s područja Grada Malog Lošinja, koji osigurava konsenzus među relevantnim dionicima u procesu utvrđivanja i ostvarivanja zajedničke vizije razvoja Malog Lošinja, a sačinjavaju ga predstavnici Grada, relevantnih institucija i istaknuti stručnjaci u područjima svoga djelovanja":
Mirta Lozančić, dipl. oecc., pročelnica za financije, gospodarstvo i turizam, Ružica Baumgarten, dipl. iur., pročelnica Ureda Grada i upravljanja gradskom imovinom, Tanja Jović, dipl. oecc., pročelnica Upravnog odjela za komunalni sustav, urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša, Denis Popov, dipl. ing. građ., voditelj Pododsjeka za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša, Ivka Šimunović, mag. oec. viši savjetnik za gospodarstvo i vođenje projekata predpristupnih i drugih fondova, Višnja Morić, dipl. ing. agronomije, viši stručni suradnik za poljoprivredu i poljoprivredno zemljište, Đurđica Šimičić, direktorica Turističke zajednice Grada Malog Lošinja, Renata Žugić, mr. pharm., ravnateljica Lječilišta Veli Lošinj, Ana Kučić, mag. oecc. zamjenica gradonačelnika, Boris Badurina, vijećnik gradskog vijeća.
Proces donošenja ovog dokumenta još je uvijek obavijen tajnovitošću i tek ćemo vidjeti hoće li biti usvojen nezamijećen u nizu različitih točaka dnevnog reda ili će lokalna vlast - koja voli potvrđivati i dokazivati svoju tranparentnost i demokratičnost - uključiti i na koji način u proces i građane te civilni sektor, ili će to ostati samo deklaratorni dodatak Partnerskom odboru za razvoj Grada Malog Lošinja.
Komentari:
Za sve strateške dokumente Grada savjetodavno tijelo... Boris Badurina, vijećnik gradskog vijeća stručnjak za mešetarenje, Prema riječima pročelnice Upravnog odjela za komunalni sustav, urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Tanje Jović, "Planovi su živa materija, stalno se nešto mijenja. Planovi se, za razliku od nekada, ne donose više za razdoblje od 30 godina."
Ovaj put napravit ću iznimku i odgovoriti vam, mada vas ne poštujem.
Ovo je prvi komentar koji pišem uz ovu temu, dakle u odgovorima se ne obraćajte meni.
Ono što Vam se čini da znate o meni trebali biste provjeriti prije no što to javno pišete, jer je utuživo i naziva se klevetom pisanje neistina, a Vaša Vas anonimnost štiti samo do trenutka dok ja, ili bilo tko drugi koga ovdje netko neistinito za što optuži, ne zaključi da je dosta i ne zatraži Vas identitet službenim putem.
Opće je poznato da svi ljudi koji o čemu pišu pišu o sebi, dakle iz svoje vizure i svoga vrijednosnog sustava, pa stoga mogu razumjeti da Vam je teško uživjeti se u ideju da neka javna osoba ne krši zakon.
No, tvrdnje o tome kao o istinitim činjenicama u javnim medijima su korak dalje i izmiču razumijevanju, a i podliježu sankcijama.
Znam da se šališ jer danas više nema toliko internetski nepismenih.
Članak ima naslov "Što je ucrtano u prijedlog prostornog plana?":
Za razliku od dosadašnjih planova, ovaj je plan izuzetno značajan jer postoje potencijali da se sve što je u njega ucrtano doista i realizira. Ogroman nalet kapitala, željnog da se brzo i bez obzira na posljedice oplodi visokim profitnim stopama ukazuje na to da će sve ucrtano u planove postati stvarnost.
Što je ono što Lošinju i građanima treba nažalost nije bilo predmetom niti jedne javne rasprave, političke diskusije ili stručne ekspertize. Zato je rasprava o pojedinim rješenjima prostornog plana, mada važna, ipak na neki način zakašnjela, jer omogućuje promjenu pojedinih rješenja, no ne i konceptualne izmjene. Pojednostavljen o rečeno, građani će moći sudjelovati u raspravi kako ćemo stići tamo kamo idemo, mada ne i o tome kamo idemo.
Ono u što se svi kunu je održivi razvoj, što bi značilo, kad se jednom odredi koncept u kojem smjeru ide razvoj, iznaći mjeru i način razvoja koji ne uništava resurse i omogućava opstanak i razvoj budućim naraštajima. Da li to ovaj prostorni plan omogućava, predmet je šire diskusije, koja će uslijediti i na ovim stranicama.
Ono što treba reći to je da je jedno od pravila dobrog gospodarenja prostorom da se prvo naprave projekti, u skladu sa imperativom održivosti razvoja, a potom dočekuju investitori. Na Lošinj su došli investitori prije projekata i to je manjkavost cijelog ubrzanog i pod velikim pritiskom procesa prostornog planiranja. Kad se u prostorne planove ucrtavaju želje investitora, vođenih željom za oplođivanjem kapitala, lako se dogodi da se zanemare pravila planiranja koje čuvaju resurse, interese domicilnog stanovništva i okoliš.
Prije sedmicu dana održan je u organizaciji Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija sastanak Nacionalnog foruma o pristupanju Europskoj uniji, na kojemu su predstavljeni predpristupni europski fondovi. Valja reći da ogroman bespovratni novac stoji na raspolaganju RH za različite projekte izgradnje komunalne infrastrukture, poboljšanju poljoprivredne proizvodnje, unapređenje prerade i trženja poljoprivrednih i ribarskih proizvoda.... Za ovaj novac potrebno je da lokalne zajednice apliciraju i traže novac za projekte koji će unaprijediti kvalitetu života lokalnog stanovništva.
Ne postoji, dakle, razlog da se pogoduje investitorima i „investitorima“ , da se brza sa provedbom tuđih projekata za koje ne postoje studije utjecaja na okoliš, konsenzus lokalnog stanovništva o svrhovitosti projekta i napokon, interes lokalne zajednice sadržan u zapošljavanju, naplati poreza, održivosti razvoja...
Pitanja za veoma ozbiljnu javnu raspravu su koliko povećanje turističkih kapaciteta, izgradnja marine u zaštićenom morskom rezervatu za dupine ili izgradnja žičare na Osoršćici pogoduju pojedinim investitorima, a koliko su u interesu lokalnog stanovništva i otočke djece, za koju svi priželjkuju da se sa školovanje vrate na Lošinj.
volim-losinj.org/.../78-pp8
Isti investitori, nakon uvrštenje u planove pristupe prodaji zemljište za gradnju koja postigne cijenu 10-20 puta vece nego su kupili, aonda zna se ko dobije dio lo provizije.