Jadranka d.d. očekuje skoro dobivanje građevinske dozvole, pa se s gradnjom na Mataldi može krenuti vrlo brzo, ali prema riječima predsjednika uprave koči je zatvaranje financijske konstrukcije, jer investicija od 35 milijuna eura je za samo jednu kompaniju, prevelik zalogaj. Stoga se tvrka obratila državi kod koje je naišla na dobru volju, te će joj država izraditi moguće modele financiranja od kojih će izabrati onaj koji joj odgovara, izjavio je Šolić za prilog Jutarnjeg lista Novac.hr ⮞
Od najave do dovršetka prve faze "papirologije" prošle su više od tri godine, ali tako stvari, očito, funkcioniraju u Hrvatskoj, posebice s projektima kakvih do sada nije bilo. A golf na Mataldi, na predjelu Punta križe na otoku Cresu, definitivno ulazi među takve.
Investitor, grupacija Jadranka, u tu je svrhu dogovorila s Crkvom, odnosno Krčkom biskupijom korištenje zemljišta, oko 320 hektara na 50 plus 50 godina, a za projektiranje dva championship golf-terena s po 18 rupa angažirali su Ernieja Elsa, jednog od najpoznatijih svjetskih golfera.
Projekt golfa na Mataldi nedavno je prošao glasanje u Županijskoj skupštini te je prihvaćena izmjena i dopuna Prostornog plana Primorsko-goranske županije u koji je "ugrađena" lokacija terena, čime je otklonjena glavna administrativna zapreka za njegovu realizaciju. Prije toga prošao je javnu raspravu i gradska vijeća Cresa i Malog Lošinja, gdje je također dobio podršku većine. Prema riječima Sanjina Šolića, predsjednika Uprave Jadranke d.d., cilj je, kao i sve ostalo što ta hotelijerska kompanija radi, podizanje kvalitete cijele destinacije na razinu pet zvjezdica. Kako ističe Šolić, u projekt golfa Jadranka namjerava uložiti oko 100 milijuna eura, a valja napomenuti da su dosad na Lošinju investirali gotovo 200 milijuna eura.
Osnovni preduvjet
- Sada je stvoren osnovni pravni preduvjet da se uopće može projektirati golf na toj lokaciji. U PP-u je prije bila predviđena druga lokacija za golf na otoku, ali ona nije bila interesantna zbog niza razloga, od konfiguracije tla do vlasničke strukture zemljišta. Matalda se pokazala kao izuzetno atraktivna za golf i mi smo pokrenuli inicijativu, koja je nakon tri godine urodila plodom. Nakon početnih sumnji, Županija je to prihvatila. Trebalo je vremena da im pokažemo kako su to dobri projekt i lokacija. Zavod za prostorno planiranje u prvoj fazi nam je rekao kako bi bilo dobro da pripremimo materijal i ispitamo mogućnost može li se na tom prostoru, s obzirom na mjere zaštite prirode, klimu i sve ostalo, pojaviti golf, što smo i učinili - kaže Šolić, pokazujući opsežni elaborat koji je izrađen prema narudžbi Jadranke.
- Navedene su sve mjere zaštite prirode, tla, vode, životinja... To je opsežan elaborat čija skraćena verzija ima oko 300 stranica. Izrada je trajala oko godinu dana, a na njemu je radilo stotinjak stručnjaka. Uz to, imamo i studiju društveno-ekonomske opravdanosti, koju je izradio Hotelijerski fakultet u Opatiji. Ta dva materijala predana su Zavodu za prostorno planiranje. Radi se o zaštićenom području, ali golf je tamo moguć uza mjere zaštite koje namjeravamo provesti. Mi smo Zavodu predali našu viziju onoga što bismo tamo željeli realizirati, a onda je on morao provesti vlastitu stratešku procjenu utjecaja na okoliš. Kada je sve to bilo zaokruženo, projekt je išao Županijskoj skupštini i dobio je podršku. Sada imamo pravo izraditi idejni projekt koji mora odobriti državna komisija koju imenuje Ministarstvo za zaštitu okoliša. To znači da se radi još jedna studija utjecaja na okoliš, treća - objašnjava Šolić proceduru.
Moguć i heliodrom
Ukupna površina područja iznosi 320 hektara, a na dva igrališta koja Jadranka planira graditi otpada manje od 20 posto zemljišta.
- Samo objekti idu, pak, na dva posto ukupne površine. Predviđen je jedan hotel koji, prema odluci Županije, ne može biti kapaciteta manjeg od 500 osoba. Sveukupni kapacitet koji nam je odobren je 800, od toga, dakle, ne manje od 500 u hotelu, a ne više od 300 u vilama. Ograničena je visina hotela i visina vila, preko koje se ne smije ići. Što se pristaništa tiče, nisu dozvoljene neke klasične marine, nego najnužnije kako bi se moglo omogućiti ljudima s brodovima da tamo pristanu, odigraju golf i vrate se. Također, predviđena je i mogućnost za heliodrom - kaže Šolić.
Ističe da se o konkretnim iznosima još ne može govoriti s obzirom na to da idejni projekt još nije izrađen i još se ne zna hoće li se graditi u etapama ili odjednom.
- Kada se sve zatvori, sumnjam da to može ispasti manje od 100 milijuna eura - kaže Šolić.
Dodaje da je teško govoriti i o rokovima jer ne mogu utjecati na to koliko će državnim tijelima trebati vremena da naprave novu studiju utjecaja na okoliš, ali vjeruje da bi se prvo igralište moglo početi graditi već 2020. Napominje da golf sam po sebi nije profitabilan.
- Ono što je nama važno jest da golf puni objekte izvan udarne sezone. S njime bismo mogli puniti naše hotele cijelu godinu. Drugi veliki efekt je marketinški. Činjenica da se golf pojavljuje na Lošinju osigurava nam da jedna posebna grupa gostiju za Lošinj čuje i da ti ljudi žele doći ovamo. Realno, za nas se još ne zna toliko u svijetu. Cijela će se destinacija time podići - priča Šolić.
Strateška procjena
Što se tiče lokalnih kritičara projekta, Šolić ističe da su oni u zanemarivoj manjini.
- Što god se radi, kritiziraju uvijek isti ljudi, bez ijednog pravog argumenta. Strateška procjena i studija utjecaja na okoliš dokazuju da ne postoji opasnost od negativnog djelovanja na prirodu. Apsolutno se vodilo računa o svakom segmentu zaštite prirode - ističe Šolić.
Proširujemo pistu kako bi mogli pristajati Boeinzi
Jadranka ne staje s investicijama na Lošinju - u tekućem ciklusu, do iduće sezone, ulaže 20-ak milijuna eura. I dalje je aktualan plan proširenja aerodroma na Lošinju, odnosno produljenja piste sa 900 na 1800 metara kako bi ondje mogli pristajati klasični Boeinzi i Airbusovi.
- I s aerodrom je učinjen veliki korak. Uskoro očekujemo dobivanje građevinske dozvole, tako da se, teoretski, s gradnjom može krenuti vrlo brzo. Ono što nas koči jest zatvaranje financijske konstrukcije. Radi se o investiciji od 35 milijuna eura, a to je za samo jednu kompaniju, zaključili smo, prevelik zalogaj. Obratili smo se državi sa zahtjevom da vidimo moguće modele financiranja. Naišli smo na dobru volju i u intenzivnim smo razgovorima, prije svega s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU. Država će nam izraditi moguće modele financiranja i mi moramo izabrati koji nam odgovara te krenuti s time. Do sada smo već uložili - u procedure, dozvole, projektiranje, izvlaštenje fizičkih osoba i ostalo - oko 5 milijuna eura - zaključuje Šolić.
Komentari:
To da su golf tereni neprofitabilni i da se zatvaraju diljem svijeta to je opće znanje. Ono što je prešućeno je prostornim planom predviđena izgradnja apartmana koje tvrtka može, po modelu Punte, prodati i popraviti svoju bilancu. Naravno da to neće produžiti sezonu, ali duža sezona je samo floskula za koju svi znaju da nema veze s realnošću. Može li itko zamisliti dužu sezonu zbog golfa? Ali vjerujem da svi možemo zamisliti kako se unosno prodaju nekretnine na visokovrijednom prostoru i doslovno prirodnom raju.
Šolić je inače jako poznat kao vjerodostojan i pouzdan izvor.
Citat objavljen u komentarima uz članak Bojane Genov "Privatizacija prava na prostorno planiranje"
volim-losinj.org/.../...
Što je s produžetkom sezone sa zdravstvenim turizmom, s kulturnim, sportskih ili kongresnim turizmom. Ništa promišljanje, analiziranje, javne rasprave, izrada strategije. Dovoljno je da iznenada na nekakvoj zatvorenoj elitističkoj prezentaciji, nekakav suradnik Jadranke u nekom projektu, kaže golf je spas i svi padaju u nesvijest?
Dovoljno je da Šolić izjavi da ima 99-postotnu podršku za golf i gotova priča.
Prošlo je već nekoliko mjeseci od prezentacije Golf projekta Matalda koji se održao ove zime u Punti Križa, a nakon što sam dojmove prepričao nekolicini poznanika inzistirali su da ih negdje obznanim. Ovim putem svoje dojmove želim podijeliti sa svima koji ih žele pročitati te eventualno nešto pridodati ako su i sami bili prisutni spomenutoj prezentaciji.
Skup je počeo kašnjenjem izlagača. Više od pedesetak zainteresiranih građana okupilo se u zgradi škole u Punti Križa, a izlagači nisu stizali niti su na bilo koji način pripremili prezentaciju koja je trebala slijediti.
Kada su konačno došli skup je otvorio gospodin Mihailo Perenčević koji je bio glavni izlagač i moderator skupa. Uz njega je došlo još pet - šest osoba. Nekolicina tih osoba sjela se za stol koji je za njh bio pripremljen ispred publike.
Gospodin Perenčević ih je pojedinačno predstavio.
Prstom je pokazao na prvu osobu te rekao: "Ovo je gospodin XY i najbolji je projektant golf igrališta na svijetu. Prihvatio je projektiranje golf igrališta na Mataldi. Prošle je godine projektirao najbolju golf rupu na svijetu za što je i nagrađen, a ovdje planira napraviti još bolju rupu."
Prstom je pokazao na drugog gosta te rekao: "Ovo je gospodin XZ koji je jedan od najboljih igrača golfa na svijetu. I on je također spreman aktivno se uključiti u ovaj projekt."
Treću je osobu predstavio na isti način, a radilo se o gospodinu YK koji je presjednik Njemačkog golf saveza.
Spomenuti gosti su samo potvrdno klimnuli glavama i tijekom prezentacije nisu progovorili ni riječi.
Za prezentaciju nije bio potreban nikakav projektor ni bilo koji radni materijal i dokumentacija; očito je sve bilo u glavama izlagača.
Izlaganje je bilo "spontano" te bi se moglo reći - slikovito.
Gospodin Perenčević je golf igralište Matalda prikazao kao najbolje rješenje za razvitak i prosperitet ovog našeg kraja i šire okolice. Lokacija je izabrana nakon pomnog proučavanja, te je Prostornim planom planirana lokacija oko Ustrina odbačena kao nepogodna. Kao jedan od razloga navedena je i činjenica da je na lokalitetu Matalde samo jedan vlasnik cijelog područja zahvata što olakšava pregovore, a to je Crkva. S Crkvom je već sve dogovoreno te je dogovoren najam za 50+50 g. s mogućnošću produljenja.
Nastavio je obrazlaganjem brojnih prednosti golf igrališta, od kojeg će imati koristi i djeca jer će moći skupljati loptice koje padnu u more. Stvarno super perspektiva za našu djecu.
Nakon prezentacije sljedila su pitanja, te je na pitanje o vjetru koji zna biti dosta jak na području Matalde gospodin Perenčević slikovito odgovorio. "Ja (M. Perenčević) sam bio u Irskoj, a znate kakva je tamo klima, padala je ledena kiša i puhao jak vjetar. Igrao sam golf 5 - 6 sati i na kraju vrlo rado platio za to 1.000,00 EUR. Mi golferi smo čudna stvorenja, a vidjeti ćete kada jednom počnete igrati golf ne možete stati, to je kao ovisnost."
Drugo je pitanje bilo što je s količinama potrebne vode za zalijevanje golf travnjaka.
Sljedio je vrlo brz i temeljit odgovor.
Za vodu "nema problema". U podzemlju oko Matalde na dubinama oko 100 metara pronađeni su izvori koji zadovoljavaju potrebe za vodom, a u slučaju da je ne bude dovoljno, krenut će se s desalinizacijom mora koje je u neposrednoj blizini. O troškovima ili o utjecaju na naš glavni izvor vode – Vransko jezero te na okoliš nije bilo ni potrebno govoriti jer je vrlo jasno već na samom početku obrazlaganja ovog pitanja rečeno da - nema problema.
Sljedeće je pitanje glasilo: Što je sa životinjama koje će dolaziti i oštećivati golf travnjake?
Odgovoreno je da će se za divlje svinje i jelene načiniti odgovarajuća ograda, a ostale životinje među kojima i ovce su dobro došle.
Na ovom se mjestu ubacio g.ospodin Lojen koji je također bio član delegacije koja je došla s M. Perenčevićem te rekao da je i on jedan od strastvenih golfera koji golf upražnjava po cijelom svijetu pa tako i u Južnoafričkoj Republici gdje golf igralištem šetaju žirafe.
Nakon ovako iscrpne prezentacije u publici je vladao muk.
Na kraju prije samog razilaženja skupa na stolu je usput otvorena karta s ucrtanim idajnim projektom golf igrališta. Budući da se tijekom izlaganja nitko nije referirao na kartu ili bilo koji drugi dokument nama slušateljima nije preostalo ništa drugo nego da na brzinu pogledamo kartu, a neki su je slikali mobitelom te jednu takvu sliku prilažem ovom tekstu.
Da više ne dužim s detaljima pokušati ću izraziti glavnu misao koja mi se nakon ovog skupa nametnula.
Investitor: MI IMAMO, MI ZNAMO, MI MOŽEMO i MI HOĆEMO, a VI?
Nemate, ne znate, ne možete i nećete.
Zaključite sami što slijedi.
Link na članak sa zemljovidom terena
volim-losinj.org/.../...
Da je protivnika više od toga zasigurno bi ih se negdje vidjelo ili čulo, bio bi neki prosvjed ili slično.
Pogledaj prosvjede protiv Vatikanskih ugovora... jest da je uvijek istih 17 pojedinaca iz uvijek istih 15 udruga, 8 inicijativa i 2 platforme, ali eto, tu su...
Velika većina ljudi želi razvoj otoka, velikoj većini ljudi nije svejedno žive li na otoku Lošinjani ili Sirijci ili Kinezi...
"Imam pravo biti drugačiji" ovdje ne vrijedi.
Da je ta zanemariva manjina iskrena i da u impressumu piše nešto u stilu "ovo je naša platforma i tu nas nekoliko piše stvari koje promoviramo", ja se ovdje ne bih pojavljivao.
Međutim pošto se trude ostaviti dojam da portal predstavlja prevladavajući stav lošinjske javnosti (evo, pa 95% komentara "građana" je istovjetnog stava) i piše da je portal otvoren svima za razmjenu ideja i mišljenja, odlučio sam se zadržati.
Osoba A: Ana ne valja;
Osoba B: Ana je OK;
Osoba A: Trolaš!
Ne, ne ide to tako. Trolovi uspaljuju raspravu pisanjem besmislica i očitih neistina, kao npr. da je Zemlja pravokutna, da cjepivo uzrokuje psorijazu ili da socijalizam može funkcionirati.. .
A šta ostali ekonomski subjekti u Lošinj ne uplaćuju u proračun?
Kakvo reketarenje?
Citat:
Gdje, kada, kako?
Kojom metodom je Šolić uspio nakon takvog glasanja u GV zaključiti da ima 99-postotnu podršku? Možda metodom destilacije alkohola?
Ne znam je li ikada nešto slično rekao za ovaj portal, zašto?
Jer da nisi, razumio bi napisano.
Nisam napisao "Ovo je kako kaže Sanjin, mjesto za plasiranje stavova zanemarive manjine". Napisao jesam "Ovo je mjesto za plasiranje stavova kako kaže Sanjin, zanemarive manjine." Dakle (pitaj nekog iz 7. osnovne na više) napisao sam da prevedem na jezik nepismenih: Ovo mjesto je okupljalište i glasilo kritičara, tj. onih "koje Sanjin naziva zanemarivom manjinom".
Je li ovo mjesto okupljalište i platforma kritičara, na koje je SŠ mislio u gore prenesenom intervjuu? Ili nije?
Pišem ne zbog tebe, nego zbog drugih, prozvani se valjda ima pravo braniti...
O jeftinom argumentu ad populum (svi znaju) ne bih trošio riječi...
Citiram iz članka: Sada se bliži kraj suradnje između EBRD-a i Jadranke, pa su u kuloarima krenule priče o Šolićevoj potrazi za novim strateškim investitorom. Proširila se glasina da su za ulaganje, pa ulazak u suvlasništvo Jadranke, zainteresirani neki ruski investitori. Šolić te glasine demantira. Objašnjava da je priča krenula zato što je kompanija odlučila financirati izradu prostornog plana za uređenje uvale Čikat, kako bi dogodine uzeli koncesiju na uvalu, pa uredili plaže, šumu, šetnicu te povisili kategoriju same uvale.
“U uvali Čikat vlasnici nekretnina nismo samo mi, nego nekoliko luksuznih privatnih vila posjeduju neki naši ljudi koji rade u Rusiji, s njima smo se dogovarali da zajedno financiramo izradu plana i tako je krenula priča da oni Rusi ulaze u Jadranku…”, kaže Šolić.
Pitam ga kako se zovu ti Rusi i koje kompanije posjeduju, ali Šolić ostaje tajnovit. “Ne bih o njima. Oni su privatne osobe”, odgovara.
www.jutarnji.hr/.../4084890
volim-losinj.org/.../...
Možda ima veze sa koncepcijom #prviod1000
Novi list piše: Riječ je, međutim, o notornoj neistini. Taj HDZ-ov sabor nije bio prva osnivačka skupština neke nesocijalističke stranke ni u Hrvatskoj, a kamoli na prostoru Jugoslavije. Čutura i HDZ su u slavljeničkom raspoloženju ignorirali stranke osnovane prije njihove. Budući da se krajem osamdesetih godina u okviru SFRJ najviše u Sloveniji osporavalo komunistički monopol i izražavalo zahtjeve za višestranačkim pluralizmom, logično je da je upravo u toj republici utemeljena prva stranka. U dvorani ljubljanskog Cankarevog doma, 11. siječnja 1989. održana je osnivačka skupština Slovenskog demokratskog saveza, a Dimitrij Rupel izabran za predsjednika. Tek pet mjeseci kasnije osnovan je HDZ, a skup u Lisinskom o kojem piše Čutura dogodio se više od godinu dana nakon Cankarevog doma. Što se Hrvatske tiče, HDZ je prestigao HSLS, čiji je inicijativna skupština održana 21. veljače 1989., a osnivačka iste godine 20. svibnja u tadašnjem Radničkom i narodnom sveučilištu Moša Pijade.
Citat: Cijeli članak s nekoliko hrabrih komentara:
novilist.hr/.../...
hdz.hr/.../...
Na kakvim moralnim, pravnim i socijalnim načelima je HDZ izgradio Hrvatsku najbolje vidimo po tome što se jednom bivšem predsjedniku HDZ-a i Vlade sudi za korupciju, što više nitko ne vjeruje u pravosuđe ogrezlo u korupciju i što se zbog socijalnih načela koja je HDZ primijenjivao stanovništvo osipa kao pijesak iz šake. No kad vidimo HDZ-ovo toleriranje i podržavanje rehabilitacije ustaštva te rezerviranost i odbojnost prema antifašističkom naslijeđu moramo se zapitati u koji kulturni krug nas gura.
Također, vidim da im se dio plana o iseljavanju za sada dobro ostvaruje.
Čudni neki ustaše. Ustaše koji potpisaše Marakešku, Istambulsku, ustaše koji su kurikularnu reformu u potpunosti prepustili ljevici, ustaše koji obilato financiraju Hobocty...
Jedini problem u ovoj državi je što to građani ne vide.
Citat:
Posebno je zanimljivo sljedeće:
Citat:
www.portalnovosti.com/.../
Stvarno ima smisla.
Ovaj nas jednostavno rečeno ... za/ebava. Sad će sigurno osnovati povjerenstvo za dokazivanje kako je HDZ bio prva nesocijalističk a stranka kao što je osnovao povjerenstvo da se unatoč ustavu dozvoli ustaški pozdrav.
hdz.hr/mi-smo/povijest
Na 4 sata.
Ponekad mi se posreći.
Pouka:
Desničarskim uhljebima na ovom portalu nije bitno koliko si gladan ili bolestan, nego još moraš i mučati o tome.
A kad mi pozli, hitnu ću zvati s ku*cem od tuljana.
Lijepa naša Hrvatska.
Po šumi, širom, bez staze, puta
Ježurka Ježić više ne luta.
Neki ga dan sa torbama vide
I on, veli, u Irsku ide.
Jer vuk, medo, pa čak i ovca
Već su otišli davno zbog posla i novca.
Otišli su, kažu, da se nikad ne vrate
Jastreb ga pita "Zašto i ti ideš, brate?".
Ježić mu ovako zboriti stade:
Jučer mi poštar pismo dade.
U pismu piše:
Ježurka, brate
Čitali smo te često i mislili na te.
Al došla su sada druga vremena
Poštenju i radu više mjesta nema.
Laž, lopovluk i dvoličnost na cijeni su sada
Toga se drži i ova naša Vlada.
Nama je važno samo što duže ostati na vlasti
I vlastiti narod bezobrazno lagati i krasti.
Sudbina ti se gorka, Ježu naš, sprema
U kurikulumu novom za te mjesta nema.
Iz lektire, Ježurka, i ti letiš van
Ministarstvo prosvjete želi ti ugodan dan!
www.index.hr/.../2067083.aspx
Sad se iz lektire izbaciju književna djela koja su za glavnu ulogu imala poticati one koji ih pročitaju na razmišljanje.
S obzirom da smo prosvjetnu politiku preko HDZ-a dali u ruke kleru i kojekakvim opskurnim desničarskim udrugama logično je da je zadnja stvar koju oni žele stvoriti generaciju obrazovanih ljudi koji misle svojom glavom.
Jer bi im takvi sigurno sutra pobjegli van iz ove njihove klero-nacionali stičke džamahirije. A tko će ih onda financirati?
To što radi sadašnja vlast na čelu s HDZ-om i vrhuškom klera i njihovim podrepcima se zove strateško planiranje i djelovanje.
I nema puno svrhe po tom pitanju napadati sadašnju ministricu školstva. Ona je ionako tu postavljena kao smokvin list ovih gore navedenih.
December 1936 - The Hitler Youth Law makes membership compulsory for all youths aged 10 to 18.
historyplace.com/.../...
On December 1st, 1936, Hitler decreed "The Law concerning the Hitler Youth" which mandated that all young Germans (excluding Jews) would "be educated physically, intellectually and morally in the spirit of National Socialism" through the Hitler Youth from the age of ten onward.
historyplace.com/.../...
Otvorenu, grubu indoktrinaciju djece i mladih putem Gioventù Italiana del Littorio (s krilaticom »credere, obbedire, combattere«), Hitlerjugenda, Titovih i Staljinovih pionira, zamijenila je suptilna indoktrinacija putem formalno izbornog vjeronauka pripuštenog u državne škole i financiranog iz državnog proračuna.
Tako je i ništa ne možeš promijeniti u povjesnim činjenicama da je Hitlerjugend samo kratko na početku bila dobrovoljna, da bi nakon toga do kraja a to je velika većina njene povijesti, bila prisilna, dok su njena kopija tj. pioniri, od početka bili prisilni...
...dobrovoljni vjeronauk sa prisilnom militarizacijom djece, usporediti može samo krajnje i dosljedno neuka ili zla osoba, pa ai ti sam izaberi što si od to dvoje...
Tako da je ipak ostala zapamćena kao OBAEZNA MILITARIZACIJA DJECE, za razliku od uvijek IZBORNOG vjeronauka, tako da alkar Konformist uzalud trola.
Ujedno skrećem pažnju da usporedbom današnje situacije u Hrvatskoj s Hitlerovim ili sličnim zločinačkim režimom, nehotice laskaš tom istom režimu, jer ako je u Hrvatskoj situacija slična kao u nekadašnjem Reichu, tada je i situacija u tadašnjem Reichu bila slična današnjoj Hrvatskoj, što predstavlja najgrublju reviziju povijesti, na koju se ne bi odlučili ni najljući neonacisti"" (sličan lapsusu rade i Trumpovi kritičari ("literally Hitler", prema kojima je zapravo situacija u III Reichu bila usporediva onoj u današnjim Sjedinjenim državama, što zvući...jako povoljno za Reich...)
Kriv je Sotona.
I komunisti, Udba, Jugoslaveni, skojevci, ...