Kad bi ga se postavilo pokraj Luke Modrića, koji je baš u vrijeme našeg intervju bio gost lošinjskog hotela Bellevue, Sanjin Šolić, predsjednik uprave Jadranke d.d., u odnosu na poznatog nogometaša došao bi otprilike kao i Stojko Vranković na onoj fotografiji koja je nasmijala Hrvate, izvijestio je nedjeljnji Jutarnji list 31. srpnja 2016. Sanjin Šolić je predstavljen kao »upravitelj uvale Čikat na Malom Lošinju, jedine s pet zvjezdica« u članku pod naslovom »Mamac za topmilijardere« s najavom stvaranja novog Dubrovnika na sjeveru izgradnjom velikog aerodroma na Lošinju, jer ultrabogataše se ne može trajektom i autobusom privući u luksuzno ljetovalište.
Viši od dva metra, pričljiv i dostupan medijima, Šolić upravlja jedinom uvalom s pet zvjezdica na našoj obali, uvalom Čikat na Malom Lošinju, u kojojoj se odmaraju obitelji s privatnim avionima, ali i nešto skromniji gosti zadovoljni uslugom s četiri zvjezdice.
Jadranka grupu čini šest hotela, četiri kampa, Jadranka trgovine i Jadranka yachting, a njihove sljedeće investicije - one u lošinjski aerodrom te golf u Punta Križa na Cresu - cijelu bi destinaciju, jednom kad se dogode, trebale izmijeniti u jedinstvenu turističku sliku na obali.
Puno se nade polaže u sezonu i računa na rast gostiju i prihoda. Statistika zasad ide tome u prilog, osjećate li i vi u Jadranki da je dobra sezona?
- Očekivanja su uvijek puno veća od onoga što bude, ali činjenica jest da će ove godine na ukupnu turističku sliku značajno utjecati aktualna geopolitička situacija. Dakle, čim konkurencija trpi gubitke zbog nesigurnosti, netko ima mogućnost profitirati, baš kao što su neke zemlje profitirale u vrijeme kad je Hrvatska bila u ratu. Ova sezona nije sjajno počela, što se obično događa kad je velika razlika između Uskrsa i početka svibnja, no uspjeli smo nadoknaditi sve minuse. U hotelima dosad imamo 9000, a u kampovima 3000 noćenja više nego lani, s tim da smo lani imali odličnu popunjenost. Dakle, rastemo puno bolje nego prošle godine i vjerujemo da će rezultati na kraju biti bolji i do 10 posto.
Što zasad najbolje ide?
- Hoteli s četiri zvjezdice su popunjeni, i to uglavnom tradicionalnim, stalnim gostima, ali za hotele s pet zvjezdica još nam treba vremena pa se krećemo oko 50 posto kapaciteta. No tako je i planirano, jer tko god je mislio da ponuda s pet zvjezdica i luksuznim gostima može zaživjeti za dvije, tri godine – pogriješio je.
Na kakve financijske rezultate u 2016. računate?
- Imamo ambiciozne planove, ali rezultat ćebiti bolji za 15-ak posto u odnosu na lani. Mi u hotelima za sada svakako ne računamo na dobit jer smo uložili jako puno novca i treba mnogo vremena za povrat uloženoga. Što znači dobar rezultat ako ćemo u aerodrom uložiti 30 milijuna eura? Dok god traje investicijski ciklus, financijske rezultate u smislu povrata i dobiti bolje je ne gledati.
Koliko Lošinj kao destinacija prati vaša ulaganja? Ima li ovdje dovoljno sadržaja za luksuzni tip gostiju?
- Ključ priče je sinergija s lokalnom zajednicom. Budimo realni, stranci su čuli za Dubrovnik, ali baš i nisu čuli za Lošinj, što znači da ga mi moramo promovirati i pozicionirati kao luksuznu destinaciju i vitality otok te postati lider zdravog odmora na Mediteranu. Nama je cilj da gost koji je došao noćiti u Boutique hotel Alhambru u blizini ima još barem pet top restorana. I to se polako počinje razvijati. No da, nedostaju nam barem dva do tri popularna chefa, kao i luksuzni butici. Primjerice, supruga našeg gosta koji je zakupio Villu Augustu prekjučer je uzela avion i otišla u shopping u Veneciju jer ovdje nema gdje potrošiti novac. Nedostaje i bogatiji noćni život koji bi mladima ponudio dodatnu zabavu. Ključ je te priče , naravno, aerodrom jer je to jedini način da ovakav tip gostiju dovedemo na otok. Mi smo upravo zbog nedostatka prikladnog aerodroma izgubili dobar dio odličnih gostiju, poput Skandinavaca koji su u velikom broju dolazili u predsezoni i posezoni, a vole trošiti.
Zašto su oni odustali?
- Jednostavno, oni nisu htjeli slijetati u Pulu, a zatim putovati autobusom do Lošinja pa čekati trajekt na koji se neće moći ukrcati ako zapuše bura i slično... Kad takav gost shvati da mu treba osam sati da dođe do Lošinja, on lijepo kaže: 'Hvala, ali ja vam ovdje više neću doći'. Mi shvaćamo da nam država tu ne može pomoći tako da sama investira u aerodrom pa smo zato odlučili napraviti sami, ali tražimo podršku države. Taj će aerodrom biti gubitaš, na to smo spremni, ali očekujemo da ćemo gubitke nadoknaditi dolascima većeg broja gostiju više platežne moći koji će boraviti u našim hotelima. Prema našoj projekciji, aerodrom bi na nulu došao negdje u 13. godini poslovanja. Sadašnji aerodrom ne odgovara potrebama jer je pista prekratka, noću avioni ne mogu slijetati, a veći avioni poput Airbusova na njega uopće ne mogu sletjeti.
Često vas zahtjevniji gosti odbijaju zbog aerodroma?
- Da, događa se. Pa evo, Chris Brown koji je nastupao na Pagu trebao je boraviti u našem hotelu Bellevue u uvali Čikat jer su organizatori jedino na Lošinju uspjeli pronaći dovoljno luksuzan smještaj. No tražili su da avion sleti maksimalno 200 metara od hotela, što nismo mogli osigurati. Prošli smo tjedan pak imali zahtjev da gosti helikopterom slete odmah do hotela. Pokušavali smo dogovoriti da im se omogući slijetanje na nogometnom igralištu, no dobili smo odgovor da se to ne može. DakIe, govorimo o gostima kojima je daleko putovati tri kilometra od aerodroma do hotela. Ali, nažalost, nije moguće uvijek probiti naše barikade i propise. Nadležne institucije takve prohtjeve naših gostiju obično ne razumiju. Nužno je objasniti i da će svi Lošinjani profitirati od zračne luke jer će im, primjerice, porasti vrijednosti nekretnina i zemljišta.
Koliko vam u daljnjem investiranju priču kvari nestabilna politička situacija?
- Glavna zapreka u razrješavanju problema s aerodromom bio je odnos s DUUDI-jem i nadležnim ministarstvima, ali to se sada pokrenulo. Kad je u pitanju aerodrom, sve je više-manje pripremljeno, uvršteni smo na listu strateških investicijskih projekata i sada naravno sve ovisi o poziciji ove Vlade, kao i o tome kako će sve funkcionirati nakon raspuštanja Sabora i do izvanrednih izbora. Realno gledajući, ako bude potrebe za dodatnim dogovorima, situacija može ostati slična do Nove godine, ali mi do tada moramo živjeti. Osobno mislim da ne bi trebalo biti zapreke da se donese odluka kako je lošinjski aerodrom strateška investicija jer je već odlučeno da je aerodrom strateški interes.
Je li normalno da neki projekti više od dvije godine čekaju odluku da su strateški važni?
- U našem slučaju prošle su gotovo četiri godine otkako smo uvršteni na listu, a mislim da se sve to moglo obaviti u godinu dana. Pa nemamo mi problem s Vladom i ministrima nego s onima na nižim razinama odlučivanja koji kažu: 'Ha, čekaj malo, ne može to tako...' Da se ne prisjećam sjednica Po-vjerenstva na temu aerodroma na kojima je gotovo svako pitanje postavljeno da bi zakompliciralo cijelu priču i realizaciju. Pa ne može država, pa je tamo šuma, pa je denacionalizirano... Zapravo je ključno imati stabilnu vlast; da možeš planirati, raditi projekcije i upravljati investicijom. Ne možemo mi planirati ako dođe jedna Vlada i smanji PDV na 10 posto, a onda dođe druga Vlada pa ga vrati.
Najavljuje se ulaganje više od pola milijarde eura u domaći turizam u godinu i pol dana. Hoće li Hrvatska znati strateški upravljati takvim ulaganjem?
- Nisam siguran koliko se kod nas s vrha turizam sagledava kao cjelina. Mislim da smo svi prepušteni sami sebi, a onda je ključno kako razmišljaju ljudi na lokalnoj razini. U Lošinju se konkretno jako dobro razmišlja, promišlja gdje i kako graditi pa su tako naši hoteli isključivo rekonstrukcije starih objekata, mi nismo sagradili ni jednu novu nekretninu. U tako osjetljivom području kao što je Lošinj jako je opasno betonizi rati i pregraditi kapacitete, zbog čega smo se odlučili za koncept pet zvjezdica, gdje dolaze gosti koji ne vole masovnost.
Jesu li hotelijerstvo i ugostiteljstvo kod nas preregulirani?
- Jesu, mi uvijek kažemo da ako u Hrvatskoj prođeš kategorizaciju za hotel od četiri zvjezdice, onada si praktično svjetski fenomen. U Španjolskoj ne moraš ispuniti 50 posto onoga što moraš u Hrvatskoj da bi zadovoljio uvjete. Hotel s četiri zvjezdice kakav postoji u Lloret de Maru, u Hrvatskoj vrlo vjerojatno ne bi dobio ni tri. Sto odredbi moraš imati da bi udovoljio standardima, a još teže je s ugostiteljskim objektima.
Hotelijeri se žale da za ovu sezonu nedostaje 30.000 radnika u turizmu. Imate li vi s tim problem? Kako ga prebroditi?
- Eh, to je najteže pitanje i to će dugoročno biti najveći problem hrvatskog turizma. Prvi je problem u školstvu; u Lošinju se godišnie za kuhara školuje možda dvoje učenika, i to uglavnom oni koji nisu uspjeli upisati nešto bolje. Ja to ne razumijem, posebno pokraj svih ovih 'golih kuhara' i kulinarskih emisija na televiziji i uz činjenicu da dobar kuhar itekako može zaraditi dobru plaću. Ono što postoji na Zavodu za zapošljavanje uglavnom nije dovoljno za kadar kakav mi tražimo pa Jadranka grupa jako puno ulaže u educiranje i stipendiranje budućeg kadra. Osim toga, moramo na neki način ljude motivirati da požele doći raditi na Lošinj, a to možemo jedino tako da im ponudimo dobre uvjete, damo prikladan smjestaj, dobro radno mjesto ...
Nemaju svi sezonci tu sreću, mnogi kad rade završe u jako lošem smještaju...
- Kod nas to ne smije biti slučaj. Pa gledajte, ne mogu naši konobari doći neuredni i neobrijani raditi u hotel s pet zvjezdica. Moramo im osigurati klimatizirani smještaj, gdje se mogu odmoriti i spremiti za posao i u tom smislu brinemo se za naše ljude. Riječ je o 500 sezonskih radnika kojima godišnje osiguravamo mjesto za život.
Otkrijte nam neke prosječne plaće, koliko je plaćen kuhar u hotelu Bellevue?
- To sve zavisi o radnom mjestu i kvalifikacijama. Prosječna osnovna plaća za uobičajeno radno vrijeme je 800 eura, ali tu su još i prekovremeni sati, uvećanja za vikende i praznike... Kad su u pitanju kuhari, plaće su različite pa tako ima kuhara koji na tržištu rade za 5000 kuna, ali i onih koji mogu dobiti do 20.000 kuna. S desetak tisuća kuna osnovne plaće danas se svakako može dobiti dobar šef kuhinje.
I s takvim primanjima Hrvatskoj i dalje fali kuhara?
- Da, to je nevjerojatno. Iskreno, meni su u mnogim segmentima bitniji šefovi kuhinje od direktora hotela. Dobrog direktora puno je lakše naći od dobrog kuhara. Ako me napusti direktor, ja se snađem, ali ako mi ode šef kuhinje, e to mi je problem.
(Dora Koretić)
Komentari:
Želiš li aerodrom 200 metara od hotela ili hotel 200 metara od aerodroma? Koji quratz onda radiš pistu na Ćunskom, tamo nema hotela. Napravi na Ćunskom hotel od 5* za Chrisa Browna i ostale narkose koji ne mogu hodati više od 200 metara, ili napravi drugi aerodrom na Čikatu.
Helikoptere si mogao riješiti tako da na krovu Belvija napraviš legalni heliodrom, samo se tvoj dvorski arhitekt toga nije sjetio. A ona gospođa nije morala ići čak u Veneciju po robu, ima veliki izbor kod Mece i po čitavoj Gortanovoj ulici, zna se čijom zaslugom.
tportal.hr/.../...
www.jutarnji.hr/.../922160
net.hr/hot/zvijezde/chris-brown-ponovno-tuce-zene-reper-se-nadrogirao-i-napao-menadzericu/
poznato iz slučaja Kotromanović
nego s onima na nižim razinama odlučivanja koji kažu: 'Ha, čekaj malo, ne može to tako...
a zašto bi netko radio protuzakonite stvari, samo da ti zaradiš?
www.jutarnji.hr/.../4572650
U tiskanom izdanju je naglasak na Šolićev očaj što nije mogao ugostiti nekakvog drogiranog američkog celebritija koji mlati žene jer nema aerodrom 200 metara od hotela.
Ovako to izgleda kada socijalisticki direktori drustva koje je nastalo na SOCIJALISTICKOJ NACIOANLIZIRANO J imovini glume businesseane.
Puna im usta miljardera, aviona i helikoptera a do jucer su egzistirali zahvaljujuci turistima radnickoj klasi i guljenju koze otocanima kroz monopol jadranka trgovinu.
aerodrom ?
Nadrogirani DJ, gost po Šolićevom ukusu...
dailymail.co.uk/.../...
tportal.hr/.../...
Pouka: Više nema potrebe graditi aerodrom na 200 metara od hotela.
otoci.net/index.php/u-politici/5303-zbog-korekcije-podrucja-aerodroma-hitna-odluka-vijeca
Radovi na aerodromu kasne najviše radi nesposobnosti samog investitora da dobije pravomoćnu lokacijku dozvolu i pravomoćnu izmjenu lokacijske dozvole protiv kojih se vode odvojeni upravni sporovi vlasnika zemljišta. Očito je na upravnom sudu stvar krenula nizbrdo pa sad treba mijenati urbanističke planove da bi se dobila nova lokacijska dozvola protiv koje neće biti žalbi.
A kao da je član HDZ-a veliki oporbenjak Rudi je dao podršku Kapeliju (dakle oslobođen plačanja duga gradu milionska cifra)
Vijećnik s neovisne liste Siniša Dakić-Barichiev ich zatražio je da se napravi ugovor kojim bi se definirala pozicija Grada u investiciji na aerodromu.(on bode koji put da bi njegove stvari glatko prošle u planovima)
Marija Kamalića (HSS) čudi to što je izdana lokacijska dozvola, a postoji problem.( lukavi Mario prava ljisica nikada do kraja ne ukaže problem)
Devčić je bio suzdržan zbog prigovora što se prostorno-plans ka dokumentacija u 90 posto slučajeva donosi po hitnom postupku. Kad je rekao da to prelazi sve granice (a veterinar uvijek protiv, da se nešto kroji pod hitno -možda je u pravu)
Stvaranje novog Dubrovnika na sjeveru? Znači odustaje se od projekta Lošinja kao hrvatske Mallorce?
vecernji.hr/.../...
Nevjerovatno je kako se predsjednik uvale sa pet zvjezdica nakon svakog obraćanja javnosti sve više i više, čak do grla ukopava u blato svojih nepromišljenih, bahatih i kontradiktornih izjava.
Pouka priče je da ova kampanja služi samo kako bi se stvorio dojam uspješnosti da najesen bolje prodaju firmu.
Ako puno sereš, bit ćeš u govnima do grla, bez obzira što si visok kao Stojko Vranković.
Zašto Lošinj ne bi mogao ostati svoj, ono što jest? Zašto bi ga trebalo pretvoriti u Dubrovnik, Malorku ili lošu kopiju bilo kakve druge destinacije?
www.youtube.com/.../
to je bilo u proračunu joše 2015 god.odnosno financiranje od strane Jadranke ?
Di su pare?
Đurđa je nestala - Gari je ostao ?
Ali gdje su pare od TZ u što su potrošene?
– Mali Lošinj je prepoznatljiv kao razvijena turistička destinacija bogate prirodne i kulturne baštine, dobitnik je prestižne međunarodne nagrade Srebrni cvijet Europe 2009 i jedan je od rijetkih u Hrvatskoj kao član WTO-a koji se strateški odredio prema održivom razvoju i odgovornom turizmu na svom području, usvojivši dva strateška dokumenta kojima se to definira, Plan ukupnog razvoja grada za razdoblje od 2013. do 2020. te Program razvoja održivog turizma Grada Malog Lošinja. Dokaz kvalitetnog rada i kretanja prema zacrtanom cilju jest što je Grad Mali Lošinj dobitnik nagrade SKAL – prvog mjesta u svijetu za održivi razvoj, rekao je gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappelli, ustvrdivši kako sve spomenuto valorizira ljepotu, očuvanost prirodnog okoliša i kulturnog nasljeđa te dosegnutu razinu turističkog razvoja, koji su dijelom rezultat i dugogodišnje suradnje Grada i Turističke zajednice.
U tom smislu kratku prezentaciju održala je i direktorica Turističke zajednice grada Malog Lošinja Đurđica Šimičić koja je naglasila kako TZG i Grad zajedničkim snagama grade brend Lošinja kao otoka vitalnosti što počiva na ideji održivosti i kojim se Lošinj promovira kao destinacija »životne energije i dobrog osjećaja«. Šimičić je prezentirala razne projekte, od kojih je među novijima onaj EU o održivom razvoju – ETIS, a upravo je o turizmu u okvirima razvojnih politika Hrvatske i Europske unije na konferenciji govorio Hrvoje Marušić, pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova.
volim-losinj.org/.../...
Još kad bi nama, neukim i slijepim građanima Malog Lošinja gradonačelnik objasnio što je to u naravi održivo i odgovorno, a tiče se devastacije kompletenog Čikata, na kopnu, na moru i u zoni park šume. Također nas zanima na koji način su pojmovi "odgovorno i održivo" ugrađeni u urbanističke planove koji su u izradi.
Meni je Lošinj postao sinonim za prodaju najveće otočke firme i otočkih resursa stranom investitoru o kojemu ništa ne znamo, firme koja je jedna od rijetkih uspješno provela pretvorbu i privatizaciju po jedinstvenom modelu tako da dionice ostanu u rukama djelatnika firme i drugih stanovnika otoka, kako bi od nesposobne uprave preko noći saznali da je apsolutna rasprodaja svih tih dionica nepoznatom investitoru najunosnija opcija. Isto tako smo saznali i da je nepoznati investitor postao investitor kakvog samo možemo poželjeti, da bi iz prijedloga gradnje nebodera od 26 katova shvatili da nepoznati investitor itekako želi biti dio otočne zajednice i da se jako zauzima za dugoročnu opstojnost Lošinja i Cresa i očuvanju tradicijskih vrijednosti otoka.
Sve ovo me podsjeća na poznati citat iz Zvjezdanih staza:
We are the Borg. You will be assimilated. We will add your biological and technological distinctiveness to our own. Your culture will adapt to service us. Resistance is futile.
Samo za dnevnice, kao i sajmove za prezentaciju jadrankinih hotela ?
kako kaže Purić:
"U prekidu su i sve druge veze, a kako kažu u poduzeću "European Coastal Airlines" (ECA), od Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, nakon provedene inspekcije, zatraženo je "ispunjenje dodatnih administrativni h zadataka"."
otoci.net/.../...
opširnije:
www.index.hr/.../912419.aspx
www.index.hr/.../912580.aspx
www.index.hr/.../912644.aspx
www.index.hr/.../912698.aspx
nije nevažna za cijeli slučaj činjenica da su ECA hidroavioni stari samo 38 i 52 godine, skoro pa iz WW2
planefinder.net/.../9A-TOA
planefinder.net/.../9A-TOB
pozdrav gradskom vijećniku Domcu ma gdje bio...
"Za razliku od mnogo ranijih zgoda, potpunu podršku Cappelliju dao je Rudolf Ivković (HSLS), nazvavši administraciju "elementarnom nepogodom u Hrvatskoj", a na tom tragu bio je Branko Domac (PGS), kazavši da je zbog birokracije moglo propasti hidroavionsko povezivanje Lošinja s drugim lukama."
www.index.hr/.../914183.aspx
Datum objave: 24.08.2016.
PRIOPĆENJE: Inspekcijski nadzor European Coastal Airlines
Priopćenje Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo u vezi s provedenim inspekcijskim nadzorom temeljem kojeg je Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo (HACZ) privremeno oduzela pojedine svjedodžbe, potvrde i odobrenja Europskom zračnom prijevozniku (ECA), možete pronaći na sljedećoj poveznici:
ccaa.hr/.../...
www.index.hr/.../914969.aspx
www.index.hr/.../915225.aspx
članak iz Novog lista
novilist.hr/.../...
Kapelijev komentar od prije neki dan
novilist.hr/.../...
komentar čitatelja:
Previše je uloženo da bi sada sve stalo,
bez obzira koliko bi aviona palo.
www.index.hr/.../915552.aspx
Nakon prvog službenog posjeta otoku Lošinju sredinom travnja, Ministar turizma Republike Hrvatske Anton Kliman ponovno je posjetio Lošinj kako bi dao točku na ‘i’ projektu proširenja zračnog pristaništa Mali Lošinj, ali i porazgovarao o turističkim potencijalima otoka Lošinja...
mali-losinj.hr/.../...
Pa što si zamišlja taj ministar od 6 mjeseci,,do sad je radio vjerojatno kao činovnik iliti referent , a gle sada on zna i za afvione i za potencijale turizma, svašta
Lošinjani očito ne žele da im djeca idu za konobare, jer se u ljetnom oku nije upisao niti jedan jedini učenik za to zanimanje. Znači da svu radnu snagu treba dovući iz kontinentalnih krajeva, a oni više neće raditi za džabe i spavati po ćumezima. To su sada shvatili i ovi iz Jadranke, pa ih hvata panika. Helios i njegovi bungalovi će uskoro u rekonstrukciju, pa više neće imati gdje sa svojim radnicima. I što sad? Graditi barake kao što je to bilo nakon izgradnje Aurore i Vespere? Neće ići. Smiješi nam se neka nova, "radnička" višegradnja usred šume na Čikatu koju će opravdati potrebama za (jeftinom) radnom snagom i (kvazi) pronatalitetnom politikom. Već vidim nove "izmjene i dopune izmjena i dopuna urbanističkog plana" i to po hitnom postupku, jer sezona 2017. će začas doći.
Klan FILipovic?