Zadivljujući je optimizam i sigurnost predsjednika uprave Jadranke po pitanju daljnih ulaganja u lošinjski aerodrom i golf na Mataldi. Sigurnost je izgrađena kroz dosadašnju praksu koja je pokazala da mogu raditi što god zažele. Propisi i prostorni planovi su nebitni, potencijalno ograničavajući faktori koji se lako tehnički zaobilazi pravnim "zakrpama" inače u pravilu mrzovoljne, krute i nepopustljive birokracije koja svrhu svog postojanja nalazi u opstrukciji.
Fascinirane i oduševljene vlasti svih razina, od lokalne preko županijske do državne poput božice Justicije, zavezanih očiju osluškuju želje moćnog investiora, daju potrebne suglasnosti, mijenjaju planove, propise i zakone. Takvo postupanje vlasti ohrabruje birokraciju koja prati vlast po principu suncokreta koji se okreće za suncem. Vlast čuva birokraciju koja joj je poslušna. Kakav će biti odnos vlasti i birokracije na "meteorsku" pojavu moćnog investitora dobro je predviđeno prije više od godinu dana u članku Doktrina šoka.
Kako raste za sada tiho nezadovoljstvo građana, tako raste i prisutnost Jadranke i njenog vodstva u medijima. Potreba za blještavilom naslovnica i stvaranje bajkovite slike o prosperitetu Lošinja s jedne strane treba u startu zatući bilo kakav kritički odnos prema investicijama, a s druge strane u javnosti stvoriti lijepu sliku o sebi. Takvo narcisoidno ponašanje Jadranke u javnosti jest predstava kojim se želi prikazati ne ono što Jadranka jest stvarno, već ono što Jadranka želi kako da ju javnost vidi, nju i njene investicije. Budući danas i pravne osobe imaju osobnost i da smo ustvrdili da ponašanje Jadranke u javnosti ima obilježje narcisoidnog ponašanja, idemo zagrebati malo dublje u tu narcisoidnost.
Citat o Narcisu jednog psihologa:
"Narcis u stvari premalo voli sebe, ima difuzan identitet, prazan je, ponaša se kao kameleon, zavisan od tuđe podrške i divljenja, preosetljiv na kritiku (tzv. narcistička povreda), neautentičan (sklon pozerskom ponašanju). Nema bazično samopouzdanje i podršku u sebi pa ju traži od drugog. Na početku se trudi da ostavi utisak, zavede uvježbanim nastupom, čini sve za pažnju i divljenje drugih koje u stvari prezire. Pravo lice otkriva kad osvoji „plijen" koji napušta u potrazi za novim obožavateljem. Kada je posao u pitanju, sve shvaća kao takmičenje, najveći entuzijast je na početku, što se brzo primijeti i obično nagradi. Zna kako da se dodvori, smatra da cilj opravdava sredstvo. Obično je poslovno uspješan, u profesiju ulaže mnogo zbog slave i prestiža." A moglo bi bit ...
Tako narcisoidna Jadranka naumila je graditi golf igralište na Mataldi. I već ga projektira. Ne projektira ga bilo tko, već slavni(?!?) Ernie Els. Naravno da to ne može biti obični golf, to je "eco" golf. "Eco" golf jest glupost otprilike kao i nazvati auto s benzinskim motorom ekološkim, npr. "eco" Ferrari. Naravno, prefiks, pridjev eco ima funkciju naturanja ili stvaranja prvog dojam o prihvatljivosti zahvata. Pridjevom ekološki golf se treba umiliti površnoj javnosti. Ali to je najmanji problem u priči oko golfa na Mataldi.
Neka bude golf - i bi tako
Prema Jadranci golf je već gotova stvar. Citat predsjednika uprave Jadranke: "Što se tiče golfa, kaže da računaju na goste iz cijelog svijeta. Gradit će se dva championship terena sa po 18 rupa, što znači da će kompleks moći ugostiti svjetske turnire.
- Očekujemo svjetsku golf-elitu, s obzirom na to da smo dogovorili aranžman s Erniem Elsom koji je jedan od najvećih svjetskih projektanata i igrača. Bio je prošli tjedan ovdje, njegov tim već radi i sama činjenica da je on projektant sigurno će probuditi interes ostalih igrača i ljubitelja golfa da dođu vidjeti gdje je Ernie Els napravio teren. On godišnje radi dva terena, bira najbolje lokacije na svijetu. Jednom kada golferi dođu ovdje, nadamo se da će vidjeti da se može igrati i cijele godine i da će to biti element koji će cijeli Lošinj dići iz prosječnosti i uvrstiti nas na kartu svijeta - kaže Šolić i dodaje da je konfiguracija tla takva da ne zahtijeva intervencije u prostoru.
Teren na kojem će se graditi golf uzet je u koncesiju od Crkve, vlasnika više od 300 hektara zemljišta na toj lokaciji, na 50 plus 50 godina. Trenutačno su u izradi ekološke studije i stručne podloge koje će ocijeniti opravdanost projekta, a nakon što se obave sve predradnje, koje uključuju i izmjenu županijskoga prostornog plana, kaže Šolić, vjeruje da bi 2017. mogli biti spremni za projektiranje, a onda kroz tri i za građenje. Projekt je već dobio podršku Grada Lošinja i Primorsko-goranske županije, kao i Krčke biskupije." Dakle to je gotova stvar! Gradit će se.
Prema važećim prostornim planovima županije i grada Malog Lošinja to nije moguće. Jadranka je predala zahtjev županiji za promjenom prostornog plana kojim bi se sadašnja lokacija golfa iz Ustrina prebacila na Mataldu. Od zahtjeva je prošlo više od godine, a pomaka nema ili javnosti nije poznato da ga ima. Promjene županijskog plana koje traži Jadranka nema ni na vidiku, a golf igralište se ipak projektira?
Iz izjava u javnosti dalo bi se zaključiti da se golf projektira jer će se promijeniti županijski prostorni plan onako kako to traži Jadranka i to je jedini uvjet. A promjene županijskog plana mogu biti tek prvi korak na putu do golfa. Koliko je blizu uopće promjena županijskog prostorno plana teško je reći, ali s obzirom da nema još ni odluke o izmjenama plana ne vidi se razlog za takav optimizam.
Nakon što bi se eventualno promijenio županijski prostorni plan, bilo bi potrebno promijeniti i prostorni plan Grada Malog Lošinja - PPUGML i izraditi urbanistički plan uređenja Matalda. Županijski prostorni plan je strateški dokument po kojem se ne može graditi. U tom istom planu u glavi 11. MJERE PROVEDBE čl. 371. utvrđuje da obvezu izrade urbanistički planova za građevinska područja gospodarske i sportske namjene (čitaj za golf).
Kriteriji i smjernice kao birokratske smetnje
Savjet prostornog uređenja države je izradio Kriterije za planiranje turističkih predjela obalnog područja mora u kojima se utvrđuju uvjeti za smještaj golfskih igrališta:
„Golfska igrališta određena su prostornim planom županije, a preuzima ih, analizira, provjerava i detaljnije razrađuje prostorni plan uređenja grada ili općine (PPUG/O). Pritom određuje uvjete, podroban obuhvat i položaj građevnog područja u prostoru. Planski se golfska igrališta s potrebnim pratećim sadržajima i smještajnim kapacitetima određuju prvenstveno za šport te sukladno konceptu turističkog razvoja širega područja.
U prostornim planovima gradova i općina posebno treba provjeriti primjerenost zahvata smještaja golfskih igrališta u odnosu na: vlasništvo, kontekst smještaja u prostoru, zaštitu i unaprjeđenje krajolika, te zaštitu prirode, kulturnoga naslijeđa i okoliša.
Istraživanjima posebito treba obrazložiti primjerenost predloženoga zahvata u odnosu na:
– prirodne čimbenike (nagib terena, klimatske uvjete, moguć oblik i veličinu
građevnoga područja golfa);
– gubitak vrijednih resursa – poljodjelsko tlo, šume, vode, tradicijske poljodjelske
kulture i dr.);
– antropogene čimbenike (dostupnost korisnicima, usklađenost s drugim namjenama,
sezonsku iskoristivost, kapacitet postojeće komunalne infrastrukture, potrebu i
mogućnost građenja nove komunalne infrastrukture, utjecaj na promet, raspoloživost
prostora za smještajne kapacitete, prateće usluge, raspoloživu radnu snagu i dr.)."
Isti Savjet prostornog uređenja države je zbog zahtijevnosti i ozbiljnosti izgradnje golfskih igrališta donio Kriterije i smjernice za planiranje golfskih igrališta. U Kriterijima i smjernicama se također utvrđuje uloga prostornih planova gradova:
„ U prostornim planovima uređenja gradova i općina (PPUG/O) treba provjeriti ispunjavanje uvjeta predloženih lokacija golfskih igrališta primjenom kriterija propisanih prostornim planovima županija i ovih kriterija i smjernica, a posebice: - Izraditi dodatna istraživanja i stručne podloge za nova golfska igrališta za koja se lokacije određuju u postupku izrade PPUG/O-a,
- Odrediti uvjete za uređenje i građenje područja golfskih igrališta u izdvojenim građevnim područjima izvan naselja pri čemu treba:
- odrediti uvjete za određivanje namjene i korištenje prostora u UPU-u i DPU-u.
- odrediti smjernice za zaštitu voda i tla,
- odrediti uvjete zaštite kulturnih dobara, prirode, okoliša te ostale uvjete sukladno posebnim propisima."
Također utvrđuje obavezu izrade UPU-a: „Urbanistički i detaljni planovi uređenja U urbanističkim planovima uređenja (UPU) i detaljnim planovima uređenja (DPU) treba provjeriti ispunjavanje uvjeta predloženih lokacija golfskih igrališta primjenom kriterija propisanih prostornim planovima gradova i općina (PPUG/O) i ovih kriterija i smjernica te obvezatno odrediti potanke uvjete uređenja prostora za svako golfsko igralište, a posebice:
- površinu terena za igru golfa s prirodnim terenom i nasadima,
- položaj i veličinu najveće dopuštene gradive površine (površine na dijelu koje je dozvoljeno građenje zgrada),
- najveću dopuštenu bruto površinu svih zgrada (BRP),
- najveću dopuštenu visinu gradnje,
- položaj i površine pratećih zgrada,
- prometne kolne i pješačke površine (osim internih putova za igru golfa),
- uvjete energetskog i komunalnoga priključenja,
- uvjete perivojnoga/pejsažnoga uređenja,
- uvjete korištenja i zaštite voda i tla,
- uvjete zaštite kulturnih dobara."
Pored svega navedenog optimizam Jadranke za izgradnjom golf igrališta na Mataldi ne može ugroziti ni činjenica da je cijelo područje Punte Križa u mreži Natura 2000, a u strateškom dokumentu Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, kartografski prikaz br. 20, prikazano je kao zaštićeni krajolik.
Skolastika u gradskom vijeću
Ako je razumljiva pozicija i podrška golfu na Mataldi Krčke biskupije iz ovozemaljskih razloga, teže je razumljiva podrška Primorsko-goranske županije i Grada Malog Lošinja. Primorsko-goranska županija ne treba davati podršku golfu na Mataldi već treba sukladno svojim ovlastima, stručnim razlozima, sukladno kriterijima i smjernicama promijeniti plan. Najteže je razumljiva podrška Grada Malog Lošinja golfu na Mataldi. Iz citiranih odredbi Savjeta prostornog uređenja države - Kriterija za planiranje turističkih predjela obalnog područja mora te Kriterija i smjernica za planiranje golfskih igrališta proizlazi da je planiranje lokacija za golf ozbiljan posao i da kao takva zahtijevaju ozbiljne prethodne postupke i stručne podloge koje imaju pokazati opravdanost lokacije.
Zanimljivo bi bilo vidjeti temeljem kojih podloga i obrazloženja je Gradsko vijeće Malog Lošinja gotovo aklamacijom podržalo inicijativu Jadranke za gradnju golfa na Mataldi. Takvi skolastički, servilni i nekritički postupci ne samo vijećnika nego i svih političkih stranaka će potencijalno veliku priliku za razvoj grada (želja i mogućnost za masivnim investiranjem) po svoj prilici upropastiti.
Komentari:
- da je južni dio otoka Cresa, koje je područje Grada Malog Lošinja, površine cca 11700 ha
- da na ovom području stalno još živi nešto više od stotinjak stanovnika u naseljima Belej, Ustrine, Osor i Punta Križa i to uglavnom u staračkim domaćinstvima - cca 1 čovjek/km2
- da na ovom području skoro da više nema ovaca (barem od Osora do Punta Križe)
- da je područje Matalde površine 320 ha na kojem se planira, radi izgradnje golfa, intervenirati radovima na 30% površine, dakle 96 ha, katastarske kulture pašnjak niže klase (uglavnom grota zadnjih desetljeća prekrivena otočkom makijom)
- da je područje Matalde udaljeno od Vranskog jezera isto toliko koliko je od Vrane udaljen otok Rab
Stoga, za ovo malo nas preostalih "Indijanaca" na jugu otoka Cresa golf na Mataldi je prava "mana s neba" i jedva čekamo da se izgradi. A veliki naši dušebrižnici koji nariču nad sudbinom Matalde, očito rade samo na zaštiti divljih svinja i jelena.
samo 19 kilometara? kad su u pitanju neistraženi podzemni tokovi kojima se napaja Vransko jezero, ta udaljenost je prava sitnica
hvala ti za ovaj vrijedan podatak
Uz takve argumente golf neće proći...
– prirodne čimbenike (nagib terena, klimatske uvjete, moguć oblik i veličinu
građevnoga područja golfa);
– gubitak vrijednih resursa – poljodjelsko tlo, šume, vode, tradicijske poljodjelske
kulture i dr.);
– antropogene čimbenike (dostupnost korisnicima, usklađenost s drugim namjenama,
sezonsku iskoristivost, kapacitet postojeće komunalne infrastrukture, potrebu i
mogućnost građenja nove komunalne infrastrukture, utjecaj na promet, raspoloživost
prostora za smještajne kapacitete, prateće usluge, raspoloživu radnu snagu i dr.)."
Tko će raditi istraživanja na ove teme? nadam se da to neće biti "stručnjaci" iz županijskih institucija kao što su Zavod za prostorno uređenje i JU Priroda, jer oni su već sredili Čikat, a uskoro će i Podjavori, sve kako šefovi iz Županije kažu. Jadna je ta naša struka - potplaćena i vezanih ruku. Tko je mogao pobjegao je iz ovakvih službi glavnom bez obzira.
Zakonom o zaštiti okoliša (Narodne novine, br. 110/07) propisano je u članku 76. da nositelj zahvata može prije izrade studije o utjecaju na okoliš, zatražiti od nadležnog tijela (Ministarstva, odnosno upravnog tijela u županiji te Gradu Zagrebu) da mu izda uputu o sadržaju studije.
Nadležno tijelo, ovisno o obilježjima zahvata, dostavlja zahtjev nositelja zahvata tijelima i/ili osobama određenim posebnim propisima te jedinicama lokalne odnosno regionalne samouprave na čijem području se zahvat planira realizirati. Ta tijela i/ili osobe dostavljaju svoja mišljenja glede budućeg sadržaja studije. Pored toga, nadležno tijelo informira javnost i zainteresiranu javnost o zaprimljenom zahtjevu i poziva na davanje mišljenja u trajanju od 30 dana.
Prije izdavanja upute o sadržaju studije, nadležno tijelo razmatra sva prispjela mišljenja i informira javnost i zainteresiranu javnost o sadržaju izdane upute.
Koliko vidim na stranicama Ministarstva, Jadranka d.d. nije zatražila nikakve upute nego radi studiju po svom nahođenju.
Japan has started turning abandoned golf courses into solar power plants
www.businessinsider.com.au/... /
facebook.com/.../...
Nakon devet godina agonije nastavljamo s projektom golf-igrališta oko Dajle i bit će to jedan od najljepših resorta u Hrvatskoj. Trebalo se pribrati nakon ove sudske trakavice, ali bilo je posve jasno od samog početka da tužba talijanskih benediktinaca nije imala smisla. Bila je sve to jedna velika kalvarija”, rekao nam je Zvonko Anderluh, direktor investicijske tvrtke Golf Istra Magica iz Buja koju je davne 2003. osnovala Župa Dajla i u temeljni kapital unijela dio zemljišta koje je Hrvatska vratila Crkvi.
www.jutarnji.hr/.../1430841