Šetnica u lošinjskoj uvali Čikat, koja prolazi ispod hotela i renoviranih austrougarskih vila u večernjim satima, izgleda kao umjetnička instalacija. Ležeran hod ne toliko brojnih turista u predsezoni osvjetljava podna rasvjeta, a u moru ispred hotela Bellevue plutaju svijetleće meduze. Priznati hrvatski dizajner rasvjete Dean Skira zajedno sa svojim timom za ovaj se projekt plasirao u finale najprestižnije svjetske nagrade za rasvjetu Lightning DesignAward2016 u kategoriji najboljeg dizajna rasvjete javnog prostora.
DOJAM NE VARA
Na plaže pod koncesijom gosti hotela mogu ući besplatno, prislonivši prst na senzor uz ogradu koji očitava otisak – tako na kupanje ne moraju nositi kartice ili ikakve dokumente. Za one koji nisu gosti, a željeli bi se upravo ovdje kupati, suncobran i ležaljka koštat će, ovisno o plaži, oko tisuću kuna i više - takvih "padobranaca", dakle, baš i nema.
Sve izgleda prilično skupo, a taj dojam ne vara. Šetnica s rasvjetom (kako je reklamiraju, šetnica s pet zvjezdica) koštala je šest i pol milijuna eura, a to je tek manji dio investicija koje je u posljednjih nekoliko godina na Lošinju realizirala Jadranka grupacija, kompanija koja je motor ovdašnjeg razvoja s udjelom od 60-ak posto u turističkom prometu, kao i ukupnom gospodarstvu otoka.
Kako otkriva Sanjin Šolić, predsjednik Uprave Grupe Jadranke, do sada se ukupna vrijednost investicija ove kompanije u posljednjih devet godina popela na 170 milijuna eura, a u tu su svotu, među ostalim, uključeni i gradnja prvog otočkog aquaparka koji je koštao oko 9 milijuna eura, uređenje hotela Bellevue s pet zvjezdica od oko 55 milijuna eura, uređenje boutique hotela Alhambra s pet zvjezdica od oko 23 milijuna eura, uređenje vile Hortensia, također s pet zvjezdica, kao i niz "manjih" investicija tipa wellness, bazenski kompleks... No tih više od milijardu kuna manje je od pola onoga što Jadranka tek planira uložiti. Otok tek čeka novi ciklus Jadrankinih investicija težak oko 250 milijuna eura, i to u projekte koji će trajno promijeniti lice i naličje Lošinja.
NOVI CIKLUS
Okosnica novog ciklusa investicija je proširenje i uređenje aerodroma na Lošinju te gradnja golfa na Mataldi na predjelu Punta Križa - najavljuje Šolić. Objašnjava da je na oba projekta već obavljen najvažniji dio priprema, a to uključuje pribavljanje i izradu sve potrebne dokumentacije, kao i prolazak kroz procedure podrške svih razina vlasti, od lokalne preko županijske do državne.
Što se aerodroma tiče, on je uvršten na listu strateških projekata Vlade RH i ako sve bude išlo po planu, radovi bi mogli početi već do kraja ove godine, a realno je očekivati da sve bude završeno do sezone 2018. Taj je "zalogaj" za Jadranku, koja će temeljem javno-privatnog partnerstva preuzeti investiciju, težak oko 35 milijuna eura. Sa sadašnjih 900 metara pista će biti produžena na više od 1800 metara i potpuno asfaltirana, što je uvjet da na Lošinj, uz dosadašnje Cessne i male mlažnjake, mogu slijetati veliki airbus avioni kao što je Boeing 747, do l80putnika. Teren na kojem će se graditi golf ustupljen je u koncesiju od Crkve, vlasnika više od 300 hektara zemljišta na toj lokaciji, na 50 plus 50 godina. Gradit će se dva championship terena sa po 18 rupa, što znači da će kompleks moći ugostiti svjetske turnir, a u projektiranju sudjeluje Ernie Els, jedan od najvećih svjetskih igrača i projektanata iz Južno-afričke Republike. U Jadranki najavljuju da će to biti eco golf, što znači da se pazi na zadovoljavanje najviših mogućih standarda - zaštitu flore i faune, konfiguraciju terena, zaštitu otočnih vodnih resursa.... Ljudi se znaju pitati kako aerodrom na Lošinju može biti isplativ, a mogu reći da on, sam po sebi, to i nije. Ali i aerodrom i golf su preduvjeti onoga na čemu radimo, a to je podizanje cjelokupne destinaci je na razinu četiri i pet zvjezdica - objašnjava Sanjin Šolić. Predsjednik uprave Jadranke lošinjski je dečko. Bivši košarkaš, rođen u Malom Lošinju, u Jadranki radi od 1987., zaposlio se ovdje odmah nakon završenog studija u Zagrebu, a na čelu je uprave već 16 godina.
TURBULENTNA VREMENA
U gotovo 30 godina karijere u toj tvrtki svjedočio je turbulentnim vremenima. Svojevremeno je Jadranka bila jedinstven primjer privatizacije u Hrvatskoj, gdje su svi radnici dobili jednak udio te osnovali prvi ESOP u Hrvatskoj, zadržavši 24,99 posto vlasništva. U to su se vrijeme na kompaniju vršili snažni pritisci s raznih strana, mnogi su je se pokušavali dokopati kao privatizacijskog plijena, no tvrtka se uspjela oduprijeti i nastaviti svojim putem. Kompanija je prije nekoliko godina prodana i u vlasništvu je zagrebačke tvrtke Beta ulaganja koja je, pak, u vlasništvu UK Prosmvyaza, društva za upravljanje investicijskim fondovima iz Ruske Federacije.
Jadranka danas ima blizu 700 stalno zaposlenih djelatnika i najveći je poslodavac na otoku, a brojka se u sezonipenje na više od 1500. Na tržište turističkog luksuza probijaju se laganim koracima (jer, ruku na srce, Hrvatska općenito baš i nije na glasu kao elitna luksuzna destinacija), no rezultati se već vide. Kako neslužbeno doznajemo, jedan je stranac, recimo, bukirao cijelu vilu Hortensia za sebe i svoju obitelj za čitav srpanj, što će ga koštati "skromnih" milijun i 200.000 kuna.
- U našem je interesu da to što radimo bude poticaj cijelom Lošinju, da i drugi subjekti u turizmu podignu razinu svoje usluge na viši nivo. Recimo, bilo bi sjajno da na Lošinju, neovisno o nama, budu 3-4 vrhunska restorana, da tu budu butici i drugi sadržaji koji prate ovakvu vrstu destinacije – objašnjava Šolić.
Investicijski input, koji je Jadranka kao najveća otočna kompanija unijela u lošinjsko gospodarstvo, prvo kroz 80-ak milijuna eura dok su bili u vlasništvu EBRD-a te sa 90 milijuna otkako iza njih stoji ruski investicijski fond, itekako se osjeti na gradskom proračunu Malog Lošinja u kojem ima dovoljno novca i za razne infrastrukturne projekte i za socijalne programe i za ulaganje u sve ono što spada u takozvani nadstandard. Proračun Malog Lošinja koji ima oko 8500 stanovnika, stim da u samom gradu živi oko 7000 ljudi, trenutnoiznosi 92 mi]ijunakuna, stim da bi, da se lani nije mijenjala porezna politika koja se tiče otoka i brdsko-planinskih područja, bio još i pet milijuna kuna veći. Mali Lošinj najveći je otočni grad u Hrvatskoj, ovo je oduvijek bila bogata sredina s dugom tradicijom pomorstva, brodogradnje (u vrijeme jedrenjakatu je bilo sedam brodogradilišta) i turizma (za Austro –Ugarske otok je bilo poznato klimatsko lječilište), takoda se na otoku uvijek dobro živjelo, a nastavilo se i nakon tranzicije uslijed koje se, recimo, dogodilo to da Lošinjska plovidba više ne pokriva segment plovidbe, odnosno brodarstva, ali kroz druge djelatnosti i dalje zapošljava 400-tinjak ljudi, zauzimajući poziciju drugog najvećeg ovdašnjeg poslodavca.
VIDLJIV RAZVOJ
Gari Cappelli HDZ-ov je gradonačelnik Malog Lošinja već u trećem mandatu koji je u politiku ušao iz sektora turizma. Njegova se obitelj turizmom bavila još u bivšoj državi, a on je, zajedno sa svojim bratom, osnovao vlastitu agenciju 1991. godine.
U ovom trenutku, prema njegovim riječima, najveći obol lošinjskom turizmu daje novootvoreni Muzej Apoksiomena. Radi se o futurističkom projektu riječkog arhitekta Turata, udomljenom u palači Kvamer na rivi u Malom Lošinju u čijem je središtu antički brončani kip atleta pronađen u moru pokraj otoka. Borba da Apoksiomen ostane na otoku očito se isplatila – od kada je Muzej otvoren krajem travnja, posjetilo ga je oko 4000 ljudi, a interes je, prema Cappellijevim riječima, tako velik da će kroz sezonu objekt raditi praktički 24 sata na dan, kako bi ga mogle razgledati sve zainteresirane grupe.
Otok se razvija i to je vidljivo na svakom koraku. Dok su na mnogim jadranskim otocima kao prve žrtve demografskog rasipanja u posljednja dva desetljeća padala otočna kina, u Malom Lošinju kino je lani potpuno preuređeno i digitalizirano pa sada može prikazivati blockbustere istovremeno i u istoj kvaliteti i komforu kao u Zagrebu. Vizurom Malog Lošinjana području prema Čikatu trenutno dominiraju novogradnje – tu se gradi ukupno osam zgrada s 92 POS-ova stana od kojih će se dio dodjeljivati po gradskim listama za otoku prijeko potrebne kadrove kao što su profesori ili liječnici.
U ovom trenutku završili smo jedan veliki investicijski ciklus u smislu zbrinjavanja otpadnih voda i kanalizacijskih sustava u sklopu projekta Jadran, gdje se uložilo 50 milijuna kuna da bi se pročistile sve otpadne vode kojih više nema nigdje u luci. Sada ulazimo u novi projekt, gdje ćemo uložiti dodatnih 60 milijuna u daljnji razvoj tih sustava, čime će biti pokriven čitav otok. Na otocima Susku i Unijama krećemo u jednu povijesnu stvar. Ove zime ćemo, u suradnji s Hrvatskim vodama, početi graditi desalinizatore, svaki vrijedan po pet milijuna kuna, čime će se riješiti problem pitke vode na tim otocima, i to jepilot-projekt za cijelu Hrvatsku. Uskoro kreće popločenje otoka Suska, koji koji je imao problem s klizištima,što košta oko pet milijuna kuna, a sljedeće godine tamo počinjemo graditi novu rivu s komunalnim vezovima i mogućnošću pristajanja trajekta, što je zajednička investicija s Primorsko-goranskom županijom vrijedna 17 milijuna kuna. Od manjih projekata stalno ulažemo u komunalnu infiastrukturu, popločenja, obnove fasada... Uložena su velika sredva u rive, pristaništa na malim otocima, uređenje plaža - priča Capelli. Nastavlja o tome kako se puno ulaže ui kvalitetu života, školstvo, udruge.
DOTOK LJUDI
Izdvajamo velika sredstva za socijalu i zdravstvo. Pokrivamo, recimo, nešto što nije naše, što bi trebale pokrivati država i županija. Za zdravstvo izdvajamo milijun i pol kuna i zahvaljujući tome ovdje imamo i kururge i specijaliste. Nema vrste specijalista koje ne pokirivamo, sufinanciramo plaću kirurga kojemu smo dali gradski stan, imamo laboratorij, sada tražimo laboranta kojemu ćemo dati stan i sufinancirati plaću, imamo patronažne sestre na Unijama i Susku. Grad Rijeka i mi smo jedinstveni po produženoj nastavi u školi koju mi financiramo. Toga nema na drugim otocima. Dali smo do sada više od milijun kuna poticaja za OPG-e. Ulaganja u poljoprivredu rezultirala su tome da danas imamo više od 250 OPG -a, većinom se bave maslinarstvom, ali i ovčarstvom i proizvodnjom meda. Sve više mladih ljudi izražava interes za poljoprivredu, pojedinačni poticaji iznose do 20.000 kuna i danas na otoku imamo oko 50.000 stabala maslina, od kojih je više od 10.000 novozasađenih. Imamo kazališne predstave jednom mjesečno, jednu do dvije nove izložbe svaki mjesec, vrhunski opremljenu knjižnicu, ljetni Gavranov festival, jazz festival, Osorske glazbene večeri koje već 40 godinaokupljaju klasične glazbenike najvišeg ranga. Dakle, ne radi se samo o građevinskim investicijama, već o kapilarnimi nvesticijama u sve pore društva – govori malološinjski gradonačelnik. Nezaposlenost na otoku je, priča Cappelli, vrlo mala, a i ona se istopi u sezoni, kada svatko tko želi ima priliku raditi. Lošinj je, kako kaže gradonačelnik, otok koji sve više privlači ljude iz svih dijelova Hrvatske koji se ovdje nastanjuju za stalno.
Puno je primjera sezonaca koji su ovdje došli raditi ljeti, zaljubili se u otok i odlučili tu ostat živjeti. Sve je više ljudi koji se, zahvaljujući novim tehnologijama, mogu baviti svojim poslom živeći na otoku kao što su IT stručnjaci, arhitekti ... Imamo najveću otočnu osnovnu školu sa 500-tinjak učenika, još toliko ih pohađa naše srednje škole. Ovo je lijepo mjesto za život i ljudi to prepoznaju. Opredjelili smo se za održivi razvoj i turizam baziran na zdravom životu, pješačenje, bicikliranje... Imamo veliki projekt uređenja 200 kilometara šetnice koja obilazi čitav otok, imamo nadaleko poznat "Miomirisni vrt", ovdje raste više od tisuću vrsta ljekovitog bilja - kaže gradonačelnik.
Iako o tome nitko ništa službeno ne govori, dolazak ruskog kapitala na otok, kako govore Lošinjani, inicirao je Mihajlo Perenčević, navodno jedan od najbogatijih Hrvata na svijetu koji je ostvario uspješnu poslovnu karijeru u Rusiji i SAD-u. Mihu, kako ga ovdje zovu, otočani opisuju kao zaljubljenika u Lošinj, a oni stariji prisjećajuse da je ovdje dolazio još kao mladić, dok je živio u Zagrebu, odakle se preselio u Rusiju Mnogi upravo njemu, zaljubl jeniku u golf, pripisuju ideju da se na otoku grade golf tereni.
ZATVORENA ZAJEDNICA
Dok dio Lošinjana podržava velike planove za razvoj i milijardu i pol kuna najavljenih ulaganja, dio otočana tome se oštro protivi.
- Sve te investicije dugoročno su neodržive, ali osim samog sadržaja, koji je debatibilan, postoje procedure koje su uglavnom prekršene. Lošinj je carstvo bespravne gradnje i onaj tko ima podršku politike može raditi što god hoće, a to se i događa - kaže Bojana Genov, lošinjska aktivistica, koja je zajedno sa slikaricom Dunjom Janković, djevojkom za koju se pročulo kad je u Zagrebu zaustavila kolonu "Hod za život", pokrenula inicijativu "Čovjek po mjeri otoka".
Kako objašnjava Genov, otok je specifična, zatvorena zajednica omeđena morem kojoj se čovjek mora prilagoditi, a ne suprotno, i upravo zato u širenju i betonizaciji vidi problem održivosti. Bojana Genov rođena je u Bjelovaru, a na Lošinj se doselila 1983., kada je kao 28-godišnjakinja sa suprugom ovdje došla na ljetovanje, zaljubila se u otok i odlučila da tu ostanu zauvijek.
VRHUNAC IRONIJE
-Volim Lošinj, ali ako se ovaj trend nastavi, ovdje neću ostati živjeti. Teško je to sve skupa gledati. Užasno je kada čujem političare i investitore koji govore da žele da Lošinj postane nova Mallorca, u isto vrijeme kad su Mallorca i druga slična mjesta s puno betona i svjetla shvatila da to što su desetljećima radili vodi samouništenju i traže način kako da zaustave i preokrenu taj proces. Kaže da pametan čovjek uči na tuđim, a ne na svojim pogreškama. Vrhunac je ironije da mi građani plaćamo rasvjetu na praktički privatnoj šetnici na Čikatu. Lošinjani Čikat pamte kao svoje kupalište, mjesto gdje su odlazili svaki dan, tamo su se družili, ljubili, snubili, a ono to danas više nije. Jedna mi je gospođa rekla, nakon što je dovršena šetnica, da nije išla ni pogledati kako to izgleda jer ona pogled na Čikat, ovakavkakav je danas, više ne može podnijeti. Puno nas je koji se tako osjećamo.
To nije nikakva rekonstrukcija austrougarskih vila, to je suštinski kič, sav taj beton je kič i devastacija. Lošinjani malo po malo ostaju bez svojih plaža, a zbog čega? Zbog milijun kuna koncesije godišnje? Pa toliko Grad ubere i od koncesija na terase kafića, s tim da s terasama ne ostaje trajna šteta - žali nam se Bojana Genov i dodaje da su pokrenuli pravne akcije kako bi se devastacija Lošinja zaustavila. Strategija, vizija, estetika, pogled na arhitekturu, sve je to za debatu, ali činjenica je da su sve procedure prekršene. Pravna država mora vrijediti za sve jednako. Ne možete nekome braniti da postavi klima uređaj na kuću, a drugome dopuštati da diže hotel bez dozvola. Ta pravna nesigumost je ono što je neizdrživo. Lokalni političari egzistencijalno su ovisni o Jadranki, ili su tamo zaposleni oni ili članovi njihovih obitelji, i ne čudi što sve to dopuštaju i podržavaju, ali mi građani, a ima nas sve više koji tako razmišljamo, moramo tome stati na kraj. Praksa će vrlo brzo pokazati koliko je to štetno. Ne treba ići do Španjolske, imate u susjedstvu primjer Crne Gore, vidite što se sada tamo događa nakon naglog booma, imaju tisuće nekretnina koje nitko ne želi kupiti – poručuje Bojana Genov.
(Luka Benčić, Goran Šebelić)
Komentari:
Sjedne strane po restoranima hrani neuhranjene pojedice vijećnike Miha i Pinki.
Ja sam domaci i odrastao sam bas na cikatu kao i moja familja, tamo se i dan danas svi kupamo, a ima nas, nije da smo mali te smo i prilicno glasni. :)))
Bojana i Vi nam se mozete pridruziti, nitko Vam ne brani!
Problem je što su Bojana Genov, Dunja Janković, Kikic i podosta drugova iz doba petoljetke prirodom takvi da vole sebe i svoje udruge exponirati na nacin da blate bilo što...
Ta njihova agresivna propagiranja naravno dopiru do ušiju gostiju koji na to ostanu u šoku.
Ja sam vec podosta dugo u turizmu s obzirom da imam tek dvadeset i koju godinu.. Veoma sam komunikativan zato jednim djelom raspolazem velikim brojem povratnih informacija gostiju. Gosti se dive cikatu, i vide da se krecemo naprijed, da postajemo prava konkurencija na svjetskoj razini i samim time nas respect-iraju! Poneki cuju svasta u gradu pa pomisle i o promjeni destinacije odmora jer su culi da ce se iduce godine zatvoriti svi hoteli kao u crnoj gori, da se na cikatu vise ne moze kupati... Tako gubimo goste, gubimo ih govoreci da je sve to sada rusko bez da nas je itko pitao. ljudi iz aktivistickog kluba predvodeni gđom. Genov pricom sami truju sliku destinacije i turisticke politike.
Mi imamo plazu ispred Alhambre koja se placa 750 kn, gdje je gost pohodi vrhunsku uslugu, imamo naš Veli Mul koj se ne placa, ali tamo vam nije zagarantirana potpuna privatnost, lezaljka, osvjezavajuci napici, service usluga i sl. imate plazu ispred Bellvu-a koja je nešto jeftinija tocnije iznosi 250 kn, te mozete koristiti vanjski bazen hotela, tamo vam je malo veci broj ljudi. Sljedeca je plaza vile Hortensie koja se placa 1500 kn međutim tamo imate i batler uslugu, cjelodnevno. Ako se niste pronasli u prijedlozima koje sam naveo slobodno se možete kupati, od Makia koj iznajmljuje pedeline, barke i bicikle pa sve kroz kamp cikat do boka false. Ili ako vam je simpaticnija druga strana, slobodno za sve vam se proteze od hotela Alhambra pa sve prema suncanoj uvali, boriku, porto šešuli....
Naravno da se i dalje mozete kupati na cikatu bez dodatne naplate, osim plaza koje nude nesvakidasnju uslugu.
Da, mi pokrivamo sve, i neka tako i dalje ide...
Vrijeme će pokazati da je Genovka sa svojim "aktivističkim timom" bila dalekovidnija od svih tih samozvanih "turističkih stručnjaka" koji nam kroje budućnost, od Šolića koji mrtav-hladan izjavljuje da će Jadrankini projekti "trajno promijeniti lice i naličje Lošinja" (bome i hoće, ali bojim se u kojem to smislu), do Capellijevih razbacivanjima brojkama koje nemaju nikakve veze sa stvarnošću (92 POS-ova? stana, više od 250 OPG-ova?, projekt uređenja 200 km šetnica? tisuću vrsta "ljekovitog bilja"? itd.) Da, gubimo goste, i to ne zato što su nas kupili Rusi (ali i zato, jer je to bio obiačn trik), već zato što su nas "asimilirali" bajkovitim pričeama o "hrvatskoj Mallorci", luksuzu i bogatim gostima koji će ostavljati goleme manče gdje god i kome god stignu. Zaboravljaju da su bogati bogati upravo zato što su škrti i da za plaćeno očekuju i on što nisu platili.
I na kraju - kada mladi čovjek umjesto "ja" iz čistog mira počne govoriti "mi", to zvuči jako zabrinjavajuće.
Što je ucrtano u prijedlog prostornog plana?
Za razliku od dosadašnjih planova, ovaj je plan izuzetno značajan jer postoje potencijali da se sve što je u njega ucrtano doista i realizira. Ogroman nalet kapitala, željnog da se brzo i bez obzira na posljedice oplodi visokim profitnim stopama ukazuje na to da će sve ucrtano u planove postati stvarnost.
Što je ono što Lošinju i građanima treba nažalost nije bilo predmetom niti jedne javne rasprave, političke diskusije ili stručne ekspertize. Zato je rasprava o pojedinim rješenjima prostornog plana, mada važna, ipak na neki način zakašnjela, jer omogućuje promjenu pojedinih rješenja, no ne i konceptualne izmjene. Pojednostavljen o rečeno, građani će moći sudjelovati u raspravi kako ćemo stići tamo kamo idemo, mada ne i o tome kamo idemo.
Ono u što se svi kunu je održivi razvoj, što bi značilo, kad se jednom odredi koncept u kojem smjeru ide razvoj, iznaći mjeru i način razvoja koji ne uništava resurse i omogućava opstanak i razvoj budućim naraštajima. Da li to ovaj prostorni plan omogućava, predmet je šire diskusije, koja će uslijediti i na ovim stranicama.
Ono što treba reći to je da je jedno od pravila dobrog gospodarenja prostorom da se prvo naprave projekti, u skladu sa imperativom održivosti razvoja, a potom dočekuju investitori. Na Lošinj su došli investitori prije projekata i to je manjkavost cijelog ubrzanog i pod velikim pritiskom procesa prostornog planiranja. Kad se u prostorne planove ucrtavaju želje investitora, vođenih željom za oplođivanjem kapitala, lako se dogodi da se zanemare pravila planiranja koje čuvaju resurse, interese domicilnog stanovništva i okoliš.
Prije sedmicu dana održan je u organizaciji Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija sastanak Nacionalnog foruma o pristupanju Europskoj uniji, na kojemu su predstavljeni predpristupni europski fondovi. Valja reći da ogroman bespovratni novac stoji na raspolaganju RH za različite projekte izgradnje komunalne infrastrukture, poboljšanju poljoprivredne proizvodnje, unapređenje prerade i trženja poljoprivrednih i ribarskih proizvoda.... Za ovaj novac potrebno je da lokalne zajednice apliciraju i traže novac za projekte koji će unaprijediti kvalitetu života lokalnog stanovništva.
Ne postoji, dakle, razlog da se pogoduje investitorima i „investitorima“ , da se brza sa provedbom tuđih projekata za koje ne postoje studije utjecaja na okoliš, konsenzus lokalnog stanovništva o svrhovitosti projekta i napokon, interes lokalne zajednice sadržan u zapošljavanju, naplati poreza, održivosti razvoja...
Pitanja za veoma ozbiljnu javnu raspravu su koliko povećanje turističkih kapaciteta, izgradnja marine u zaštićenom morskom rezervatu za dupine ili izgradnja žičare na Osoršćici pogoduju pojedinim investitorima, a koliko su u interesu lokalnog stanovništva i otočke djece, za koju svi priželjkuju da se sa školovanje vrate na Lošinj.
volim-losinj.org/prostorni-plan/78-pp8
Svi galame da Jadranka unistava otok, dok se meni cini da ga podize na financijski isplativiju razinu. Bilo bi lijepo kad bi svi mogli zivjeti bez novaca, ali u ovako uredjenom drustvu to nije moguce.
Stoga bolje imati bogatog susjeda nego siromasnog.
Nadalje plaze Losinj i Cres NEMAJU, nemoj te me krivo shvatiti, naravno da imaju, ali kad malo priupitate turiste, pogotovo one malo imucnije (srednja klasa) oni se razocarani malim brojem uredjenih plaza, oni zele tuseve, lezaljke, kafice.... a ne da se valjaju i bodu po stijenama i grotama. Da ne pricam da zele doci do plaze svojim automobilom ili sto blize.
Tako da zaboravite netaknutu prirodu ako ne zelite imati samo alternativce koji se vucaraju po otoku sa naprtnjacama i trose 100 kn dnevno.
Pozdrav!
Neću više ponavljati sve ono što je rečeno, ali želim još jednom ukazati ona ono GLAVNO, što ti "vizionari" ne mogu shvatiti: kako sam već bezbroj puta napomenuo - takav "elitni turizam" se najviše razlikuje od masovnog turizma po tome da bogatuni imaju svoj mir i svoje usamljene oaze. A za razliku od toga - masovni turizam je JEFTIN, a u goleme mastodonte od hotela se nagruva hrpa ljudi! A što mi imamo u Lošinju? Imamo lažni luksuz i kič, dizanje cijena u nebesa, a istovremeno POVEĆANJE KAPACITETA ionako već velikih hotela! Dakle, rade suprotno od bilo kakvih smjernica za razvoj elitnog turizma, tj. misle da će naći dovoljno budala spremnih platiti enormne sume novca da provedu nekoliko dana u takvom mastodontu od hotela! I da plaćaju po tisuću i više kuna da leže na odurnom betonu pred Bellevueom ili Alhambrom. Zar je to "elitni turizam"?! I umjesto da noću šeću nekad romantičnim Čikatom i gledaju zvijezde, sada im u oči udara ta Skirina rasvjeta, koja uništava svaki trag zvijezda na nebu!
I još nešto posve nepotrebno: u takvim enormno skupim hotelima se posve suludo i nepotrebno svaki dan mijenja i pere posteljina, pa računajte među ostalima koliko vode samo na to ode! A kapacitete povećavaju i povećavaju! A kad Vransko jezero opadne još za metar-dva i kad u njega počme prodirati more - a što će biti onda?! Mogao bih još hrpe toga ovdje napisati, ali doista nema potrebe za time. U svakom slučaju tužno u što su prevorili nekoć najljepši kutak Jadrana, a i šire, a eto Lošinjani su to dozvolili - pa neka im bude! Nas vjerne, a skromne goste su zauvijek izgubili, pa nek nađu sad te skorojeviće, sretno im bilo!
roadsideamerica.com/.../...
Misliš na ovo?
Onakvih vila na čikatu samo u lošinju ima jedno 20-tak komada, nisu nikakvo čudo arhitekture ili graditeljstva, nemaju nikakvu povijesnu važnost (osim što su stare), a dugogodišnjim zapostavljanjem su bile u dotrajalom stanju nedovoljne kvalitete za ono što bi im trebala biti namjena i jeftinije je bilo sagraditi nove nego obnavljat ove.
www.jutarnji.hr/.../4422171
I slika šetnice sa svjetlećim meduzama
E pa sad me ispravite ako griješim, Lošinj ima (imao je) javni zahod na samom trgu, pored Moby Dicka. Danas je to skladište tog ugostiteljskog objekta, bilo bi zanimljivo doznati je li to dio najma ili prešutni dogovor. Ima novi WC pored opskbnog, nikad nisam uspio vidjeti unutrašnjost jer je uvijek zaključan. Postoje javni WC-i i uz igralište na Bočacu, kontinuirano zaključani pa čak i kad djeca imaju nastavu tjelesnog na tom igralištu.
Budući da je evidentan manjak javnih sanitarija, Grad je dalekovidno uvrstio u urbanistički plan izgradnju sanitarija na Kalvariji, u privatnoj zgradi tvrtke Radnik.
Ali to se sve zna pa ne bih niti pisao o tome (mada štošta govori o stihijskom upravljanju ovim gradom), da u izvršenju proračuna za 2015. godinu nisam naletio na zgodan podatak:
čišćenje javnih WC-a stajalo je porezne obveznike 44.475,09 u 2015. godini.
Nazdravlje! Grad bez ijednog dostupnog javnog WC-a isplatio je mjesečni iznos od 3.706,26 kuna mjsesčno za čišćenje tih zaključanih i nedostupnih zahoda.
Znam dosta ljudi u tako očajnoj životnoj situaciji da bi pristali za taj iznos (bruto) čistiti sve pobrojane zahode i kad bi bili otključani i u svakodnevnoj upotrebi.
Nagradno je pitanje: kome je isplaćeno čišćenje javnih WC-a? Smatram taj novac mraknut na najbezočniji način.
imaš tablu u Beleju od kuda grad Mali Lošinj počinje
Mislite li da je ugodno stranim turistima šetati po Lošinju po mraku ?
A gdje je tu Čikat?
express.hr/.../...
Nema Lošinja, nema veličanstvenog Čikata s meduzama u moru i superluksuznim vilama, a nema ni Apoksija. Ni dupina, ali to nije važno.
kako bi unaprijedili uslugu i poboljšali kvalitetu boravka i doživljaja naših posjetitelja u destinaciji, Turistička zajednica Grada Malog Lošinja u suradnji s Gradom Mali Lošinj i ove godine provodi online ankete o zadovoljstvu gostiju boravkom na Lošinju.
Ovim putem ljubazno Vas molimo da svojim gostima proslijedite linkove kroz Vašu korespondenciju s njima ili objavom na Vašim web stranicama, kako bi mogli izraziti svoje dojmove i ocijeniti zadovoljstvo boravkom i uslugama otoka vitalnosti:
Anketa zadovoljstva gostiju na Lošinju 2016. - HR: www.surveymonkey.com/r/J6LJV7T
Anketa zadovoljstva gostiju na Lošinju 2016. - SI: www.surveymonkey.com/r/J6FXVB5
Anketa zadovoljstva gostiju na Lošinju 2016. - GB: www.surveymonkey.com/r/J669NB3
Anketa zadovoljstva gostiju na Lošinju 2016- DE: de.surveymonkey.com/r/J6HWS2Q
Anketa zadovoljstva gostiju na Lošinju 2016- IT: it.surveymonkey.com/r/J6BC7FN
Također, molimo da podijelite našu objavu sa službene facebook stranice Turističke zajednice Grada Malog Lošinja.
Zahvaljujemo Vam na sudjelovanju i srdačno pozdravljamo,
Vaša Turistička zajednica Grada Malog Lošinja
Kontakti:
Priko 42, 51550 Mali Lošinj
Hrvatska
tel: +385 51 231884, 231 547
fax: +385 51 233 373
e-mail: losinjvisitlosinjl.hr
web: visitlosinj.hr
Svi galame da Jadranka unistava otok, dok se meni cini da ga podize na financijski isplativiju razinu. Bilo bi lijepo kad bi svi mogli zivjeti bez novaca, ali u ovako uredjenom drustvu to nije moguce.
Stoga bolje imati bogatog susjeda nego siromasnog.
Nadalje plaze Losinj i Cres NEMAJU, nemoj te me krivo shvatiti, naravno da imaju, ali kad malo priupitate turiste, pogotovo one malo imucnije (srednja klasa) oni se razocarani malim brojem uredjenih plaza, oni zele tuseve, lezaljke, kafice.... a ne da se valjaju i bodu po stijenama i grotama. Da ne pricam da zele doci do plaze svojim automobilom ili sto blize.
Tako da zaboravite netaknutu prirodu ako ne zelite imati samo alternativce koji se vucaraju po otoku sa naprtnjacama i trose 100 kn dnevno.
Pozdrav!
Novci su oprani, na vidiku je rasprodaja imovine i otkazi. Zaboravite i aerodrom i Mataldu.
novilist.hr/.../...
očito je manager grupne prodaje potpuno zakazao
Poštovani gospodine, zanima me kada ćete izgraditi golf terene o kojima se piše već dvije godine.
Srdačan pozdrav,
Tiger Woodz
firma neozbiljna, direktori plejboji i šarlatani
pitam se, s kim to gradonačelnik tikve sadi?
Nesuđeni ministar turizma ???
novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Tjednik-koji-je-srusio-Vladu-otkriva-da-se-HDZ-financirao-sumnjivim-ruskim-kapitalom-Ruskim-novcem-platili-Nijemcima-izradu-gospodarskog-programa
Ova se prijateljica Karamarkove supruge spominje i u vezi s natjecanjem za kupovinu lošinjske vojne luke Velopin jer je iskazala interes u ime tvrtke Titan.
novilist.hr/.../...
Među onima koji prelaze šesteroznamenka stu brojku su i Titan nekretnine Oksane Dvinskykh koja je prijateljica Ane Karamarko, supruge HDZ-ova šefa Tomislava. Tvrtka se našla u fokusu prošlog ljeta kada se tvrtka Migrit energija, čija je ona također vlasnica, pokušala uključiti u posao s nuklearnom energijom u Finskoj. U posao nisu ušli jer su Finci smatrali da iza svega stoji ruski novac.
Naime Migrit je imao temeljni kapital od 21 tisuću kuna, a prijavili su se za posao od 6,5 milijardi eura. Finski mediji prošlog su ljeta objavili i popis putnika koji su 2. srpnja doletjeli iz Zagreba. Uz Oksanu u avionu je bio i bračni par Karamarko. Ali iz HDZ-a su poručili da je to bilo slučajno jer je njihov šef išao na The Northern Light Summit, skup poslovnih ljudi iz Europe.
novilist.hr/Komentari/Kolumne/Komentar-Branka-Mijica/Prljavo-rublje-za-Nova-pokoljenja
Na otocima net, Gari je svuda svakoga prima, vse živo otvara sve živo kadrovira,
kao da se priprema za novi mandat Gradonačelnika, jer ga HDZ ne želi više ?
www.youtube.com/.../
Na tragu Hitlerovog slogana održavaju se izbori 17.07.2016., u drugoj dekadi drugog milenija u srcu Europe.
Desetine tisuća zajapurenih osvjedočenih domoljuba će u nedjelju nakon mise i popunjavanja tiketa u kladionici uredno i savjesno ispuniti svoju domoljubnu i državotvornu dužnost.
Utegnuti u svečano crno odijelo, koje malo daje na naftalin, košulje sa otkopčanim gornjim pucetom, kravatom ležerno opuštenom, da se vidi otkopčano puce, obaveznom iglom za kravatu na kojoj se koči krupan uzorak hrvatskog pletera, prići će ozbiljno biračkoj komisiji, predati člansku iskaznicu, još malo ljepljivu od pljuvanja i ljepljenja na čelo od proslave pet uzastopnih pobjeda.
Sjeda za stol, pažljivo čita, razmišlja, kao da razmišlja o rezultatu i koeficijentu Milwaukee Bucksa i Houston Rocketsa.
Svjestan je svoje važnosti, svjestan da njegov glas odlučuje o predsjedniku državotvorne stranke, od uzbuđenja cijelu noć nije spavao, a eto, sada mu se znoje dlanovi. Njega njegova stranka voli i poštuje, misli na njega, eto, i sada mu pomaže, jer predložen je samo jedan kandidat, da ne mora previše razmišljati, da ga ne dovodi u dilemu.
Novog predsjednika stranke birat će se između Andreja i Plenkovića: Ne sumnjam da će članstvo izabrati najboljeg između jednog kandidata.
Nakon samo dvije minute domoljub zaokružuje, ubacuje listić, šeretski namigujući članici komisije sa kojom je na prošlom hodočašću u Međugorje imao neke vesele trenutke.
Izlazi sretan. Ulazi u omiljeni kafić, naručuje kavu i lozu, upušta se uz čarobne stihove Dare Bubamare.
otoci.net/index.php/u-politici/4826-glasalo-44-hdz-ovaca-neizvjesnost-izostala
hr.n1info.com/a138167/Kolumne/Boris-Dezulovic/ONLY-FOOLS-AND-CROATS.html
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice i njegovi ministranti na Trsatu. Iz Dnevnika HRT.
www.youtube.com/.../
Kada svi njegovi posli i provizije izađu na vidjelu, biti će ministar u remetinu za kulturu i turizam .
uz ovakve koalicijske partnere HDZ više nikad neće dobiti izbore
nema više ni aerodroma, ni golfa, ni hotela. firma je u bankrotu, slijede otkazi i rasprodaja imovine. tko je jamio, jamio je.
TURBULENTNA VREMENA
U gotovo 30 godina karijere u toj tvrtki svjedočio je turbulentnim vremenima. Svojevremeno je Jadranka bila jedinstven primjer privatizacije u Hrvatskoj, gdje su svi radnici dobili jednak udio te osnovali prvi ESOP u Hrvatskoj, zadržavši 24,99 posto vlasništva. U to su se vrijeme na kompaniju vršili snažni pritisci s raznih strana, mnogi su je se pokušavali dokopati kao privatizacijsko g plijena, no tvrtka se uspjela oduprijeti i nastaviti svojim putem. Kompanija je prije nekoliko godina prodana i u vlasništvu je zagrebačke tvrtke Beta ulaganja koja je, pak, u vlasništvu UK Prosmvyaza, društva za upravljanje investicijskim fondovima iz Ruske Federacije.
Znači, mnogi su se pokušavali dokopati Jadranke kao privatizacijsko g plijena, ali tvrtka se tome uspjela oduprijeti da bi postala plijen ruskog kapitala. Koga to Šolić i Kapeli za.ebavaju?
Imaju li i odgovorni drugovi rezervnu državu?
www.youtube.com/.../
...
www.youtube.com/.../
novilist.hr/.../...
novilist.hr/.../...
www.youtube.com/.../
HDZ-ovac Gari Cappelli, gradonačelnik Malog Lošinja, upoznat je s poslovnim pothvatom svojih sugrađana u Makedoniji. Štoviše, po otoku se proširila priča kako je upravo on vlasnik punionice. 'Tvrtka koja stoji iza svega zove se ML Gari i naravno ljudi su me počeli pitati jesam li ja vlasnik. Za projekt sam čuo, ali s njim nemam nikakve veze', rekao je za tportal Cappelli.
Kometar je na ovom linku volim-losinj.org/.../..., ali vrijedi pročitati ne samo članak nego i druge komentare iz kojih se vidi da nismo baš svi mi magarci koje Kapeli može muvati kako mu se ćefne.
Ono što je neizmjerno iritantno je uvjerenost lokalnih šerifa u glupost, neznalaštvo i ustrašenost ljudi. Zato jer su toliko toga napravili nekažnjeno, ponijelo ih je da više nemaju nimalo obične ljudske pristojnosti. Primjer: osnivanje Partnerskog odbora za razvoj Grada Malog Lošinja. Sastavljenog od predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora?! Uživajte u ovom bezobrazluku!
Pa se dalje navodi Kapelijeva odluka o osnivanju i imenovanju Partnerskog odbora za razvoj Grada Malog Lošinja da mu taj odbor bude savjetodavno tijelo u izradi svih aktualnih i budućih strateških dokumenata koji imaju za cilj razvoj Grada, odnosno savjetodavno tijelo u provedbi istih dokumenata. Dalje u odluci kaže da je odbor sastavljen od predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora s područja Grada Malog Lošinja, i da - čuj ovo - osigurava konsenzus među relevantnim dionicima u procesu utvrđivanja i ostvarivanja zajedničke vizije razvoja Malog Lošinja.
A ti relevantni dionici koji će utvrđivati i ostvarivati zajedničku viziju razvoja Lošinja su prema Kapelijevom izboru:
- Mirta Lozančić, dipl. oecc., Pročelnica za financije, gospodarstvo i turizam,
- Ružica Baumgarten, dipl. iur., Pročelnica Ureda Grada i upravljanja gradskom imovinom,
- Tanja Jović, dipl. oecc., Pročelnica Upravnog odjela za komunalni sustav, urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša,
- Denis Popov, dipl. ing. građ., Voditelj Pododsjeka za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša,
- Ivka Šimunović, mag. oec. Viši savjetnik za gospodarstvo i vođenje projekata predpristupnih i drugih fondova,
- Višnja Morić, dipl. ing. agronomije, Viši stručni suradnik za poljoprivredu i poljoprivredno zemljište,
- Đurđica Šimičić, direktorica Turističke zajednice Grada Malog Lošinja,
- Renata Žugić, mr. pharm., Ravnateljica Lječilišta Veli Lošinj,
- Ana Kučić, mag. oecc. Zamjenica gradonačelnika,
- Boris Badurina, vijećnik gradskog vijeća.
Eto to bi bili predstavnici javnog, privatnog i civilnog sektora koje je Kapeli izabrao da mu savjetuju Viziju razvoja Malog Lošinja.
Ako nisu mislili na Borisa Badurinu koji sve što radi radi u svoju i gradonačelnikov u korist.
Ostatak su uglavnom bosančerosi (Mirta, Ružica......).
Nije ni čudo da je ulica 20 Aprila kao Turska mahala nasred Tuzle.
Ne znam da li se tu radi o političkom autizmu ili bahatosti Kapelija i njegovih pajaca , no ovaj slučaj treba gledati kroz Kapelijevo hvalisanje o Lošinju kao lijepom mjestu za život i da ljudi to prepoznaju. Nadam se da će svi štićenici Doma poživjeti do narednih izbora i prepoznati tko ih je na njihovi dan bezobrazno ignorirao.
Ljudi moji čovjek se sjetio nakon 10 godina imenovati ovo povjerenstvo, gdje nema niti jednog neovisnog struučnjaka za iti jedno područje. Pa zar Cappeli zaista misli ostati doživotno na mjestu gradonačelnika?
Uzgred Cres je donio svoj strateški plan.
Tko se prema starima tako odnosi uglavnom loše prođe.
Koliko je kapeli podijelio keša isluženim prvotimcima Rijeke, a starcima nije mogao donijeti niti vrećicu mandarina.
Direktor kluba: Alan Šepuka
Nadzorni odbor: Martina Lipovac, Tanja Mikuličić, Đorđe Jovanović
volim-losinj.org/.../...
"Pročelnica Jović na građanskoj je tribini izrekla programatski tekst koji opisuje i objašnjava prostornu politiku sadašnje vlasti; Grad je vlasnik bezvrijednih zemljišta, odnosno zelenih površina, te da je to jedan od razloga prenamjene u građevinske terene. Možemo dakle, očekivati, da će se bez suvišne sentimentalnost i prostor zaštićene park šume Pod javori pridružiti listi javnih prostora koji će biti prenamijenjeni, urbanizirani, elitizirani i otcijepljeni od domicilnog stanovništva u korist profita privatne tvrtke Jadranka koju servisira lokalna samouprava.
Pripreme se već uvelike obavljaju, daleko od očiju javnosti, tek s ponekim medijskim hvalospjevom, koji će na kraju opravdati tvrdnju lokalne dopisnice Novog lista da su građani informirani putem medija i da ih sram treba biti ukoliko ih ne čitaju... U opisu projekta autor kaže: "Umjesto koncentriranja i grupiranja sadržaja na relativno ograničenom prostoru i formalnog uvažavanja stupnja zaštite na okolnom prostoru šume, odabran je proaktivni pristup reafirmiranja povijesnog i novog parka...".
Bilo bi zanimljivo vidjeti što je bio programski zadatak na koji je arhitekt odgovorio ovim projektom, ali već nabrajanje hotela, boravišnih sadržaja, zabavnih, uslužnih i ugostiteljskih sadržaja razasutih diljem šume te odustajanje od formalnog uvažavanja stupnja zaštite šume pokazuju da će zaštićena park šuma Pod javori postati još jednim poprištem urbanizacije i sječe. Planirani niz apartmana u šumi podrazumijeva da šuma mora biti desetkovana ..." i t.d. i kako Genov piše "još jedan element u nizu argumenata da Lošinj postaje primarno destinacija, ali prestaje biti mjesto za život."
Poslušajte mu dikciju kad govori hrvatski (poput KGK), dragi loooooosinjani, talijanski mu je još i gori.
A svi se sjećamo da je prije no što su njegovi postali hrvati-talijani , bili zagriženi jugoslaveni i navijači ni manje ni više nego FK crvena zvezda iz BG.
Svako vrijeme nosi svoje, pa u ormaru ima valjda i dres Dinama i Juventusa. Ako saborska penzija bude pre malo, izvući se se dres Juveta Citat Odbornik: