Od turističke arhitekture često se zahtijeva da oblikuje pseudo-ambijent, scenu za kratkotrajnu turističku sreću, onu sreću koja se ostvaruje konzumiranjem turističkog proizvoda, rekao je arhitekt Nikola Bašić nedavo izabran u HAZU u Razredu za likovne umjetnosti u intervjuu Tportalu »
Neki vas nazivaju i filozofom prostora. Kako vi vidite način na koji Hrvatska čuva svoj prostor kad je gradnja posrijedi? Možemo li u tom smislu biti zadovoljni suvremenom hrvatskom arhitekturom?
Što se tiče gospodarenja hrvatskim prostorom i brigom o njemu, to je pitanje daleko od utjecaja arhitektonske struke. To je eminentno političko pitanje. A po sposobnosti političkog gospodarenja nacionalnim bogatstvom već smo nadaleko poznati. Dakle, u situaciji u kojoj ne uspijevaju ostvariti svoju društvenu ulogu, a to je kreativno djelovanje u prostoru kao najvrednijem nacionalnom resursu, frustrirani hrvatski arhitekti često pokušavaju svoju nemoć kompenzirati prepuštajući se trendovskom dizajnerskom ekshibicionizmu. Pritom se odbljesci s globalne arhitektonske pijace na kojoj caruje prolazna sezonska dizajnerska moda, nekritički propuštaju u naš zapušteni prostor, poput GMO-a na slavonsku ledinu. Na sreću, u hrvatskoj arhitekturi ima i onih koji su svjesni te pošasti i koji joj se uspješno opiru.
Na Danu Hrvatske komore arhitekata 10. svibnja kao važna tema istaknut je odnos arhitekture i održiva razvoja. Čini li vam se da u tom smislu Hrvatska kasni u odnosu na europske kolege, ali i susjede, primjerice Sloveniju?
Svjestan sam nužnosti kontemporiranog djelovanja. Mi ne možemo biti otok, ne smijemo ostati izolirani u odnosu na šire europsko i svjetsko okruženje, moramo imati senzore za sve ono što se nagovještava kao odraz novih spoznaja ili novih iskustava. Ipak, kad govorimo o ekologiji ili o održivom razvitku, moramo biti jako oprezni, jer te plemenite ideje često bivaju predmetom najvećih podvala i bezočnih tržišnih manipulacija. Zato ne bih zdvajao nad kašnjenjem ni za našim bližim niti daljim europskim susjedima. Pa zar naši otočani, koji vodu koriste triput prije nego li će je proliti u zahod ili zaliti vrt, nisu izvorni protagonisti istinske filozofije održivosti. Više od kaskanja za drugima brine me to što često nismo u stanju prepoznati takozvani održivi razvitak kao opasnu podvalu konzumerističkog kapitalizma koji perfidno manipulira idejama održivosti s ciljem umnažanja bezdušne i nepotrebne potrošnje, upravo one koja po definiciji ugrožava svaki oblik održivosti. To su apsurdi našeg vremena. Moramo što više 'održivo' trošiti da bismo se održali. Zbog toga ne vjerujem u održivu arhitekturu. Možda možemo govoriti o održivom građenju, ali to nema puno utjecaja na iskonske vrijednosti arhitekture.
Na kojim projektima trenutačno radite? U kojem smislu su oni izazov i jeste li se odlučili na neki dosad nekorišteni iskorak - primjerice poput onoga kod D-Resorta i divlje gradnje.
Moja je trajna preokupacija stvarati arhitekturu pod vlastitim geslom - 3K: kontekst, komunikacija, kontinuitet. Trenutačno sam zaokupljen projektom iz područja turističke arhitekture, a to je uistinu teška arhitektonska zadaća. Naime, od turističke arhitekture često se zahtijeva da oblikuje pseudo-ambijent, scenu za kratkotrajnu turističku sreću, onu sreću koja se ostvaruje konzumiranjem turističkog proizvoda. Netko je rekao da tamo gdje počinje turizam prestaje svaka istina.
Ja sam se upustio u rizično propitivanje vjerodostojnosti te teze. Nastojim stvoriti turistički ambijent kao suvremenu izvedenicu autentične pučke kulture građenja na našoj obali i otocima. Pritom ne mislim samo na našu sjajnu baštinu, već i na one primjere recentnog građenja koje se odvija mimo akademske arhitekture, a koju stvara narodni genij u borbi za opstanak na svojoj rodnoj grudi. Arhitekture bez arhitekata kod nas je još uvijek tabu tema, na nju se gleda s prijezirom i s nerazumijevanjem. Zato narodno građenje, pogotovo ono koje se odvija na rubu ili mimo zakona, još uvijek nismo spremni ni razjasniti ni ozbiljno vrednovati. Moja trenutačna preokupacija jest projekt koji se u velikom dijelu zasniva upravo na tim prezrenim vrijednostima.
Takvim pristupom turističkoj arhitekturi oštro se distanciram od one marketinške pjenice koja prodaje turistički glamur, lažni luksuz i potrošački hedonizam. Vjerujem da dolazi vrijeme u kojem će se sve više cijeniti iskrenost i izvornost, vrijeme ukojem ćemo istinom rušiti zlatnu telad.
Nikola Bašić: Održivi razvitak opasna je konzumeristička podvala
Komentari:
Lošinjski turizam, s tradicijom od preko 120 godina, sada otvara novo poglavlje i uzdiže se na novu, još višu razinu: uvala Čikat, čije kristalno čisto more i ugodnu sjenu stoljetnih borova mnogi smatraju jednim od najljepših kutaka na otoku, s ponosom predstavlja luksuzne smještajne objekte načinjene po mjeri gostiju koji cijene eleganciju i traže najvišu razinu komfora.
Vila Hortensia gostima nudi smještaj u deset luksuznih soba uz sve potrebne sadržaje za opušten odmor u znaku sofisticiranost i i elegancije.
Imena suitova i same vile inspirirana su mediteranskim i egzotičnim raslinjem koje raste u okolici vile i drugdje na otoku i stvara miomirisno okruženje za nezaboravan odmor.
Iskoristite velik izbor sadržaja najviše kvalitete i usluga po mjeri kako biste svoj odmor učinili zaista posebnim. Na raspolaganju su Vam privatni concierge, kuhar i batler, bogati doručak, izleti i razgledavanja prema individualnim željama, te usluga transfera na relaciji vila-zračna luka. Pobjegnite vanjskom svijetu u wellness & beauty prostor vile s relax zonom, ili se prepustite blagodatima masaže na otvorenom. Uživajte na bazenu sa sunčalištem u njegovanom vrtu vile, ili iskoristite prednosti privatne plaže koja se nalazi ispred same vile za opuštanje na suncu i u moru.
Posebni trenuci zahtijevaju posebna mjesta.
Provedite ih s osobama koje volite u luksuznom ambijentu Vile Hortensije na otoku Lošinju."
Bijeg od vanjskog svijeta gostima je omogućio gradonačelnik svojom suglasnosti na davanje koncesije Jadranci i time dopustio da Čikat postane zona zatvorena za domorodce i njihove nesofisticirane goste. A kristalno čisto more Jadranka može svojim elegantnim gostima reklamirati zahvaljujući planu gradske vlasti i poslušne oporbe da se sve otpadne vode sa Čikata ispuštaju u more na suprotnoj strani otoka gdje će - navodno - biti plaže za stanovništvo. Ako ...
Javno izlaganje 27.04.2016.g
Nažalost rok je sa sutrašnjim danom 19.05.2016.g
To je ono što moramo sada potpisati i predati jer je to jedini pokušaj da svatko od nas "kaže nešto" jer drugdje nemamo gdje a oni koji bi nas trebali predstavljati žive u nekon svom svijetu.
To su ljudi koji ne žive tu s nama možda na nekom drugom otoku?
• Usvojenom Uredbom o građenju na šumama Vlada omogućuje izgradnju golf igrališta, protiv kojih se kod svih prethodnih vlada stvorila nezapamćena količina otpora u Hrvatskoj te je u konačnici srušen i sam Zakon o igralištima za golf. Na ovaj način Vlada pred raspadom na mala vrata želi legalizirati odredbe neustavnog i ukinutog Zakona o igralištima za golf i prenamijeniti šume u igrališta za golf.
• Usvojeni prijedlog Zakona o koncesijama ukida maksimalno vrijeme trajanja koncesije te uvrštava odredbu da trajanje koncesije ovisi o isplativosti investicije - što se bude tvrdilo da je investicija veća, to će koncesija duže trajati, čime se pogoduje velikim investitorima ili špekulantima.
Više nas ne može spasiti ni jamstvo predsjednika lošinjskog HDZ-a da »Otočani ne mogu biti objekt apetita kapitala«
volim-losinj.org/prostorni-plan/2283-otocani-ne-mogu-biti-objekt-apetita-kapitala
Dodatno, Karamarko se nalazio na zatvorenom dijelu sjednice na kojem se odlučivalo o novom nadzornom odboru INA-e pa se nameće pitanje je li se izuzeo iz procesa odlučivanja o INA-i. Donošenje odluka u tom području prvenstveno govori o razmjerima nepoštivanja i neshvaćanja raspoloženja javnosti o trenutnoj Vladi, a u poslovnom smislu bit će više nego upitne te podložne novim istražnim procesima.
• Vlada predviđa u iduća 2 do 3 mjeseca potpisivanje ugovora za plutajući LNG terminal, za koji javnosti još nije poznata tehnologija, niti isplativost ni utjecaj na okoliš.