Na području park-šume Čikat u Malom Lošinju uskoro bi se trebao realizirati pilot-projekt pošumljavanja. Već tijekom ovog tjedna predstavnici Hrvatskih šuma, Javne ustanove Priroda i gradski komunalni redar u planu imaju obilazak šume. Tražit će lokacije koje udovoljavaju uvjetima sukladno Planu gospodarenja koji je na snazi do 2022. godine, izvijestio je Novi list »
Zaključeno je to na jučerašnjem sastanku održanom u povodu međunarodnog dana sadnje stabala pod geslom »Stabla svakodnevno padaju, posadimo nova!« kojemu su uz gradonačelnika Malog Lošinja Garija Cappellija nazočili i predstavnici Hrvatskih šuma, Javne ustanove Priroda, Javne vatrogasne postrojbe, Turističke zajednice i komapnije Jadranka d.d. Sastanak je održan na temu problematike šume i intervencije obnove, odnosno očuvanja, pošumljavanja, održavanja i čišćenja na području Grada Malog Lošinja, s naglaskom na park-šumu Čikat.
O problemu padanja stabla već je ranije pisao naš list. Na šetnicama unutar park-šume tijekom zimskih mjeseci, pod naletima jakih vjetrova, svake godine strada sve veći broj alepskih borova, čija je sadnja na toj lokaciji planski provedena još prije 1900. godine.
Počelo od Haračića
Borove šume jedan su od simbola otoka i razlog zbog kojeg se Lošinj davnih dana prometnuo u destinaciju zdravstvenog turizma. Sve je počelo još u 19. stoljeću, u vrijeme kada je znanstvenik Ambroz Haračić sastavio statut Društva za pošumljavanje i poljepšavanje Malog Lošinja. Zadatak društva je bio »šumom obaviti grad«. Zasađeno je oko 250 tisuća sadnica borova.
S obzirom na to da je životni vijek tih borova danas pri kraju, nimalo ne čudi da se uslijed nevremena borovi ruše te da je problem gorući i da se treba pristupiti rješenju kako bi se vizura otoka kojim dominira zelenilo šumskog pokrova sačuvala.
Cappelli se tako jučer osvrnuo na Sporazum o suradnji i održivom gospodarskom korištenju park-šume Čikat na području Grada Malog Lošinja iz 2009. godine. Istaknuo je kako su njime uređeni međusobni odnosi u pogledu suradnje u očuvanju i održivom gospodarskom korištenju Čikata, što podrazumijeva njegovu zaštitu, održavanje, korištenje, promicanje i ostale srodne aktivnosti.
Preklapanja obveza
Također, temeljem izrađene Analize stanja te budućeg razvoja i obnove park-šume Čikat u Malom Lošinju, gradonačelnik je predložio konkretiziranje daljnjih akcija, što podrazumijeva odabir lokacija za pilot-projekt pošumljavanja park-šume Čikat, što je u konačnici i usvojeno.
Situacija oko održavanja park-šume Čikat dosta je zapetljana s, čini se, preklapanjima obaveza raznih institucija, pri čemu dijelom park-šume koja nije u privatnom vlasništvu, a to je 122 od ukupno 236 hektara, gospodare Hrvatske šume, dok su za obilazak terena zaduženi čuvari šuma - lugari šumarije Cres-Lošinj.
Konkretno, subjekti koji imaju obvezu održavanja park-šume Čikat su vlasnici čestica unutar park-šume, Grad Mali Lošinj koji ovlasti održavanja ima s više aspekata te Hrvatske šume za čestice koje čine sastavni dio programa gospodarenja šumama.
(S. VIGNJEVIĆ)
Komentari:
Ma koja zapetljana situacija?! Stvar je jasna kao sunce - Čikat nije samo obična šuma pa da se o njoj brinu lugari (postoje li uopće takvi na Lošinju?), već se radi o zaštićenoj park-šumi kojom upravlja županijska javna ustanova Priroda iz Rijeke. Nažalost, ona prstom nije maknula da alarmira javnost o očajnom stanju na terenu (a znaju li uopće kakvo je stanje?) i koja je odavno trebala pritisnuti sve te silne vlasnike parcela, ne samo na Čikatu već i u park-šumi Podjavori, da obnavljaju i održavaju šumu. Biti vlasnikom nečega ne znači samo imati nekakva prava, već podrazumijeva i obaveze. A ako se JU Priroda nije u stanju brinuti o lošinjskim zaštićenim park-šumama, neka se za njihovu obnovu i očuvanje osnuje gradska javna ustanova koja će to htjeti, moći i znati odraditi.
ps. Baš me zanima na čijim će se parcelama izvoditi taj pilot-projekt pošumljavanja, tko će ga organizirati, tko izvesti i tko će ga u konačnici platiti.