4. Smještajni kapaciteti, radna mjesta, cjelogodišnji rad
Pročelnica Tanja Jović o kapacitetima Jadranke, Bojana Genov pita postoje li analize o potrebi tolike izgrađenost i broju kreveta, spominje naselja Vrtovi Sunca, gradonačelnik o zaposlenima zapošljavanju, produljavanju sezone na cijelu godinu, kapacitetima na Mediteranu kao konkurenciji Lošinju, aerodromu. Vanja Daskalović pita koji to sadržaj Lošinj nudi za cijelogodišnji turizam, te spomije kako hotel Bellevue nije radio punim kapacitetom ove sezone. Predsjednik uprave Jadranke Sanjin Šolić objašnjava strategiju Jadranke
Komentari:
Jadranka obustavila radove, stiže gradjevinska inspekcija
volim-losinj.org/.../...
Onda su donijeli peronosporu i definitivno uništili domaćeg čovjeka.
Kaže se da su Austrijanci najviše napravli za ovaj otok.
Ono što su napravili, napravili su radi svoje koristi a ništa radi domaćeg čovjeka.
..dok perenospora nije poharačila evropske vinograde,(sred inom 19.st.)pa je nastala nestašica vina,pa su i ovdje posadili lozu..iako nije baš vinorodno tlo..nije dugo prošlo pa je perenospora došla i ovdje..
i nikada se na lošinju nije živjelo bolje nego danas..po svim mjerilima
današnji sakupljač boca bolje živi nego austrijski plemić onda..
tako da te patetične tvrdnje o "jadnom" domaćem čoviku i spaljenoj zemlji i boru neprijatelju ne stoje..
Naprotiv! Sadila se i to posvuda, a najviše na južnom dijelu otoka. Koliko je rodna bila i koliko je vino bilo kvalitetno, ne znam, ali bilo je vina u izobilju. Peronospora je uništila urode, ali same loze su nastradale od filoksere, bolesti korijena koja je došla iz Amerike. Filoksera je poštedjela samo one loze koje su rasle u pjeskovitom tlu, kao što je Susak, pa je Sansigotima 2pala sjekira u med". Počupali su svo zelenilo i posadili lozu gdje god su stigli i obogatili se! To što ih je uništila poslijeratna "agrarna reforma", to je već druga priča...
Nestanak loze na Lošinju bio je brz i nepovratan. Gdje su bili vinogradi posađeno je nešto maslina, no većina ih je vrlo brzo zarasla u makiju i poslije borove. Zadnji veliki vinograd bio je na Balama (Punta Križa), no njega su uništili jeleni još krajem 50-ih. Jeleni i divlje svinje vole lozu i grožđe, pa dok ih na našim otocima ima u ovim količinama, nema prevelike šanse da se obnovi vinogradarstvo. Osim toga, borovi ne predstavljaju neku opasnost za vinograde, jer se vinogradi moraju svake godine okopati i oplijeviti, pa ako koji borić i nikne, lako ga se iščupa zajedno s drugim sitnim korovom.
Sorta se zvala "pugnieta". Tu sortu su poslije Francuzi pokušali saditi u Francuskoj ali nije išlo.
Vinograda je bilo na Studenčiću a i u Velom Lošinju.
Na današnjem smetlištu uzgajala se "opaćevina".
Sve je bilo super dok Austrijanci nisu sve zarazili.
Ovo si sigurno pročitao u Bečkom arhivu !!!
Unijani se nisu dali.
Ovo je pisalo u bečkoj šnicli.
Koliko je "DOMICILNOG" stanovništva bilo zaposleno u Jadranci prije dvije-tri godine a koliko danas?