Priča o golfu na Mataldi ujedno je i priča o ovome društvu. Ona govori o provincijalnom karakteru većine građana, izvitoperenim društvenim odnosima, nakaradnom političkom ambijentu, javnoj upravi koja je u praksi privatni servis velikih investitora te premoći privatnog i po zajednicu štetnog interesa kojeg se predstavlja javnim i korisnim. Golfom na Mataldi će bez ozbiljnijeg stručnog i građanskog otpora biti ostvarena fiks ideja bjelosvjetskih hohštaplera kojom će se pogaziti više od 100 godina tradicije održivog turizma utemeljenog na izuzetno povoljnom blagom klimom, vrijednim i očuvanim okolišem, prirodom, čistim morem i ljekovitim zrakom ⮞
Koncept održivog turizma koji je postao mantrom kako sadašnjih lokalnih političara tako i turističkih stručnjaka najkraće se opisuje kao razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnje generacije ne ugrožavajući pritom budućnost sljedećih generacija, a stvarno se na ovim otocima primjenjivao sve do velikog praska – dolaska investitora „kakav se samo poželjeti može", nesretne 2013. godine.
Turizam koji je Lošinju i generacijama njegovih stanovnika omogućavao prosperitet, razvoj, visoki standard i ugodan život temeljio se na privlačnosti koju su činili jedinstvena klima, visoka bioraznolikost, očuvana i nedirnuta priroda, čisto more i poseban zrak. Na tim prednostima razvijala se i najveća otočna tvrtka koja je bila jedna od najvećih i najznačajnijih turističkih tvrtki i u bivšoj državi. No nikad i nitko o golfu na području Grada Malog Lošinja nije riječ progovorio. Ni dan danas golfa nema niti u jednom strateškom planu. Nema ga – niti ga je ikad bilo – ni u gradskim prostornim planovima.
U Programu održivog razvoja turizma, još uvijek važećem, koji je usvojilo Gradsko vijeće Grada Malog Lošinja, što za posljedicu ima obvezujuće djelovanje za sve, pa i za gradonačelnicu, golfa nema. Ali u Programu održivog razvoja turizma kao prvi projekt naveden Projekt zaštite prirodnih resursa: Zaštita prostora i bioraznolikosti. Cilj tog projekta je senzibiliziranje javnosti i popularizacija vrijednih prirodnih staništa / lokaliteta uvrštenih u mrežu NATURA 2000 na području Grada Mali Lošinj. Očekivane koristi projekta su:
rast svijesti o vrijednostima prirodnog okoliša Lošinja u javnosti; okolišno odgovorno turističko korištenje NATURA 2000 lokaliteta; obogaćivanje turističke ponude; djelomično samo-financiranje projekta; jačanje brenda Lošinja kao 'otoka vitalnosti' i njegovog imidža okolišno odgovorne destinacije.
U tom obvezujućem dokumentu odnosno Programu nema projekta golfa. Program održivog razvoja turizma Malog Lošinja uopće nije uzimao u obzir golf kao projekt koji se uklapa u koncept održivog turizma, što je i samorazumljivo. Spominje se tek u dodatku Programa, istraživanja stavova lokalnog stanovništa u kome se navodi da stanovnici Lošinja golf smatraju apsolutno nerelevantnim. No sva dotadašnja tradicija, dostignuća i postignuća generacija Lošinjana, sve strategije i programi, svi obvezujući dokumenti prebrisanisu jednom naglom, neovlaštenom i suštinski bezobraznom izjavom Ane Kučić kao tadašnje zamjenice gradonačelnika. Koja je nakon samo jedne površne prezentacije golfa na kraju 2013. godine neovlašteno izjavila da u ime Grada podržava projekt golfa na Mataldi. Više od sto godina turističke tradicije, važećih i obvezujućih strategija i programa kao i jasne stavove svojih sugrađana o golfu Ana Kučić je pustila niz vodu. Bilo joj je dovoljno da joj kakav bjelosvjetski hohštapler šapne na uho: znaš Ana golf ti je super. To je bilo dovoljno da Ana Kučić zaključi da je mondeni, fensi-švensi turizam beš ono što treba Lošinju. Dodatnu potenciju besmislu podržavanja golfa „ponosne Puntarke" je da će se po prirodu štetan zahvat dogoditi upravo na području Punte Križa.
U početku bijaše riječ Ane Kučić
Ta u konačnici neodgovorna izjava Ane Kučić je bila dovoljna da dođemo u fazu završene javne rasprave o Studiji utjecaja golfa na Mataldi na okoliš. Naravno da odgovornost nije samo na gradonačelnici. U ozbiljnom društvu njena prvobitna izjava kao zamjenice gradonačelnika da u ime Grada podržava ovu zamisao bila bi ismijana kao budalasta i neozbiljna. Priča bi tu bila završena prije nego li je i počela. Ali kod nas je ta budalaština bila dovoljna da se taj zahvat nađe pred realizacijom zahvaljujući podršci onih koji se smatraju elitom svoje sredine, podrškom kojom su doprinijeli intelektualnoj i vrijednosnoj devastaciji otočne zajednice. Više od stotinu godina dugu tradiciju uništit će nepoznati vlasnici kapitala koji će transakcijom u nekakvoj egzotičnoj poreznoj oazi financirati svoje hirove. Mrvicama će se zadovoljiti osobni interesi društvenog taloga koji će omogućiti golf na Mataldi. Taj društveni talog se suprotno logici taloženja, ne nakuplja na dnu i marginama društva. Talog koji će omogućiti ovakav zahvat je na vrhu društvene piramide i vodi igru. Čine ga političari, nositelji izvršne vlasti, izabrani zastupnici građana, najamni stručnjaci, serviseri prohtjeva velikih investitora odnosno pročelnici i visoki službenici javne uprave svih razina koji će zarad svog sitnog osobnog interesa omogućiti golf na području zaštićene mreže. Taj društveni talog je spreman ovaj ekocid proglasiti društveno poželjnim i prihvatljivim.
Grad se ne bi štel mešat
U društvu u kojem talog pliva na površini, vrlo lako je došlo i do završnog čina ove upravno-pravne farse – javne rasprave o Studiji utjecaja golfa na Mataldi na okoliš. Javna rasprava je završena i ostaje tek objaviti izvještaj o njoj. Nakon toga će uslijediti pozitivno rješenje Ministarstva te na putu do golfa neće biti ozbiljnih zapreka. No bit će zanimljivo vidjeti je li Grad Mali Lošinj uopće predao kakvu primjedbe Studiju. Izvjesno ja da su – ako su uopće predane – primjedbe tek reda radi i da su besmislene, a tiču se vjerojatno nečega što uopće nije predmet Studije. Naime, odavno je jasno da gradska vlast uopće nije zainteresiran za Studiju. Na početku postupka određivanja sadržaja studije na koju je Grad mogao i morao utjecati Ana Kučić je službeno izjavila kako smatra da nema dodatnih uvjeta u pogledu sadržaja studije. Iz njene pisane izjave proizlazi da nije sigurna te da samo smatra/misli kako nema dodatnih uvjeta. Budući da ona sama, a ni gradske stručne službe nisu u stanju napisati ni jednu suvislu rečenicu jasno je da pored nedostatka interesa imaju i nedostatak kompetencija i sposobnosti da se ulove u koštac sa za Grad i važnom Studijom.
Grad i njegove stručne službe su se morali u ime i zbog građana čiji interes su pozvani ali i plaćeni štititi na ozbiljan način pozabaviti Studijom. No na javnom izlaganju predstavnici gradske vlasti šutjeli su k'o zaliveni., dok se sama gradonačelnica skrivala na galeriji dvorane s maskom na licu. Jedino se Tanja Jović javila na kraju i komentirala problem stanovanja radnika na Mataldi koji Studijom nije niti spomenut. Tako da će Grad Mali Lošinj – možda – imati primjedbu, ali samo o stanovima za radnike koji uopće nisu predmet ni zahvata a ni Studije. Predstavnicu gradske vlasti zanima ono što nije u projektu i što nije predmet studije te što neće ni biti izgrađeno na Mataldi. Stvarni probleme Studije od uništavanje staništa i zaštićenih vrsta, zagađenja okoliša i problema navodnjavanja do opskrbe vodom Grad prepušta građanima, aktivistima i ekološkim udrugama.
Studija kao koncentrat sukoba interesa
Tako je autor ovog teksta zajedno sa Zelenom akcijom odradio posao koji je trebala odraditi gradska uprava. Budući da se nositelji gradske vlasti i službenici Uprave ne žele ili ne smiju zamjeriti velikom investitoru nisu imali ni razloga, a kamoli interesa i potrebe pročitati Studiju, a i da jesu, nisu smjeli iznijeti nikakve ozbiljne primjedbe. A ozbiljnih primjedbi odnosno problema u Studiji ne nedostaje.
Studija i ovaj postupak ocjene utjecaja zahvata na okoliš imaju ozbiljan problem sukoba interesa i netransparentnosti.
Sukob interesa je višestruk i višeslojan. Projektant golfa je dobar poslovni partner nositelja ovoga zahvata. Tako npr. pored golfa isti je projektirao lošinjsku zračnu luku i šetnice te puno drugih projekata u trećim državama. Projektant je bio i prvi ovlaštenik (onaj koji započeo izradu studije). Projektant i ovlaštenik je i naručitelj studije od novih ovlaštenika!? Projektant, ovlaštenik, naručitelj studije sudjeluje i u izradi studije. Jasno je da studiju koja se tako izrađuje treba pažljivo čitati. Projektant koji je ujedno ovlaštenik, koji je naručitelj studije i koji je izrađivač studije ima veliki interes da studija prođe jer će mu osigurati lukrativan posao na projektiranju zahvata. Sukob interesa u Studiji vidljiv je iz svemira ali ne i iz upravne zgrade Grada Malog Lošinja.
Ovaj postupak je i netransparentan. Netransparentnost ne sprječava već potiče i štiti samo Ministarstvo. Iako rad povjerenstva koje prati studiju treba biti javan, javnost ima pravo prisustvovati sjednicama, sjednice se održavaju u tajnosti, a zapisnici se javno ne objavljuju. Iako uredba to jasno navodi, a Ministarstvo to i potvrđuje u odgovoru na zahtjev da se javno objave zapisnici, zapisnici se ne objavlju. Tako je umjesto da objave zapisnike sjednica povjerenstva Ministarstvo uputilo autora članka da dokumente koje Ministarstvo mora javno objaviti izvoli tražiti prema Zakonu o pravu na pristup informacijama. Od koga ih treba tražiti? Zar od istog Ministarstva koje te iste dokumente, iako mora, ne želi objaviti. Ludo da luđe ne može biti.
Dezerteri zaštite okoliša
Grad Mali Lošinj je u povjerenstvu imao svog predstavnika – Tanju Jović. Koga je stvarno i šta je zastupala Tanja Jović u povjerenstvu ostaje tajna. Poznato je samo da je ona mogla zastupati jedino svoje osobne stavove i poglede na studiju s obzirom da nikoga nije ništa pitala niti se s kim konzultirala. Jasno je da čak i ako je razgovarala s Anom Kučić ili Antom Nedićem o Studiji to se ne može zvati stručne konzultacije.
No ironična je činjenica da Grad ima i Odbor za zaštitu okoliša. Osnovalo ga je Gradsko vijeće koje je i imenovalo njegove članove. Nekakva logika koju nameće već i sam naziv odbora govori da bi se Odbor za zaštitu okoliša trebao baviti zaštitom okoliša. Pa ipak dokument koji se zove Studija utjecaja golfa na Mataldi na okoliš nije izazvao pažnju tog Odbora. Koji li zahvat može izazvat pažnju malološinjskog tijela koji se zove Odbor za zaštitu okoliša? Možda projekt izgradnje rafinerije nafte na Čikatu?
Uglavnom, ovaj Odbor se uopće nije oglasio o Studiji. Istina, ni prošli sastav ovog odbora se nije ni trznuo na ovaj zahvat. No kako se nisu oglasili ni sada zbog golfa članovi tog odbora se trebaju zapitati što uopće rade u tom odboru. Da imaju i malo morala svi bi odmah dali ostavke. A članovi tog odbora su Marta Kosanović, k tome i predsjednica, Branko Domac, Nada Mužić, Branimir Sabadoš, Dario Dlaka, Irena Dlaka, Jasmina Laslavić.
Gradonačelnica šuti, povjerenstvo radi u tajnosti, Odbor za zaštitu okoliša ne zna ni da postoji, Ministarstvo ne štiti javni već privatni interes, Studiju pišu oni koji su je naručili, jedini zaštitnik od opasnog zahvata na više od tri milijuna kvadrata unutar ekološke mreže ostala je Tanja Jović da bi blebetala o temi koju Studija ne obrađuje. Zaista nemamo razloga za brigu!
Šuplja studija
A koliko je Studija ozbiljna govore pogrešni podaci kojima se barata u njoj. Tako se tvrdi da su šume na Mataldi u privatnom vlasništvu iako su one u državnom vlasništvu. Ako manipuliraju s tako lako provjerljivim podacima možemo zamisliti šta rade s teže provjerljivim ili s onima kojima samo oni raspolažu. Potrebu za oprezom potvrđuju i provedena istraživanja za potrebe izrade Studije. Tako je istraživanje aktivnosti šišmiša kao prioritetno zaštećene vrste na tako velikom području trajalo dva sata. Da, dva sata je trajalo istraživanje aktivnosti šišmiša na području većem od tri milijuna kvadrata! Pri tome uopće nisu vršena nužna zimska istraživanja staništa šišmiša. Nema obveznih podataka – formulara – ni podatka o osobama ni ovlaštenjima za osobe koje su provodile istraživanja. Na sličan način su provedena sva terenska istraživanja, pa tako npr. i ptica.
Terenska istraživanja ptica na tako velikom područja su provedena u 5 dana i 3 noći. U Studiji je navedeno da na područje zahvata unutar staništa obitavaju 34 međunarodno značajne vrste ptica među kojima ima preletnica. Provedeno istraživanje od pet dana, unutar intervala od 4 mjeseca u prvoj polovici godine, uspjelo je zabilježiti tek četiri (4) vrste i osam (8) jedinki. Leganj je zabilježen ali nema podataka o jedinkama? Ostaje misterij kako je zabilježena vrsta a nije evidentirana jedinka.
Matalda je stanište i bube koje se se zove Osmderna barnabita, a koja je također na crvenoj listi ugroženih vrsta i pod prioritetnom je zaštitom EU. Kako je Matalda ozbiljno stanište za rijetku i zaštićenu Osmoderna barnabitu tako će radoznali posjetitelji bez i bez traženja opaziti njihove kolonije. Ono što nađe svaki posjetitelj nisu mogli naši istraživači. Tako se u Glavnoj ocjeni navodi da je zabilježena vrsta mirišljavog samotara Osmoderma barnabita ali samo su nađeni oklopi tri odrasle jedinke te šest živih ličinki u dupljama dva stabla hrasta crnike.
Na ovom je području primijećeno više od 30 stabala s dupljama. Inače šume hrasta crnike na području zahvata ima 100 ha. Nigdje se ne navodi podatak o krčenju šuma iako se indirektno može zaključiti da se radi o krčenju 100 ha šume. Kako nema podatka o krčenju šume tako se ne može pravilno utvrditi ni izračunati smanjenje staništa i mogući značajan negativan utjecaj.
Jasno je da tako izrađena studija, bazirana na pogrešnim, skrivenim, manipuliranim podacima može donijeti samo pogrešan zaključak, da navedeni zahvat golfa na Mataldi ni slučajno ne može imati negativni utjecaj na okoliš i ekološku mrežu. To mogu vjerovati samo stručne službe Grada Malog Lošinja, Odbor za zaštitu okoliša te većina u Gradskom vijeću Grada Malog Lošinja.
Ova epizoda naturanja golfa tamo gdje se to nikako ne bi smjelo potvrđuje narodnu izreku da ne pada jabuka daleko od stabla.
Kao što se sad pod visokim pokroviteljstvom Ane Kučič gura golf unutar vrijednog i zaštićenog područja tako je prije četrdesetak godina pod pokroviteljstvom partijskog i milicijskog dužnosnika strica Ane Kučić na otok pripuštena invazivna alohtona divljač. U ime razvoja lovnog turizma stric je pripomogao uništenju ovčarstvo na otoku, a sad nećakinja iz sličnog plemenitog cilja, ovaj put razvoja golfskog turizma, smjera dopustiti uništavanje onoga što se još može uništiti.
Komentari:
Članak o Mrtvaška
Samo da ga pročitaju oni koji bi trebali Filip i vijećnici u lučkoj upravi,Ana.....
Link na veeeliku sliku trijumfalnog poziranja
mali-losinj.hr/.../...
Iz poduljeg članka izdvajam ove odlomke:
- Dakle, Ilovičani su u "supstitutu javne rasprave", razgovorima koje su sami tražili, u startu rekli svoje, a pobunili se javno tek kad je postalo jasno da to mjesto za njihov mali brod u Mrtvaškoj zapravo nije planirano niti ga žele uplanirati. Shvatili su što je na stvari i kad je nedavno, 11. kolovoza, usred turističke sezone, brod Lučke kapetanije Mali Lošinj zaustavio njihov brodić života i napisao prijavu brodaru.
-"Luka Mrtvaška bit će zatvorena za sav promet dok god je gradilište, a trajanje radova je predviđeno za 22 mjeseca... opstruiranje radova ne pridonosi njihovu bržem okončanju... faznost je moguća kad je predviđena lokacijskom dozvolom, a ovdje ona nije bila potrebna, nego se izravno pristupilo ishodovanju građevinske dozvole", rezolutni su iz kabineta župana Komadine. A iz ŽLU-a Mali Lošinj, u dopisu navlas istom kao i iz Županije, i jednako rezolutnom, kažu da su bili primorani podnijeti prekršajnu prijavu protiv brodara "Porat" Ilovik d.o.o. zbog svjesnog ugrožavanja zdravlja i sigurnosti svih putnika na toj liniji, koje proizlazi iz "pristajanja na gradilištu"!?
- Ponavljaju da je izmještanje brodske linije 311 tek privremeno. Ističu značenje, kažu, jednog od najvećih projekata u RH, kojim će se povezati lošinjski arhipelag sa srednjom Dalmacijom te Rabom i Pagom. Luka je projekt od 81, a pristupna cesta do Mrtvaške idućih 150 milijuna kuna – ukupno 230 milijuna kuna.
Dobar novac, nema što! Još bolje perspektive za unovčavanje okolnog prostora.
- "Projekt luke Mrtvaška je od državnog, županijskog i lokalnog interesa jer će omogućiti brzo pomorsko povezivanje otoka Lošinja s Rabom, Pagom, Zadrom, Silbom, Premudom, Istom, Molatom te talijanskim gradovima Pesarom, Casenaticom i Riminijem."
Zvuči jako dobro, malo je kod nas takvih projekata i tako velikih ideja za povezivanje niza malih otoka velikim brodovima, i preko velikih riva, pa i s inozemstvom! Znamo samo za ukidanja, na primjer jedine dužjadranske brodske linije od Rijeke do Dubrovnika, ali to je bilo davno i nerentabilno. Ni danas ne postoji.
Cijeli članak:
slobodnadalmacija.hr/.../...
Ilovik problem.
Susak ???????
Dal' ekipa iz lučke uprave poznaje svoj kraj???A odlučuju o miljonima!
Ili samo znaju izgravati Golijota!!??
Pročitaj sam pa će ti biti sve jasno.
mali-losinj.hr/.../...
Kako bilo da bilo njima je to bila prigoda za još jedno poziranje radi slikanja s namještenim osmijesima
Ali šta je to normalno??Tko sjedi u lučkoj?Tko su vijećnici??I tada je sam Butković spasjo Ilovčane da ne bude još veće bruke i sramote.I ovo šta se sada događa je sramotno,bolje da nisu ništa ni radili s ovakvom izvedbom bez mozga.
A neki dan su, ako niste znali, ugovor za put do Mrtvaške potpisali. Investicija je, puče, to, moj, vela, znamo za koga se sve to dela. Aš da je to nika dobra lokacija bila, još Austro-Ugarska bi ono odavno učinila! U redu je postojeću cestu malo načinit, ma ne okuri onde autoput učinit! Aš neki su unde, moj puče mili, i bez puta već kažin učinili. Pa moram ovde spomenut kroz niku strofu i pravu veloselsku katastrofu. Nama ne okuri potres da nas spraši, za to se pobrinu lošinjski bogataši. S druge su bande škoja pokupovali imanje pa su od tog odmah napravili sranje. To moj puče morate vi't, svaki do svoje parcele oće z autom prić! Za to rušu sve redom i ni im žal, pitam se ki im je za to dozvolu dal? Za nikakovu lipotu oni ne haju i bez problema i priko privatnoga pasaju.
radiogornjigrad.wordpress.com/ .../...
"Nama, građanima vulgaris, kao nemoćnim, ugroženim ribama i školjkama, ostaje tek gledati nježni suživot države i mafije. I da znate, ovo je tek sićušni dio ogromne priče o pohlepi i destrukciji, o bezakonju države koja se reklamira kao „Mediteran kakav je nekad bio“.
Struktura vlasti od 2013 godine zapisana je, ostavila je već svoj trag koji i danas postoji zahvaljujući trenutnom sazivu gradskog vijeća.
Ne može se reći da se ne zna koji su predstavnici građana omogućili provođenje ove studije i realizaciju ovog projekta. Svaki od njih preuzima svoju moralnu odgovornost.
Kada naša djeca budu suočena sa problemima koje će golf donijeti, već će biti kasno.
Stoga se nadam da će se uskoro pojaviti trenutak kada će netko reći: "car je gol" i da će naši građani jedan za drugim potvrditi ono što već duže vremena i sami vide.
net.hr/.../...
Stručnjak pisao premijeru zbog 'hotela monstruma bez duše' na Braču: 'Ovo je očito turizam pun nekretninskog ludila'
net.hr/.../...
Otoci TANANA NIT
Mrtvaška
Ni stotinu članaka neće izbrisati tko je veterinaru bio "ekipa".
Jeste li gospodine Mujagiću znali za Devčića što će napraviti nakon izbora ili vas je on prevario?
anakucic.hr/
Uživajte u cjelovitoj slatkorječivoj propovijedi PR managera.
www.youtube.com/.../
Vrsta spomenuta u ovom tekstu, Osmoderma barnabita se, istina, nalazi na toj listi no označena je kao NT, odnosno Near Threatened. Odnosno na crvenoj listi ugroženih vrsta označena je zelenom bojom.
IUCN RED LIST je naziv dokumenta koji se bavi rangiranjem rizika od izumiranja za određene vrste, a nije oznaka da je određena vrsta i sama ugrožena. Odnosno na istoj toj Crvenoj listi ugroženih vrsta EU se nalazi i običan štakor, koji naravno nije ni blizu toga da bi bio ugrožen već ima oznaku LC-least concern. I izrazito nepošteno i na kraju krajeva besmisleno bi bilo formirat argument, ali štakor se nalazi na Crvenoj listi ugroženih vrsta Europske unije. Da, nalazi se na listi, ali u kategoriji vrsta koje nisu ugrožene.