25. studenog 2013.
PARTNERSKI ODNOSI GRAD MALI LOŠINJ DANAS BI TREBAO DONIJETI ODLUKU O PRODAJI DIJELA SVOG VLASNIŠTVA »JADRANKI« RADI NOVIH INVESTICIJA
ZEMLJIŠTE NA ČIKATU
Grad Mali Lošinj podržat će razvojni ciklus »Jadranke« vrijedan 200 milijuna eura
Odnos gradske uprave prema investicijskim razvojnim projektima i investitorima mora biti proaktivan i usmjeren ka omogućavanju ulaganja i povećavanju investicijske aktivnosti na otoku, kaže predsjednik Gradskog vijeća Malog Lošinja Anto Nedić
Na današnjoj, 6. sjednici Gradskog vijeća Grada Malog Lošinja očekuje se donošenje, kad je riječ o daljnjem turističkom razvoju Lošinja, jedne iznimno važne odluke. Na dnevnom redu naći će se, između ostalih, i točka »Prijedlog Odluke o prodaji nekretnina u vlasništvu Grada Malog Lošinja«. Riječ je o zahtjevu »Jadranke« d.d. Gradu Malom Lošinju za kupnjom 32 katastarske čestice na Čikatu koje se nalaze u neposrednoj blizini objekata u vlasništvu Jadranka hotela, a koji su namijenjeni rekonstrukciji i revitalizaciji. To zemljište nalazi se u funkciji postojećih hotela, a Gradu Malom Lošinju u interesu je omogućiti daljnji investicijski ciklus »Jadranke« i razvoj otočnoga gospodarstva u cjelini. Početne cijene su u iznosu od 1.162 do 1.742 kune po četvornom metru, dok je za jednu česticu cijena 2.000 kuna po kvadratu.
Peti u Hrvatskoj
Najveća otočna tvrtka Jadranka osnovana je 1947. s osnovnim ciljem unapređenja kvalitete života otočnog stanovništva, razvoja gospodarstva i očuvanja prirodnih resursa. Bez obzira na promjene u uvjetima poslovanja Jadranka je kroz više od 60 godina ostala okosnica lošinjskoga gospodarstva i dalje brižno njegujući ona tri cilja istaknuta pri osnivanju. Grupa Jadranka danas je moderna tvrtka s više od 600 stalno zaposlenih djelatnika, a još toliko ih nađe posao tijekom turističke sezone. Istodobno je po prihodima peto poduzeće u turističkoj djelatnosti u Hrvatskoj – ostvaruje godišnje 1.200 000 noćenja, što je gotovo 50 posto u ukupnom broju noćenja na području TZ-a Grada Malog Lošinja.
Važan investicijski ciklus počeo je 2008. godine uz podršku Europske banke za obnovu i razvoj. Uređeni su hoteli Aurora, Vespera i Punta. U svega pet godina, Jadranka i Lošinj napravili su veliki iskorak u kvaliteti ponude otoka, a pokazalo se da su obnovljeni hoteli najpopunjeniji te da postižu i najbolje financijske rezultate.
Ove godine Grupa Jadranka nastavlja svoj razvojni ciklus investicijom vrijednom 22 milijuna eura, uređenjem hotela Bellevue, koji će na taj način postati dragulj u kruni, najbolji hotel na otoku. Veliko je ulaganje i u Velom Lošinju, podno hotela Punta, gdje se gradi bazenski kompleks s novom wellness zonom i ekskluzivnim restoranom. Ova investicija vrijedna je gotovo pet milijuna eura. Istodobno s investicijama u tijeku su edukacije koje će postati osnovica za ponudu zdravstvenog turizma tijekom zimskih mjeseci. Ulaganje u kvalitetu ponude i smještajnih kapaciteta nužno je za uspjeh na sve zahtjevnijem turističkom tržištu. S druge pak strane, ulaganje je to u nova radna mjesta i u produženje turističke sezone.
Zajednička korist
– Grupa Jadranka trenutačno je na pola puta svog razvojnog ciklusa. Da bi ga se realiziralo do kraja, potreban je novi napor i suradnja cijele zajednice. Lošinj živi zajedničku viziju budućnosti. Od kulturnog turizma – dolaska Apoksiomena, zdravstvenog turizma, pa sve do očuvanja kulturno-povijesne baštine. Izuzetna je sinergija svih čimbenika u naporima da cijeli arhipelag kao destinacija učini iskorak u jedinstvenoj turističkoj ponudi, a da se pritom sačuva sve ono po čemu je poznat. Turistička zajednica i Grad Mali Lošinj prepoznali su važnost projekata te im dali punu podršku, jer nema razvoja Jadranke bez razvoja grada i obrnuto. Želimo do 2017. godine umnožiti vrijednost cijele destinacije, unaprijediti ponudu i na taj način indirektno uvećati vrijednost nekretnina svih naših sugrađana. Potrebna nam je čista dokumentacija za uređenje zone Čikat u visoke četiri i pet zvjezdica, od Spa hotela Bellevue, Thallaso hotela Helios, pa do butik hotela Alhambra. Na području Čikata postoje građevinske čestice koje se nalaze tik uz hotele, a nisu u vlasništvu Jadranke. S druge pak strane, kada su se objekti gradili, bila su neka druga vremena i neka druga pravila, a danas su nam čestice potrebne da bi se ishodovala građevinska dozvola za uređenje svakog od navedenih objekta. Uz sve investicije, i dalje nam je na prvom mjestu otočni čovjek, očuvanje prirodnih resursa, unapređenje kvalitete, a samim time razvoj gospodarstva, istaknuo je predsjednik uprave Jadranke d.d. Sanjin Šolić.
Potpora Grada
– Često ističemo kako su brojne nagrade koje dobivamo za održivi razvoj rezultat sinergije svih turističkih subjekata na području destinacije. Grad je onaj koji mora osigurati sve potrebne preduvjete, od komunalne infrastrukture, prostorno planske dokumentacije, uređenih imovinsko pravnih odnosa kako se niti jedan investicijski ciklus koji donosi dobrobit cjelokupnoj destinaciji ne bi zaustavio. Na sjednici Gradskog vijeća danas ćemo raspravljati o rješavanju imovinsko-pravnih odnosa područja koja se nalaze u neposrednoj blizini objekata Jadranka hotela. Rješavanjem ove problematike pridonosi se revitalizaciji i rekonstrukciji objekata na području Čikata, rekao je gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappelli.
– Odnos gradske uprave prema investicijskim razvojnim projektima i investitorima mora biti proaktivan i usmjeren ka omogućavanju ulaganja i povećavanju investicijske aktivnosti na otoku, kaže predsjednik Gradskog vijeća Malog Lošinja Anto Nedić. U uvjetima teške gospodarske i društvene krize, kada u cijeloj zemlji imamo drastičan pad investicijske aktivnosti i stranih ulaganja, svaka investicija je dobrodošla. Kao predsjednik Gradskog vijeća Malog Lošinja i predsjednik HDZ-a Mali Lošinj apsolutno stojim na stajalištu da su investicije i ulaganja u otočno gospodarstvo prijeko potrebni iz nekoliko razloga: broj stanovnika na otoku se smanjuje i imamo sve starije stanovništvo, broj nezaposlenih je u stalnom porastu, mladi zbog nedostatka posla napuštaju otok. Ulaganjima u turističku i prometnu infrastrukturu moguće je produžiti turističku sezonu i povećati turističku ponudu na otoku. Smatram da bez odgovornosti i bez osjećaja kako je potrebno podržati svaku investiciju koja će zadovoljiti i omogućiti rast otočnoga gospodarstva ne može doći do povećavanja broja radnih mjesta, ulaganja u infrastrukturu i podizanja općeg života građana, rekao je uoči današnje sjednice Nedić.
Više od 200 novih radnih mjesta
Do sada je Jadranka grupa od 2007. do 2012. godine uložila ukupno 63,4 milijuna eura. Trenutačno su u tijeku radovi uređenja Spa hotela Bellevue i sadržaja u Punti. Plan za 2014. i 2015. godinu je izgradnja Eco Marine Velopin, produženje i osposobljavanje aerodroma Lošinj za prihvat većih zrakoplova, projekt Apartmani Punta, Bazen Čikat, uređenje uvale. U razdoblju od 2015. do 2017. godine planirani su Vrtovi sunca i zdravlja – eco kamp Village Čikat, Thalasso Hotel Čikat s 5 zvjezdica, uređenje vila Diana i Hortenzija, izgradnja Klinike Bianca kao središta zdravstvenog turizma te izgradnja Eco golf resorta Matalda. Vrijednost novih investicija ukuno iznosi 202,2 milijuna eura, a njih će pratiti i novo zapošljavanje. Plan je da se u razdoblju do 2017. zaposli više od 200 djelatnika.
(Martina KRAJINA MRŠO)
26. studenog 2013.
GRADSKO VIJEĆE MALOG LOŠINJA: TERENI UZ HOTELE PRELAZE U VLASNIŠTVO JADRANKE
Grad prodao Jadranki zemljište na Čikatu
Lošinjska turistička tvrtka tom kupovinom zaokružuje svoje komplekse uoči razvojnog ciklusa u kojem će se do 2017. uložiti više od 200 milijuna eura
Većinom glasova izglasana je na jučerašnjoj sjednici Gradskog vijeća Malog Lošinja odluka o prodaji gradskog zemljišta uz hotele tvrtki »Jadranka«. Riječ je o 32 čestice na Čikatu kojima turističko poduzeće »Jadranka« zaokružuje svoje komplekse uoči velikog razvojnog ciklusa u kojem će se do 2017. godine uložiti više od 200 milijuna eura, izvijestio je Novi list.
Prva velika investicija na tom području, rekonstrukcija hotela »Bellevue« vrijedna 22 milijuna eura, već je započela. Gradonačelnik Gari Cappelli rekao je da se u ovom slučaju ne radi o jednokratnom činu kojim Grad izlazi u susret »Jadranki«, već je to nastavak dugogodišnjeg partnerskog odnosa u kojem je cilj zajednički. »Jadranka« će, nastavio je, u tom smislu i dalje nastaviti aktivnosti na jačanju cjelokupne destinacije, ali se i dodatno uključiti u sve programe bitne za život grada i otoka.
Ivković izašao
Tijekom rasprave, HSLS-ov vijećnik Rudolf Ivković kazao je da je za razvoj, ali nikako za prodaju, već za dugoročni najam zemljišta, te demonstrativno napustio sjednicu.
Većina sudionika rasprave je izrazila zadovoljstvo investicijama »Jadranke«, ali uz primjedbe da usporedno treba raditi na školovanju kadra za obnovljene turističke objekte, te da uz hotelske kapacitete treba razvijati i druge sadržaje, kako ne bi nastao jaz između ponude hotela i razine zdravstvene usluge i trgovine na otoku. Uz Ivkovića koji je napustio sjednicu protiv prodaje gradskog zemljišta turističkoj tvrtki bio je i nezavvisni vijećnik Dubravko Devčić.
Nakon glasovanja vijećnicima se obratio predsjednik Uprave »Jadranke« Sanjin Šolić koji je istaknuo značaj te odluke za daljnji razvoj tvrtke, rekavši da je pred njima veliki izazov kojeg će nastojati riješiti na zajedničku korist, uvažavajući postulate održivog razvoja i odgovornog turizma, poštujući tradiciju i interese lokalnog čovjeka.
Ostatak članka s komentarima posjetitelja
4. prosinca 2013.
»BETA ULAGANJA« TVRTKA IZA KOJE STOJI RUSKI KAPITAL PREUZELA 50,18 POSTO JADRANKE
POČINJE NOVA ERA
Rusi većinski vlasnici lošinjske »Jadranke«
Ulagač kojeg je osnovala ruska tvrtka Promsvyaz sa sjedištem u Moskvi ulazi u Jadranku kao novi strateški investitor, umjesto Europske banke za obnovu i razvoj i jamči nastavak velikog investicijskog ciklusa vrijednog više od 200 milijuna eura
Beta ulaganja, tvrtka koju je u Hrvatskoj osnovala ruska tvrtka Promsvyaz sa sjedištem u Moskvi, objavila je jučer kako je stekla većinski paket dionica lošinjske Jadranke d.d. te objavila ponudu za preuzimanje ostalih dionica. Naime, ova je tvrtka stekla 166.839 dionica, odnosno 50,18 posto temeljnog kapitala Jadranke čime je postala većinski vlasnik te po slovu zakona morala objaviti namjeru kupovine preostalih dionica najveće lošinjske tvrtke. Dionice su stečene po cijeni od 700 kuna po dionici. Time je ruska tvrtka nešto manje od godine dana otkako je ušla u vlasništvo Jadranke preko tvrtke Rive, postala većinski vlasnik čime je ustvari zaključena i potraga za strateškim investitorom u najvećeg lošinjskog poslodavca.
Novi projekti
Gari Cappelli, gradonačelnik Malog Lošinja, komentirajući ovo preuzimanje, istaknuo je kako ono znači nastavak investicijskog ciklusa Jadranke.
– To znači da postoji konkretan interes za ulaganjem te da se ne radi o kupovini radi preprodaje ili slično. Jasno je da Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ne bi samo tako prepustila svoj udio, već da se zna kome se prodaje. Također u ovom potezu vidim daljnji napredak ove hotelske tvrtke, prve na našem otoku i pete u Hrvatskoj te daljnje povećanje kvalitete u hotelima i kampovima. Tu su i novi projekti poput projekta golfa kojeg će se sutra prezentirati. Isto tako, vodstvo Jadranke je s nama u vrlo ozbiljnim razgovorima o ulaganju u lošinjski aerodrom što je također jedan od, vjerujem, budućih zajedničkih projekata koje ćemo realizirati. Definitivno ne vidim da se radi o ikakvom potresu unutar ove tvrtke, dapače, vjerujem da s daljnjim ulaganjima možemo računati i na nova zapošljavanja, rekao je Cappelli te zaključio kako ulazak strateškog partnera znači nastavak dobrog i kvalitetnog razmišljanja u i oko Jadranke.
EBRD izlazi
Inače, početkom ove godine počelo se više govoriti da se traži strateški partner Jadranka hotela obzirom da je ove godine počeo teći izlazni rok EBRD-a. Banka je 2008. dokapitalizirala otočku tvrtku i postala vlasnik 30 posto Jadranka hotela, dok je ostatak ostao u vlasništvu Jadranke. Ulaskom EBRD-a u lošinjsku tvrtku započeo je veliki investicijski ciklus i repozicioniranje hotela u sklopu kojeg su do sada renovirani hoteli Aurora, Vespera i Punta, a u što je uloženo oko 65 milijuna eura. Prilikom ulaska EBRD-a bilo je dogovoreno kako će se banka iz vlasništva povući u roku od pet do sedam godina s time da pravo prvokupa vlasničkog udjela EBRD-a ima Jadranka. Međutim, otočani nisu mogli otkupiti dionice i stoga su krenuli u potragu za strateškim partnerom.
Da bi ruski kapital ipak mogao preuzeti Jadranku, dalo se naslutiti iz toga što je krajem prošle godine 13 posto udjela kupila tvrtka Rive, a čiji je osnivač, dakle, Beta ulaganja.
Veliki planovi
Dodajmo i da je Jadranka tvrtka koja se može pohvaliti najvećim investicijskim ciklusom u kvarnerskom turizmu posljednjih godina, u okviru kojeg su do sada, dakle, rekonstruirana tri hotela, a ulaganje u hotel Bellevue vrijedno 22 milijuna eura je započelo ove jeseni.
Ovaj bi hotel trebao postati najbolji hotel na otoku. Istodobno s njegovim preuređenjem, kod hotela Punta se gradi bazenski kompleks s novom wellness zonom i ekskluzivnim restoranom u što će biti uloženo oko pet milijuna eura. Ova su ulaganja dio uređenja zone Čikat u koju bi se do 2017. trebalo uložiti oko 200 milijuna eura. Proteklog je tjedna tako lošinjsko Gradsko vijeće izglasalo prodaju 32 čestice gradskih terena na Čikatu. Tereni su, dakle, prodani Jadranci čime je tvrtka zaokružila svoj kompleks uoči nastavka razvojnog ciklusa.
Od novih ruskih vlasnika tako se mnogo očekuje, najavljena ulaganja su velika, a trebala bi donijeti nastavak u poboljšanju kvalitete otočke turističke ponude.
U devet mjeseci 340 milijuna kuna prihoda
Grupa Jadranka u razdoblju od siječnja do rujna ove godine ostvarila je konsolidirane poslovne prihode iz poslovanja u visini od 340,5 milijuna kuna, što je osam posto, odnosno 24 milijuna kuna više u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine. S druge strane je ostvareno 289,27 milijuna kuna rashoda tako da je dobit nešto manja u odnosu na lani.
Radnici imaju 24,99 posto
Prema podacima o deset najvećih dioničara prije preuzimanja od strane Beta ulaganja, u dioničkoj strukturi najveći je udio imao Jadranka ESOP (radničko dioničarstvo) i to 24,99 posto udjela, drugi najveći dioničar je Rive, tvrtka koju je osnovala Beta ulaganja, treći najveći pojedinačni dioničar je bila sama Jadranka s 8,34 posto, četvrtka tvrtka Žeča sa 7,23 posto, četvrti Radnik Križevci s 4,93 posto, a slijede skrbnički računi i udio koji još ima država.
(Alenka JURIČIĆ)
5. prosinca 2013.
JADRANKA JOŠ JE NEPOZNATO TKO JE PRODAO DIONICE
Prva faza »perestrojke«
Moguće je očekivati da će u drugoj fazi vlasničkog prestrojavanja ruski investitor otkupiti i ostatak dionica, kaže predsjednik NO »Jadranke« Neven Ivandić
Još uvijek je ostalo nepoznato tko je ustvari prodao dionice Jadranka d.d.-a ruskim investitorima, odnosno kako je presložena vlasnička struktura.
Neven Ivandić, predsjednik Nadzornog odbora lošinjske tvrtke, kazao nam je da je ovo najvjerojatnije prva faza vlasničkog prestrojavanja, naglasivši kako su pregovori i odluke o prodaji donijeti isključivo na razini vlasnika dionica te kako NO o tome nije davao nikakve prijedloge. Kazao je kako je moguće očekivati da bi u dugoj fazi ruski investitor mogao otkupiti i ostatak dionica, a proces bi se zaključio i izaskom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) iz vlasničke strukture tvrtke kćeri Jadranka hotela. S EBRD-om je, naime, 2008. dogovoren izlazni period koji je počeo teći početkom ove godine.
– Ovo je proces koji će potrajati. Iz onoga što se do sada vidjelo može se zaključiti da je investitor zainteresira da na Lošinju ostane duže. Govori se o planovima razvoja aerodroma, marine i ostalih investicija te je bitno da se taj proces kontrolira te da se najavljena ulaganja i ostvare, kazao je Ivandić.
U hrvatskom uredu EBRD-a jučer nisu željeli komentirati preuzimanje lošinjske tvrtke navodeći kako ne mogu ništa komentirati dok je proces u tijeku. Isto tako su potvrdili da je EBRD jedan od suvlasnika ruske Promsvyazbanke koja stoji iza investicijske tvrtke UK Promsvyaz, koja je preko tvrtke osnovane u Hrvatskoj, i kupila Jadranku.
Direktorica Turističke zajednice Grada Malog Lošinja Đurđica Šimičić navela je da je lošinjska grupacija oduvijek bila partner u razvoju destinacije te je prihvaćen brend Lošinja kao otoka vitalnosti.
– I planovi o golfu s eko pristupom, potom eko marine, i ekološkog koncepta kampa u Čikatu, govore u prilog razvoja otoka kao destinacije wellbeinga, zdravlja, vitalnosti i daje svima nama vjeru da će se i nadalje raditi na održivom razvoju turizma. Mislim da će to dugoročno dati određenu sigurnost i kvalitetu turističke ponude, ali i kvalitetu života stanovništva. Planovi o kojima je riječ predviđaju podizanje kvalitete objekata na četiri i pet zvjezdica te je na nama da i samu destinaciju dignemo na tu razinu što je izuzetno teško i ne može se napraviti preko noći, kazala je direktorica lošinjske TZ zaključivši da su efekti, kada su veliki masterplanovi pametno postavljeni i kada je postignuta sinergija, puno veći i brži.
(A. JURIČIĆ)
5. prosinca 2013.
NA CRKVENOM ZEMLJIŠTU NAJAVLJENA VELIKA INVESTICIJA NA JUGOISTOKU OTOKA CRESA
Golf-tereni na Punti Križa bit će najbolji u Hrvatskoj
Doveli smo na Mataldu najbolje svjetske projektante golf-igrališta, koji kažu da ovdje mogu napraviti jedno od pet najatraktivnijih igrališta u Europi, rekao je suradnik »Jadranke« Mihajlo Perenčević
Predsjednik uprave »Jadranke« Sanjin Šolić, »Jadrankini« suradnici Mihajlo Perenčević i Damir Lojen, te Britanac Neil Lubbock, vlasnik Golf-akademije sa sjedištem u Njemačkoj, predstavili su u hotelu »Aurora« projekt golf-terena i pratećih objekata na predjelu Matalda, na južnom dijelu otoka Cresa, Punti Križa, koji »gleda« na sjeveroistočnu stranu.
Riječ je o prostoru od 318 hektara u vlasništvu Krčke biskupije, a u planu je gradnja, kazao je Perenčević, najboljeg golf-igrališta u Hrvatskoj. Perenčević otklanja sličnost s projektom golfa u Dubrovniku, naglašavajući da nije u planu takav vid apartmanizacije, već bi se gradio jedan hotel sa sto soba i 10-15 manjih depandansi, pod upravom »Jadranke«.
– Doveli smo na Mataldu najbolje svjetske projektante golf-igrališta, koji kažu da ovdje mogu napraviti jedno od pet najatraktivnijih igrališta u Europi. Od samog početka u projektu sudjeluje tvrtka »Geo Legacy« koja radi ekološku provjeru i radit će nadzor tijekom radova, kazao je Perenčević, navodeći da od trenutka dobivanja građevinske dozvole projekt može biti završen za godinu i pol. Da bi se ovo realiziralo, »Jadranki« je potrebno 40-50 milijuna eura, zaključio je Perenčević.
– Otvaranjem golf-igrališta, produžila bi se turistička sezona na listopad i studeni, te veljaču i ožujak, a sama činjenica da će u projektu igrališta sudjelovati tvrtka Ernieja Elsa, jednog od najboljih svjetskih golfera svih vremena, bit će pozivnica za sve istaknutije igrače, tvrdi Lubbock.
Sanjin Šolić naveo je da prostorni plan Primorsko-goranske županije nema ucrtano golf-igralište na ovom mjestu, već kraj Ustrina, ali da su izmjene i dopune u veljači prilika da se to promijeni.
U ime Grada Malog Lošinja, predstavljanju je prisustvovala zamjenica gradonačelnika Ana Kučić, koja je kazala da Grad podržava projekt, pogotovo njegove ekološke odrednice, te dodala da podizanje razine turističke ponude treba biti popraćeno i podizanjem kvalitete ostalih usluga na otočju, a da bi ovaj konkretan projekt mogao pridonijeti ostanku mladih u Punti Križa i susjednim malim mjestima.
Dan nakon objave informacije da je više od polovice vlasništva »Jadranke« preuzela tvrtka iza koje stoji ruski »Promsvyaz«, predstavljanju je prisustvovalo stotinjak osoba, većim dijelom rukovoditelja tvrtki iz »Jadrankine« grupe, ali i predstavnici gradskih vlasti, te drugih otočnih gospodarskih subjekata. Dan ranije, prezentacija je održana za vodstvo Krčke biskupije, vlasnika terena.
Tri četvrtine netaknuto
Neil Lubbock detaljnije je predstavio projekt, naglašavajući da će od ukupne površine Matalde, 76 posto ostati netaknuto, na 20 posto će biti travnati teren, na tri posto građevine i ceste, a na preostalom postotku vodene površine. Za podlogu travnjaka koristio bi se kamen koji već ondje postoji, te ne bi bio dovožen pijesak, a očuvat će se i glavnina stabala maslina. S morske strane, vidjele bi se tri-četiri livade s rupama.
(B. Purić)
6. prosinca 2013.
JADRANKA DOBILA RUSKOG GAZDU
LOŠINJANI ODUSTALI OD RADNIČKOG DIONIČARSTVA I SVOJ PAKET DIONICA, ZAJEDNO S DIJELOM VLASNIKA, PRODALI RUSIMA
Jadranka ESOP otišao u povijest
Ljude ne zanima samo kratkoročna dobit, već ih zanima i razvoj, odnosno budućnost firme. Kolektivni ugovor, kojeg imamo još od 90-ih godina, ostaje na snazi, kaže sindikalni povjerenik Željko Kovačić, dodajući da se najavljuje i zapošljavanje još 230 radnika
Prodaja najveće turističke i općenito najveće tvrtke na otoku Lošinju Jadranke d.d. glavna je tema razgovora ovih dana na Lošinju. Naime, kako je poznato, Jadranku je preuzeo ruski investitor preko svoje zagrebačke tvrtke Beta ulaganja i time apsolutno zagospodario najvećim otočkim poslodavcem.
Osim nekih manjinskih dioničara, dionice su Rusima prodali i sami radnici koji su bili najveći dioničari Jadranke i to preko tvrtke Jadranka ESOP d.o.o. Riječ je, naime, o modelu radničkog dioničarstva preko kojeg su sami radnici kontrolirali najveći paket dionica, odnosno 24,99 posto. Samim tim, ovaj uspješan primjer radničkog dioničarstva, otišao je u povijest. Kako smo doznali od Željka Kovačića, sindikalnog povjerenika ove otočke tvrtke, prošlu subotu održana je skupština Jadranka ESOP-a na kojoj je jednoglasno izglasano da se Rusima proda najveći paket dionica. Inače, Rusi su preko tvrtke Rive već imali nešto više od 13 posto dionica i bili su drugi najveći dioničar. Radnici su tako prepustili paket radničkog dioničarstva, a i pojedinačne udjele koje su imale pojedine tvrtke te tako vlasništvo prepustili ruskim investitorima.
Razvoj
– Ljude ne zanima samo kratkoročna dobit, već ih zanima i razvoj, odnosno budućnost firme. U Jadranku je ušao ozbiljan ulagač te se sa stopostotnom sigurnošću može reći da će se investicijski ciklus nastaviti. Prema našim saznanjima i sadašnja Uprava ostaje na čelu Jadranke. Što se tiče samih zaposlenika, najave govore da je novi vlasnik socijalno osjetljiv. Kolektivni ugovor, kojeg imamo još od 90-ih godina, ostaje na snazi i naravno traje dok ga netko ne otkaže, a to nikome ne pada na pamet. To sigurno predstavlja sigurnost za radnike. O nekakvim otkazima ugovora ne možemo govoriti, dapače, najavljuje se da će se istodobno s ulaganjima zapošljavati dodatni radnici, oko 230 njih na neodređeno koliko bi ih se zaposlilo u narednim godinama. Samo najavljeno golf igralište trebalo bi donijeti radna mjesta za 60 ljudi. Sve u svemu, uz razvoj zdravstvenog turizma cjelokupan investicijski ciklus bi trebao produžiti sezonu i donijeti ugovore na nedoređeno, kazao je sindikalni povjerenik Jadranke. Također je kazao kako je sindikat od početka godine upoznat da Uprava, iz koje još nema službenih izjava, traži strateškog partnera.
– Novac koji je unijela Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je potrošen na investicije, no ostalo je još projekata koje treba napraviti i stoga se tražio strateški partner. EBRD, koja je suvlasnik u tvrtki kćeri Jadranka hotelima, izlazi iz vlasništva i vjerojatno je da će je novi vlasnik Jadranke isplatiti, dodao je Kovačić.
U sindikatu su, dakle, optimistični što se tiče budućnosti najveće lošinjske tvrtke. Među građanima se, međutim, čuje dosta skeptičnih izjava o tome što će biti s Jadrankom, ali i samim Lošinjom obzirom da je ova tvrtka desetljećima među nositeljima otočkog gospodarstva. Još ima puno nedoumica i nepoznanica pa se neki pitaju što će biti sa zonom Čikat, odnosno hoće li biti ograđena i rezervirana samo za goste, drugi pak, navode, kako je bitno da se našao investitor te kako ruski kapital ne treba gledati negativno. Svi se slažu kako je Jadranka uvijek bila jako dobar poslodavac i firma okrenuta razvoju cjelokupnog otoka, ne samo sebi.
Bojazan
– U Jadranci sam radio 20 godina, sve do penzije, što kao čuvar, što na recepciji. Mogu stvarno reći da je ova firma uvijek zapošljavala otočane i da se dobro radilo. Nisam političar i ne znam puno o tome što će biti, ali nije dobro. Kad nešto jednom prodaš, više nikad nisi gazda, ne znam što će dalje biti. Mislim da će biti malo naših zaposlenika, bojim se da će se neće zapošljavati toliko same otočane. Iako, možda stvarno bude dobro. Za sada se ustvari još ništa ne zna, kazao nam je umirovljenik Vinko Dumenčić.
Da se ne zna što će dalje biti, kazale su i Marina i Mirjana Borić.
– Svako malo se nešto čuje, da se prodaju, ali ništa konkretno. Pa se spominjalo neke Ruse, pa da neće oni kupiti... Vidjet ćemo što će biti, no Jadranka je firma koja nosi ovaj otok, uvijek se razvijala tako da i lokalna zajednica ima koristi. Bojim se da je za ovdašnje ljude, stanovnike otoka, ovo loše rješenje, jedno je kada sami upravljate i kada ste gazda nečega, a drugo kada je netko drugi vlasnik. Sam Čikat je dio otoka kojeg ljudi jako vole i posjećuju. Sjećam se da sam sa suprugom prije dvadeset godina šetala onuda i rekla, za dvadeset godina će ovo sve biti ograđeno i da nam djeca neće moći ovuda šetati. Bojim se da bi se to moglo dogoditi, ukazala je Mirjana Borić.
I ugostitelj Nazmi Abdija kaže da je Jadranka firma koja je uvijek radila u suradnji sa zajednicom, naveo kako ne treba očekivati loše te da »taj koji je uložio u hotele, neće hotele odnijeti s otoka«.
Ivković: Iznajmiti, ne prodati
Mnogima je upalo u oči da je prošlog ponedjeljka Gradsko vijeće Malog Lošinja s 12 glasova za i jednim protiv izglasalo prodaju gradskih terena na Čikatu Jadranci kako bi se omogućile daljnje investicije da bi već u subotu Jadranka bila prodana. Ukazao je na to oporbeni vijećnik Rudolf Ivković (HSLS) koji je napustio sjednicu. Pojašnjavajući zbog čega je tako reagirao, jučer nam je kazao kako nije protiv investicija, ali jest protiv prodaje gradske imovine jer se tako razvoj dalje ne može kontrolirati.
– Svi tereni na Čikatu su desetljećima bili čuvani za buduća pokoljenja, a sada su prodani privatniku. I kada jednom nešto prodate, više nema natrag, više ne možete upravljati. Čikat je vrlo vrijedno područje i neosporno je da ga treba razvijati, ali na način da je to dobro za sve, a ne samo za nekoga i zbog toga sam inzistirao da se ti tereni daju u dugoročni najam s pravom građenja. Ovako vrijedno područje se ne smije prodati da bi se nekom osiguralo mir. Bojimo se, jer bez obzira o kojem se vlasniku radi, to je njegovo vlasništvo i on s tim ima pravo raditi što hoće, kazao je Ivković navodeći kako su različiti ruski investitori pokupovali već priličan broj vozila na ovom području. Komentirajući činjenicu da je na sjednici bilo 12 glasova za prodaju, oporbeni je vijećnik rekao da je »HDZ kupio oporbu« te kako na sjednici nije bilo riječi o skoroj prodaji Jadranke, već samo o njenom budućem razvoju.
(Alenka JURIČIĆ, Damir ŠKOMRLJ)
Komentari:
"Sada se bliži kraj suradnje između EBRD-a i Jadranke, pa su u kuloarima krenule priče o Šolićevoj potrazi za novim strateškim investitorom. Proširila se glasina da su za ulaganje, pa ulazak u suvlasništvo Jadranke, zainteresirani neki ruski investitori. Šolić te glasine demantira."
Šolić nije lagao. Zaista, ruski investitori nisu želili samo ući u suvlasništvo nego zgrabiti SVE. A to su i učinili.
Velika zahvala za ovo ide Gariju i Šoletu.
Baćuške, do groba vam hvala i svaka vam dala.
nama,građanima lošinja preostaje samo borba da ne zabrane pristup čikatu ;nama i našim gostima(50% turista su u privatnom smještaju)..
zaista se nadam da sa čikatom neće završiti kao sa mulićem ispred karoline..(pozd rav onome tko razbija table ZABRANJEN PRISTUP :-,naivno,ali me veseli)
to ipak ovisi o nama i našoj građanskoj spremnosti da zaštitimo svoje interese..
to što se neko bogati me ne smeta,ali me smeta opcija mog osiromašenja..
Proširila se glasina da su za ulaganje, pa ulazak u suvlasništvo Jadranke, zainteresirani neki ruski investitori. Šolić te glasine demantira. Objašnjava da je priča krenula zato što je kompanija odlučila financirati izradu prostornog plana za uređenje uvale Čikat, kako bi dogodine uzeli koncesiju na uvalu, pa uredili plaže, šumu, šetnicu te povisili kategoriju same uvale.
“U uvali Čikat vlasnici nekretnina nismo samo mi, nego nekoliko luksuznih privatnih vila posjeduju neki naši ljudi koji rade u Rusiji, s njima smo se dogovarali da zajedno financiramo izradu plana i tako je krenula priča da oni Rusi ulaze u Jadranku…”, kaže Šolić."
A sada je kompanija koja je smjerala "uzeti koncesiju na uvalu, pa urediti plaže, šumu, šetnicu te povisiti kategoriju same uvale" u vlasnistvu ruske kompanije s kojom je zajedno financirala izradu plana.
Svakako preporučam čitanje tog intervjua
globus.jutarnji.hr/hrvatska/100-milijuna-eura-za-hrvatski-otok-snova--projekt-losinj-de-luxe
zašto bi ih smijenili kada će se u M.Lošinj sliti 117 miliona kuna od prodaje dionica. To će podignuti standard svih stanovnika a ne samo malih dioničara, pa će dosadašnji radnici Jadranke loviti lignje, brati šparoge, igrati tenis, a prljave poslove obavljati će rumunji, bugari, madžari...
da nisi ti Dario H. a ne Bepo...
Njemu rusi ne trebaju jer ima snajku da mu štiti leđa.
Da imate tri čiste puno toga bi bilo drugačije.
Sto narodu ostaje nego da komentira u brtiji ili u redu za crni kruh? Sudstvo je u banani, mirovinski fondovi opljackani, radnicka prava ne postoje..... ljudi koji su opljackali drzavu cekaju da "institucije odrade svoji" posao...i tako od 90-e, sve gore i gore.
Kaze kmet "Da imate tri čiste puno toga bi bilo drugačije" pa tu bih ukljucio i kmeta jer cinjenica je da situacija u Losinj je preslika slike Rvatske, a posljedica kuhinje u Zagrebu. onaj tko u ovoj drzavi "ima tri ciste" krade, vara j siluje narod, ali ne zato jer mu ekipa iz birtije dozvoljava, vec zato jer mu dozvoljava 25% gradjanstva u Zagrebu.
U losinju se jos dobro zivi kako se zivi u nekim dijelovima RH.
Dosao je NASH covjek sa, izgleda, nepresusnim sretdstvima i izvanrednim sposobnostima. Dokazao se na internacionalno m parketu.
Losinj sada treba uloziti primjerno gostoprimstvo, primjeran trud i puno pameti.
Pumpanje vode iz bunara je moguće, ali je količina takve vode puno, puno manja od potreba! Koje su dnevne količine potrebne, to se može provjeriti u nekom od naših golf centara npr. u Istri. Drugo, veliko je pitanje do kada će ta voda u krškom terenu biti slatka i kada će ju zamijeniti more! Kada bi osiguravanje potrebnih količina vode bilo jednostavno, već davno bi se Mali Lošinj snabdjevao iz bušotina/bunara ! Jedino što je točno jest dubina od 60 m.
ako bude potrebno rusi će kupiti i Hrvatske vode pa će oni nama prodavati vodu a ne mi njima. Kod nas se sve može kupiti u pitanju je samo cijena.
'Tko glasa za ovo, zaslužuje strijeljanje bez milosti!'
Odlukom o predaji imovine, tj. infrastrukture vodovoda, koju su stvarali svi građani, Hrvatskim vodama (HV), počinje privatizacija vode i prevara još gora od privatizacije, upozorava primoštenski načelnik Stipe Petrina. 'Previše je ovo rafinirano da bi tupani to uopće shvatili', kazao je. Kasnije je obznanio kako je bio u pravu.
Petrina je jedini stvorio halabuku oko odluke koju očekuju lokalne samouprave – Hrvatske vode preuzimaju kontrolu nad svim vodovodima u Hrvatskoj, što je jedan od osnovnih preduvjeta da se vodna opskrba proda.
Petrina pojašnjava da je ovaj prijenos vodne infrastrukture u vlasništvu jedinica lokalne samouprave na Hrvatske vode omogućila Vlada proljetos izmjenama Zakona o vodama i Zakona o financiranju vodnog gospodarstva. Štoviše, nakon što im je oduzeto pravo naplate služnosti, prisilit će gradove i općine da se odreknu imovine.
"Tko glasa za ovo, zaslužuje strijeljanje bez milosti!", smatra Petrina.
Po zakonu su "dužni prenijeti komunalne vodne građevine u svom vlasništvu u vlasništvo javnog isporučitelja vodne usluge (Hrvatske vode), u obliku temeljnog uloga ili prijenosa bez naknade" i to do 1. siječnja 2014. godine.
Akte potrebne za provedbu ovog prijenosa donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, a provodi je gradonačelnik, odnosno općinski načelnik, navodi se u zakonu. Bitna novina za jedinice lokalne samouprave je ukidanje naknade za priključenje, navodi Petrina. Gradovi i općine tako više neće biti zaduženi za građenje komunalnih vodnih građevina, nego Hrvatske vode. Primošten je naknadama ubirao oko 700 tisuća kuna godišnje.
On u ovom prijenosu imovine vidi više od oduzimanja distribucije vode od građana, koja samo na primjeru njegove općina košta desetke milijuna kuna.
"Kad Hrvatske vode budu imale i to, netko će ih jednim potezom prodati. A mi ostajemo bez 36 milijuna koje smo uložili. Svađam se već 10 godina oko toga, ali budalaši s kojima se svađam ni ne znaju što je to. Svi kažu da se to neće dogoditi dok su oni tamo, ali, p**ka vam materina, vidite li da se dogodilo?", kaže.
'Sad vičite – Za dom spremni!'
"Zašto U ime obitelji i Stožer ne prikupljaju potpise protiv ovoga? Gdje je sada Crkva? Dok nam zaokupljaju misli gej brakovima i ćirilicom, vidite li što se događa? Evo vam, pi**a vam materina, sad vičite 'Za dom spremni!' Sutra će nam reći da je voda zagađena i da odemo kupiti bocu za 20 kuna po litri", kaže Petrina. To je otimačina koju izjednačava s rasnim zakonima u nacističkoj Njemačkoj, ističe da je to zadiranje u Ustav, da se krši pravo Općine Primošten na vlastitu imovinu, koja se bez naknade prenosi na HV, ali i ljudska prava, jer se građanima oduzima pravo na dostupnost vode, najvećeg blaga.
"Bez nafte se može, uvijek možete pješačiti. Ali probajte ne piti vodu", zaključuje.
Gradsko vijeće odlučilo glasati za spornu odluku
Nešto prije 15 sati, Petrina je obznanio da je sporna odluka izglasana u Gradskom vijeću i 'pozdravio' je u svom prepoznatljivom stilu:
'Točno kako sam i najavio danas su 'zakržljali pileći mozgovi', koji čine većinu u Gradskom Vijeću Šibenika, poslušno izglasali protuustavnu odluku kojom su pristali na ucjene iz Hrvatskih voda i razvlastili jedinice lokalne samouprave od njihova vlasništva. Gadljivo da gore imenovani odlučuju o nečemu o čemu nemaju pojma!'
danas.net.hr/hrvatska/hrvatske-vode-preuzimaju-kontrolu-nad-svim-vodovodima-u-hrvatskoj-sto-je-jedini-preduvjet-da-se-vodna-opskrba-proda
pileći mozgovi iz gradskog vijeća jednoglasno izglasali ovo Odluku
Ako se voda bude pumpala iz jezera biti će napeto..
točno, taj koji je uložio u Jadrankine hotele financira i Dašmirovu punionicu vode u Makedoniji, treba samo zbrojiti 2+2...
Za kaznena djela ratnog profiterstva i kaznena djela iz procesa pretvorbe i privatizacije počinjena u vrijeme Domovinskog rata i mirne reintegracije, ratnog stanja i neposredne ugroženosti neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti države, kazneni progon se može poduzeti i nakon isteka rokova za zastaru kaznenog progona iz članka 95. stavka 1. i članka 96. stavka 6. Osnovnog Krivičnog zakona Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 53/91., 39/92. i 91/92.), odnosno iz članka 19. stavka 1. i članka 20. stavka 6. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98. – ispravak, 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05. – ispravak, 71/06., 110/07. i 152/08.).
Članak 2.
Kaznenim djelom iz članka 1. ovoga Zakona smatra se prikrivanje protuzakonito dobivenog novca iz članka 151.a Osnovnog Krivičnog zakona Republike Hrvatske ako se prikriva korist ostvarena kaznenim djelima iz ovoga Zakona i ako je počinjeno pod okolnostima navedenim u članku 1. ovoga Zakona.
Članak 3.
Kaznenim djelima iz članka 1. ovoga Zakona smatraju se sljedeća krivična djela iz Krivičnog zakona Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 25/77., 50/78., 25/84., 52/87., 43/89., 8/90., 9/91., 33/92., 39/92., 44/92. – ispravak, 77/92., 91/92. i 28/93. – ispravak) ako su počinjena pod okolnostima navedenim u tom članku:
1. nesavjesno gospodarsko poslovanje iz članka 103.,
2. prouzročenje stečaja iz članka 104.,
3. zloupotreba ovlaštenja u gospodarskom poslovanju iz članka 106.,
4. zaključenje štetnog ugovora iz članka 107.,
5. nedopuštena trgovina iz članka 113.,
6. utaja poreza ili doprinosa odnosno utaja poreza i drugih davanja iz članka 119.,
7. prevara iz članka 142.,
8. krivotvorenje isprave iz članka 212.,
9. zloupotreba položaja i ovlaštenja iz članka 222.,
10. nesavjestan rad u službi iz članka 225.,
11. krivotvorenje službene isprave iz članka 227.,
12. pronevjera iz članka 229.,
13. prevara u službi iz članka 231.,
14. primanje mita iz članka 234.,
15. davanje mita iz članka 235.
Najbolje je sve prodat Rusima i misliti da će uživati u nepošteno stečenim novcima. E neće moći.
Sa š to vidit kad mu inspekcijav i iz HR i MAK zaluca na vrata
Dečki vi se malo zaigraste sa rusima kao da ne postoje Hrvatski zakoni.
tportal.hr/.../...
ode Maja i Lošinjska plovidba u povijesnu ropotarnicu...
Počivala u miru!
A i ovaj pod nickom Loša je jdna kopija jada i bijede. Osoba bez imalo integriteta. Došlo radničko dioničarstvo na naš škoj. Radnici Jadranke prodali svoje dionice i strpali lovu u džep, a ovaj kukuriče i lije aligatorske suze, jer on nije imao što za prodati. Moš si misliti koliko mu je žao što nema više Lošinjske plovidbe, a kada je bila onda su direktori bili lopovi i kriminalci. A sada nemate niti Lošinjske, niti Jadranke, niti lopova i kriminalaca. Sada morate nešto početi i raditi, napokon.
listrić je u pravu, ovaj frustrirani pod nickom loša furt pljuje po nekome jer su ga svi odbacili i ne može dohvatiti nikakvu funkciju čak ni u sportskom klubu.
ne samo u sportskom klubu nego ni u župskom vijeću...
Ni njegovo pero ne bi moglo opistai tu živopisnu galeriju ocvalih dendija,neiživl jenih fiškala,savjetn ika za golf i stingere,trener kaša podrepaša,minis tranata koji su trčali štafete i snobovski dronjavu publiku sa istančanim smislom za lijepo(formiran im uz tetu iz Trsta koja je pobjegla pred crvenim terorom)
Bogobojozniji bi rekli da je sve krenulo na loše od kada je pravi,nebeskom munjom sprženi anđeo zamijenjen plastičnom inačicom sebe..
Uglavnom,osjećaj gorčine da smo zemlju dali za perlice,i da kao ni Indijanci nismo imali izbora,neće promijeniti novorusko,skoro jevićko obećanje Las Vegasa
PODRZAVAM!!
gospodine Miha oslobodi nas pinkija, molimo te !!!
GOSPODINE, USLIŠI NAS !!!
ne baljezgaj, Goli otok je simbol stradanja za vrijeme komunističke diktature, ne ponovilo se...
zaboravio si Lekiće koji i danas vladaju...
SLIJEDEĆE SU VALDARKE ( isti su vlasnici i sada vlasnici odmarališta ) pa i tu žicu. Pa neka se okreću u zemlji koji su je stvarali.
prodaše za velike pare, a djeca će uživati u njihovim plodovima uz blagoslov biskupa !
Tada će biti najveće i nerješivo pitanje-kako nas spasiti od nas samih?"
Bruno Bušić,1978.
to je to, treba samo čitati povijest
Uz objašnjenje da se na taj način želi omogućiti realizacija dobrih investicijskih projekta Vlada će na današnjoj sjednici predložiti izmjene Zakona o šumama. Te bi izmjene omogućile da se golf igrališta i kampovi, ako su predviđeni prostornim planovima, grade i na šumskom zemljištu i to kroz institut prava građenja. Dakle u slučaju golf igrališta i kampova ne bi se dogodilo izdvajanje zemljišta iz šumsko-gospodar skog područja, ono bi i dalje ostalo u vlasništvu Republike Hrvatske, ali bi investitor mogao provesti svoj naum tako da zatraži pravo građenja. Prethodno je dovoljno da lokalna zajednica u prostorni plan na šumskom zemljištu »ucrta« prostor za golf terene i kampove.
Sličan pokušaj Vlade Ive Sanadera da se posebnim zakonom o golf igralištima tim objektima da poseban status je propao, a takvom se načinu protivila tadašnja oporba, a današnja vlast.
Što se tiče ostalih investicijskih projekata tu se olakšava izdvajanje šumskog zemljišta i pretvaranje u građevinsko područje. Dosad je Ministarstvo poljoprivrede davalo svoje mišljenje na promjenu prostornog plana koja je značila izdvajanje šumskog zemljišta i njegovo pretvaranje u građevinsko područje, ali investitori su, da bi mogli graditi, morali imati i odluku da je utvrđen interes Republike Hrvatske da se taj projekt realizira, na što su se često žalili kao na dugogodišnje prepreke. Prema novom prijedlogu zakona o šumama propisuje se da se prostorni plan može donijeti samo uz mišljenje Ministarstva poljoprivrede ako se izdvaja šumsko zemljište. No, kad lokalne vlasti dobiju pozitivno mišljenje postupak je završen i s danom stupanja na snagu prostornog plana šume i šumsko zemljište su izdvojeni iz šumskogospodars kog područja i gradnja može početi.
novilist.hr/.../...
U članku JADRANKA DOBILA RUSKOG GAZDU Novi List piše: Riječ je, naime, o modelu radničkog dioničarstva preko kojeg su sami radnici kontrolirali najveći paket dionica, odnosno 24,99 posto. Samim tim, ovaj uspješan primjer radničkog dioničarstva, otišao je u povijest.
Nije istina da su sami radnici kontrolirali najveći paket dionica, nego ga je kontrolirala uprava, a ako je to bio uspješan primjer radničkog dioničarstva pitanje je zašto je onda otišao u povijest. Na to pitanje nema odgovora.
Dalje piše «Kako smo doznali od Željka Kovačića, sindikalnog povjerenika ove otočke tvrtke, prošlu subotu održana je skupština Jadranka ESOP-a na kojoj je jednoglasno izglasano da se Rusima proda najveći paket dionica.» I to je sve. Koliko članova ima Skupština Jadranka ESOPA i da li je «jednoglasno» izglasavanje prošlo bez pitanja, kakav materijal je dat članovima uz prijedlog odluke javnost nije saznala. Odluka je donesena «jednoglasno», a zbog manjka informacija krenule su ćakule. Nakon toga zvuči smješno hvalisanje na sajtu Jadranke: «Tradicija malog dioničarstva i izuzetno visoke uključenosti djelatnika u vlasništvo tvrtke nastavljeno je do danas, pri čemu posebno valja izdvojiti 2002. godinu kada je u Jadranki proveden ESOP program prema kojem je 487 zaposlenika društva udjelima dokapitaliziral o Jadranku Esop d.o.o. te ona postaje vlasnikom 83.100 dionica Jadranke odnosno vlasnikom 25% kapitala društva. Tako je Jadranka do danas ostala u većinskom vlasništvu zaposlenih u Društvu i ima nešto preko 1.500 dioničara.»
Dalje sindikalist kaže «Ljude ne zanima samo kratkoročna dobit, već ih zanima i razvoj, odnosno budućnost firme. U Jadranku je ušao ozbiljan ulagač te se sa stopostotnom sigurnošću može reći da će se investicijski ciklus nastaviti.» Znači, u Jadranku je ušao ozbiljan ulagač koji će nastaviti s ulaganjem i time razvijati firmu za budućnost, a ljudi koje ne zanima kratkoročna dobit, nego razvoj firme pohrlili riješiti se suvlasništva i jednoglasno odlučili prodati svoje udjele u vlasništvu firme koju čeka sjajna budućnost. Ko je tu lud?
A onda sindikalist ima saznanje, pa kaže «Prema našim saznanjima i sadašnja Uprava ostaje na čelu Jadranke.» Ali to nije sve. Uz to prekrasno saznanje koje mora obradovati sve Lošinjane, a posebice radnike Jadranke njemu osobno govore i najave pa kaže: « Što se tiče samih zaposlenika, najave govore da je novi vlasnik socijalno osjetljiv.» A tko je taj novi, socijalno osjetljivi vlasnik? Socijalno osjetljivo društvo s ograničenom odgovornosti BETA ULAGANJA? Socijalno osjetljiva ruska braća? Ili možda socijalno osjetljivi tajanstveni milijunaš s Beverly Hillsa, novi vladar Lošinja. Ja to ne znam, ali znam da je i predsjednik uprava Jadranke prodao lijepu hrpicu dionica firme u kojoj će ostai kao član uprave, a koju s novim vlasnicima čeka svijetla budućnost. Zato je najbolje da s tih mojih par dionica pobjegnem glavom bezobzira.
Squeeze out (istiskivanje manjinskih dioničara)
Objavljeno Ožujak 12, 2012
Squeeze out je postupak istiskivanja manjinskih dioničara, najčešće praćen preoblikovanjem dioničkog društva u društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i napuštanjem burze. U pravnim spisima je poznat pod pojmom “prijenos dionica manjinskih dioničara”, odnosno “prijenos dionica uz plaćanje otpremnine”.
Temeljem čl. 300. Zakona o trgovačkim društvima, squeeze out je moguć isključivo u slučaju kad većinski dioničar posjeduje dionice koje se odnose na najmanje 95% temeljnog kapitala. U tom slučaju manjinski dioničari ne mogu odlučivati hoće li prihvatiti odluku većinskog dioničara, već će njihove dionice automatizmom biti pripisane na račun većinskog dioničara. Za razliku od većine članaka u Zakonu, ovaj ide na ruku većinskom vlasniku koji na ovaj način može preuzeti dionice malih dioničara bez njihovog dopuštenja, ali za uzvrat im treba isplatiti pravednu vrijednost dionica.
fundamenta.wordpress.com/2012/03/12/squeeze-out-istiskivanje-malih-dionicara/
Moram se nasmijati na ono da im treba isplatiti pravednu vjernost dionica
Istina, oko 10 % dionica je trenutno na nekim skrbničkim računima, ali to ne znači da nisu prodane, možda i po nekoj drugoj cijeni, a ne samo 700 kuna kao dionice običnog puka.
lako za sindikalistu, on će i dalje prodavati ajskrim...a mi ostali na biro !!!
"89.14% za sada. Vjerojatno će taj postotak još malo narasti narednih dana. To nije nikakvo strateško partnerstvo nego potpuno preuzimanje. Nažalost, sada je otvoren put potpunom istiskivanju malih. Lošinjani su spalili Rusimira Jandrakovskog ali su mu prije toga uredno prodali svoje dionice. Jadranka šaptom pade."
SOCIETE GENERALE-SPLITS KA BANKA D.D. - Skrbnički račun 4,41
BOJOPLAST D.D. U STEČAJU 0,38
FLORIČIĆ KRISTIJAN 0,20
JURIŠIĆ JOSIP 0,17
PPK D.D. 0,16
PBZ D.D. - Skrbnički račun 0,15
LOVRIĆ ANDREAS 0,12
TOMIĆ TAMARA 0,09
HORVAT DARIO 0,08
Dakle ekipa, ekonomsku analitiku ostavite onima koji se tim bave, vi očito niste u stanju kupiti za 30 ono što vrijedi 300.
Ili još gore, prodali ste za 30 ono što vrijedi 300.
U kojoj got ulozi da ste bili, čista pušiona
E moj Šemso, po pitanju kupoprodaje je odsviran kraj tekme, a to što ti i dalje sjediš na tribini i vičeš da je sudija lopov i da su tvoji bili bolji, ne mjenja ništa na stvari.
Kada kmet ovako sa visoka komentira, pitam se da i njemu nije otac bio neki drugar, pardon gospon koji je spremio koju tvornicu u djep.
Nije Jadranku skuhao nikakav Rus , vec politicka elita iz Zg koja je sve sto je vrijedilo u ovoj drzavi pretvorila u gov...o.
S drugovima, tj. partizanima nikad niste imali petlje rasčistiti stvar, npr. stariji se sjećaju da je u Osoru bila nekad kapetanija, koju je poslje rata netko osvojio. A takvih primjera na otoku ima koliko želite. Ti i tamo ste nakon '91 bili [cenzurirano]e prema umirovljenim podoficirima, jer je tako lakše, nitko ih nije branio.
Komentari su s visoka, jer je i najvećem ciniku bilo teško pretpostaviti da ćete, ponajviše zbog autohtone škrtosti i zajedljivosti, nepovratno izgubiti vjesništvo nad svime što vrijedi na otoku. Čitaj - jebali ste kog ste stigli za sitno, i pustili da Vam, na zakonit način, uzmu jedino šta na otoku vrijedi.
navedite ime i prezime vlastodržaca i pljačkaša u Malom Lošinju od 1945.do 1982.
Nije kapetanija u Osoru jedini slucaj, tu su i kuce po Zabodarskom koje je prisvojila slavenska politicka elita, posteni clanovi jos postenije komunisticke partije. Nazalost, to su im dozvolili lokalni ulizice koje su se na taj racun okoristile.
Partija tvojeg tate stvorila je mutne tipove "tatine sinove" koji od 1990 na dalje haraju i kradu sto je narod stvarao. Losinj je dosao na red tek sada zato jer su veliki Rvati pokrali sve sto je vrijedilo u Zg , pa su dosli krasti na periferiju.
Mozda si krivo percipirao, ja razumijem tvoju ogorcenost, ali kritika lokalnog stanovnistva nema smisla, jer ovo nije skuhao mali covijek iz Losinja ovo su skuhale politicke elite iz Zagreba, zato je cijela drzava u PM.
Cinjenica je da je u svakoj sredini bilo "koloboranata" pa se tako i u Losinju naslo pojedinaca koji su se odrekli vlastitog porijekla da bi se okoristili. Primjer: za vrijeme YU je jedan Losinjan bio vatreni Delija, a Beigrada vidio nije. Danas je taj isti lik HDZ-njara na kvadrat, a kada se umirovi biti ce "Il presidente della CI".
Kmete, to ti je odlika slavenskog oportunizma.
došao je Sistem..veliki,bijeli,anglosaksonski..
naravno da je bezobziran..ali svi mi želimo perlice..
Povijest se ponavlja,na otvorenju starog hotela bilo je raspašoj a sad će biti isto RASPAŠOOOJ!
Kako da ne.
Betonaža je već u tijeku, sad će pituri i pločice, samo što nije...
dada pogodila si u sridu, panika u Jadranci jer se 12. srpnja opasno približava a na Belevue-u još uvijek radi 800 radnika...